‘;
U Hrvatskoj znanstvenike i dalje moramo educirati o pogodnostima koje mogu dobiti od svijeta startupova. Neće odmah dobiti milijunske investicije i eksponencijalno rasti. Ljude s akademije učimo kako voditi obične biznise
Tipično za startupove, ali ne i za znanstvene institucije, potkraj prošle godine FER-ov Inovacijski centar ‘Nikola Tesla‘ za program ‘Nuqleus‘ dobio je 1,1 milijun eura vrijednu investiciju. Njegov voditelj Matija Srbić, i sâm bivši ferovac te bivši startupovac (bio je suosnivač i direktor startupa Juvo – Home Friend) s bogatim iskustvom vođenja projekata, u povodu toga objasnio nam je za što će iskoristiti ta izdašna sredstva. Osvrnuo se i na izazove s kojima se mladi znanstvenici suočavaju pri pokretanju svojih prvih biznisa, zbog čega ‘Nuqleus‘ baš ovih dana počinje tražiti iskusne stručnjake za prodaju proizvoda koji im mogu pomoći u razvoju startupova.
Uvijek čujemo da investicije dobivaju startupovi, no zanimljivo je kako je sada program ‘Nuqleus‘, koji je dio FER-ova Inovacijskog centra ‘Nikola Tesla‘, osigurao 1,1 milijun eura. Što to znači za vas i za što ćete iskoristiti taj novac?
– Investicija će se uglavnom upotrebljavati za ono što smo radili do sada. Usredotočili smo se na edukaciju znanstvenika, istraživača i profesora o komercijalizaciji rezultata znanstvenih istraživanja i na to da im pomognemo da ono što rade u laboratorijima pokušaju primijeniti u stvarnom svijetu, u industriji. Većina tih sredstava koje smo osigurali projektom ‘DIG-IT‘ s Ministarstvom znanosti obrazovanja i mladih upotrijebit će se za provedbu programa za edukaciju o startupu, no uvodimo i nove aktivnosti. Naprimjer, tražit ćemo prodajne stručnjake i ljude iskusne u razvoju biznisa u specifičnim industrijama te ih povezati sa svojim znanstvenim startupovima zato što smo vidjeli da naši startupovi postignu neku fazu razvoja, dobiju prvo ulaganje i klijente, ali ne znaju dalje rasti i skalirati biznis. Želimo imati bazu iskusnih stručnjaka koji mogu voditi razvoj startupa, entrepreneur in residence (EIR). Druga stvar kojom želimo dopuniti svoj 12-mjesečni program ‘Startup Builder‘ jest povezivanje sa zrelijim startup-ekosustavima u Europi i SAD-u, odakle želimo dovesti poslovne anđele, fondove rizičnoga kapitala i mentore. U Hrvatskoj nam nedostaje znanje za razvoj proizvoda u specifičnim industrijama: biotehnologiji, razvoju novih lijekova i medicinskih uređaja. Ovdje nema mnogo osoba koje su dovele medicinski uređaj od faze istraživanja do tržišta. Potrebna su nam ta znanja i iskustva, a onda i ljudi koji su spremni ulagati u takve projekte. Treća stvar koja nam nedostaje jest prostor. U ‘Nuqleusu‘ je fokus na zajednici i zato nam je potreban zajednički prostor u kojemu timovi mogu raditi i dijeliti svoje izazove, probleme, ali i uspjehe.
Odakle su stigla ta sredstva, od Ministarstva ili Svjetske banke?
– ‘DIG-IT‘ projekt je Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih u suradnji sa Svjetskom bankom. Svjetska banka dala je pozajmicu Ministarstvu koje ga sada provodi, a mi smo jedan od partnera na tom projektu.
Koji sve startupovi trenutačno djeluju u sklopu ‘Nuqleusa‘ i u kojim sektorima posluju?
– Nismo fokusirani na specifično područje. Iako smo krenuli s FER-a, među partnerima imamo još četrnaest znanstvenih institucija s različitih područja, od naprednih materijala, medicine i agronomije do robotike i umjetne inteligencije. Neki su od najzrelijih startupova koji su u fazi prikupljanja većih investicija, između 500 tisuća i milijun eura, recimo, Cyclops, Nades Design, Calirad, Arkensight, KalphaTech, Ulpian. Imaju prve kupce, osnovnu verziju proizvoda, dobili su prvu investiciju ili nepovratna sredstva te se sada pripremaju za veću investiciju koja bi im omogućila daljnji rast i razvoj.
Čime se bave, odnosno kakva tehnološka rješenja razvijaju?
– Primjerice, startup KalphaTech razvio je algoritam koji može analizirati sastav lijekova, što ubrzava otkrivanje novih lijekova. Tako proizvođaču lijekova može dati točniju sliku o sastavu lijeka, raspodjeli tvari u njemu, strukturi, i to brže od postojećih algoritama. Calirad je startup koji se bavi razvojem rješenja za povećanje sigurnosti na utrkama relija. Arkensight se pak bavi analizom videozapisa, odnosno prepoznavanjem slika za različite primjene, a imamo i startup koji se bavi razvojem materijala koji se razgrade dokraja i ne ostavljaju za sobom mikroplastiku.
Upotrebljavaju li za to umjetnu inteligenciju?
– Da, većina naših startupova upotrebljava umjetnu inteligenciju, ali počeli su je primjenjivati davno prije nego što je postala pomodna i počela se upotrebljavati u mainstreamu. Upotrebljavaju je zato što u tom području imaju mnogo godina iskustva zahvaljujući istraživanjima i primjeni. Umjetna inteligencija danas je neizbježna kao što je bio softver prije nekoliko godina. U našim startupovima koji je primjenjuju ona je, zapravo, središte rješenja na kojemu rade već jako dugo.
Što karakterizira visokotehnološke, deep-tech startupove, kakvi su uvjeti za istraživanje, razvoj i inovacije u Hrvatskoj, koje vještine nedostaju hrvatskim startpovcima da bi privukli investicije i bili konkurentni na globalnom tržištu te koju ulogu u tomu svemu ima FER-ov ‘Nuqleus‘ pročitajte u ostatku intervjua u novom Lideru.