‘;
Državna tvrtka Odašiljači i veze prije dva mjeseca pripojila je Pomorski centar za elektroniku te tako proširila svoju djelatnost na pomorsku elektroniku i komunikaciju. To nesvakidašnje spajanje državnih tvrtki bilo je povod za razgovor s Matom Boticom, predsjednikom Uprave OIV-a, koji posljednjih godina intenzivno nastoji smanjiti ovisnost tvrtke o uslugama odašiljanja te diverzificirati poslovanje šireći se na novi spektar usluga.
Otkud ideja o pripajanju Pomorskog centra za elektroniku OIV-u?
– Otprije nekoliko godina, kada se ukazala potreba za adekvatnim poslovnim prostorom na području Splita. U potrazi za njim ispostavilo se da postoji tvrtka u stopostotnom državnom vlasništvu koja ima upravo takav prostor. Uvidjeli smo da imamo komplementarne djelatnosti. OIV, kao pružatelj usluga u elektroničkim komunikacijama i nositelj izgradnje strateške komunikacijske infrastrukture, prirodno se nadovezuje na kompetencije PCE-a, posebice u području vojne elektronike povezane s pomorstvom.
Također velik broj zaposlenika OIV-a stručnjaci su s fakultetskim obrazovanjem u elektrotehnici, čije su vještine kompatibilne s potrebama Hrvatske ratne mornarice, što povećava sposobnosti i kapacitete podrške vojsci. Počela se tako rađati ideja da se objedinjavanjem tih dviju kompanija u državnom vlasništvu optimira poslovanje te da se sinergijom stručnih potencijala osnaži u svakom pogledu. Prirodno je bilo da OIV, koji je bio desetak puta veći od tadašnjeg PEC-a, pripoji manju tvrtku. Provedeno je niz predradnji, od dubinske analize do projekcija pozitivnih efekata koji će se postići pripajanjem. Taj proces trajao je gotovo dvije godine. Angažirali smo niz stručnjaka koji se bave akvizicijama i postigli smo da je sve obavljeno profesionalno te u konačnici i verificirano od nadzornih odbora i skupština obaju društava. Sada smo počeli proces integracije ljudi i procesa.
Koliko će ta nova tvrtka imati zaposlenih? I što ta integracije točno donosi?
– OIV je imao 320 ljudi, a PCE oko 30. Dakle, zajedno nas je 350. I prije smo imali regionalno središte u Splitu, ali na drugoj lokaciji. Tridesetak ljudi od tamo preselit će se u prostore PCE-a. Ondje će tako ukupno biti 50-ak ljudi i to će biti decentralizirano mjesto gdje će raditi stručnjaci iz raznih područja. Tim smo pripajanjem proširili svoj portfelj, dobili nove klijente i otvorili mogućnosti za daljnje širenje. Želimo na području Splita i južne Hrvatske stvoriti preduvjete za daljnji razvoj OIV-a, ali i mlade ljude iz te regije nakon što završe fakultet zadržati u njihovom mjestu. Pokušat ćemo ih privući u svoju kompaniju.
Razvoj svjetlovodne mreže u OIV-ovim se planovima navodi kao segment koji može osigurati nove izvore prihoda. Možete reći nešto više o tim planovima?
– Kao i prethodnih godina, OIV ulaže velika sredstva u razvoj svjetlovodne mreže. U prvoj polovici 2024. u gradnju svjetlovodne mreže uloženo je približno 630 tisuća eura, a do kraja godine planirana je investicija u iznosu od još 450 tisuća. Ta ulaganja ne samo da omogućavaju povezivanje objekata, ona su i prilika za dodatne prihode u budućnosti, s obzirom na očekivani pad prihoda od odašiljanja TV i radioprograma. Mreže nove generacije zahtijevaju velike brzine i kapacitete, a jedini način da se to postigne je svjetlovodnom infrastrukturom.
OIV, kao upravitelj projekta ‘Objedinjavanja svjetlovodne infrastrukture u vlasništvu trgovačkih društava u većinskom vlasništvu RH‘, upravlja velikom količinom svjetlovodnih niti. Međutim, tijekom proteklih godina pokazalo se da na određenim trasama nedostaje kapaciteta te je ove godine planirana investicija u postavljanje svjetlovodnoga kabela do GP-a Macelj. Time će se ostvariti povezivanje s Republikom Slovenijom dodatnim spojnim putem te omogućiti povezivanje s gradovima na sjeveru Hrvatske poput Zaboka, Krapine i drugih. Dodatno, s obzirom na postavljeni cilj da naša svjetlovodna infrastruktura bude prisutna u svim podatkovnim centrima, ove je godine planirano povezivanje više centara na OIV-ovu svjetlovodnu mrežu.
Spomenuli ste očekivani pad prihoda od odašiljanja TV i radioprograma. Možete li razložiti kako oni danas izgledaju po segmentima te što procjenjujete kao najperspektivniju djelatnost u smislu budućih prihoda?
– Trend pada prihoda iz osnovne djelatnosti je očekivan. Tržište je sve zahtjevnije i tradicionalni način distribucije sadržaja više nije dovoljan današnjem konzumentu jer sve više ljudi želi imati sadržaje ‘na zahtjev‘. Prema anketama mi smo sada na nekih 45 posto kućanstava koja imaju prijam zemaljske televizije kao prvi televizor u kući. Taj broj je u drugim zemljama još manji jer ovisi o dostupnosti brzog interneta. Danas oko 50 posto prihoda dolazi od osnovne djelatnosti, radija i televizije, a drugih 50 posto iz ostalih. Najveći prihod iz tog drugog segmenta dolazi od najma viškova svjetlovodnih sustava. Od zakupa elektroničke komunikacijske infrastrukture ostvarujemo oko 20 posto prihoda. Upravo taj segment predstavlja potencijal za osjetan prihod u budućnosti. Nadalje, očekujemo rast i u području digitalnog radija.
Uz već spomenuti Fire Detect, u zadnje vrijeme razvijamo mrežu za IoT (internet of things), što OIV čini poželjnim partnerom svim kreativnim kompanijama koje imaju mogućnost ponuditi rješenja za mjerenje struje, plina, zauzetosti garaža… OIV je u tom slučaju mrežni operater koji klijentima nudi povezivost na sustave za pohranu i distribuciju podataka. To je jedna od djelatnosti kojom se tradicionalno nismo bavili, a u budućnosti će sve više dobivati na važnosti. Vjerujemo da će i projekt virtualnoga mobilnog mrežnog operatera, što bi bio operater za državne hitne službe, trebao doživjeti svjetlo dana. Tu bi se OIV pozicionirao kao neovisan operater koji bi se koristio kapacitetima ostalih operatera na virtualnoj platformi te tako pružio funkcionalnost prioritetnog poziva za hitne službe. Cilj je dakle imati zasebnu virtualnu mrežu namijenjenu hitnim službama kako bi se izbjegle situacije zagušenja u kriznim situacijama, kao što je recimo potres.
Koje je još investicije OIV proveo, što imaju u planu, ali i kako napreduju aktivnosti na prodaji sustava OIV Fire Detect AI u Hrvatskoj i inozemstvu doznajte u tiskanom i digitalnom izdanju Lidera.