Deep-tech u Europi može otvoriti milijun radnih mjesta do 2030.

Ulaganjem u izgradnju deep-tech poduzeća europski start-up ekosustav do 2030. mogao bi generirati do 1 bilijun dolara nove tržišne vrijednosti i otvoriti do milijun radnih mjesta, pokazuje novo izvješće McKinsey & Company (Business Building). Prema autorima, Europa stoji na 'pragovima prilike' nakon što je posljednjih desetljeća propuštala velike tehnološke valove (cloud, SaaS, e-commerce) i rasla sporije od SAD-a.

Deep tech industrija, od naprednih materijala i kvantnog računarstva do robotike, obrambene tehnologije i nove energije mogla bi postati nova gospodarska lokomotiva kontinenta i temelj tehnološkog suvereniteta u obrani, energiji i prehrani, navode iz McKinseya.

Izvješće procjenjuje da je Europa već uhvatila zamah. Naime 8 posto svjetskih deep-tech 'jednoroga' u 2024. rođeno je u Europi (dvostruko više nego 2021.), a udio rizičnog kapitala usmjerenog u deep-tech višestruko je porastao u posljednjem desetljeću. Primjeri kompanija koje prednjače su Celestia, Helsing, IQM i Mistral AI.

Tri tržišta kao uzor

Kao 'najbolju praksu' McKinsey izdvaja Švedsku, Francusku i Ujedinjeno Kraljevstvo. Švedska nadprosječno usmjerava mirovinske fondove u VC i bilježi izniman pristup dužničkom financiranju (oko 1,6 posto BDP-a za deep-tech u 2024.). Francuska je kroz La Mission French Tech i slične programe povećala broj jednoroga sa sedam (2015.) na 42 (2024.). Velika Britanija se ističe kasnofaznim financiranjem (oko 0,4 posto BDP-a), poduprtim poreznim poticajima poput Enterprise Investment Schemea. U rujnu je dodatni vjetar u leđa došao i europskom AI-ekosustavu jer je ASML predvodio rundu od 2 milijarde dolara u Mistral AI i postao njegov najveći dioničar što je primjer industrijsko-financijske integracije koju autori potiču.

Zašto deep-tech?

Deep-tech kompanije, tvrdi McKinsey, stvaraju više radnih mjesta po jedinici vrijednosti od klasičnih softverskih tvrtki te brže stižu do statusa jednoroga (prosječno šest godina prema gotovo osam u regular-techu). Usto gomilaju jači IP (više patenata) i, u prosjeku, donose više povrate.

No unatoč napretku, mnogi europski skalaši i dalje sele u SAD zbog obilnijeg rizičnog kapitala, poticajnijih regulativa i većeg kruga ranih kupaca. Bez bržeg rješavanja tih strukturnih pitanja, Europa bi mogla 'ponovno propustiti val', navodi se u istraživannju.

Što činiti

McKinsey navodi šest poluga za ubrzanje:

– Kapital u svim fazama, uključivo dug, uz bržu obradu javnih potpora;

– Likvidnost kroz dublja tržišta kapitala, aktivnija sekundarna tržišta i agilniji M&A;

– Predvidiva regulativa (AI, energija, obrana, IP) i manja birokracija;

– Rani kupci: LOI-jevi i otkupni ugovori za proizvode u razvoju, te partnerstva u razvoju;

– Znanje i infrastruktura: jači transfer tehnologije, mreže TTO-ova, pristup superračunalima i prototipnim labovima;

– Talent: konkurentne opcije dionica, brže vize i modernizirani deep-tech kurikulumi.

Iz McKinseya na kraju zaključuju kako Europa ima obrazovnu bazu, istraživačke institucije, industrijske lance i pravnu predvidivost za ulogu 'svjetske deep-tech tvornice'. No, poruka izvješća ipak kaže da su  potrebni brži i smjeliji potezi svih aktera, od vlada i fondova do korporacija i sveučilišta kako bi do 2030. pretvorili potencijal u 1 bilijun eura vrijednosti i do milijuna novih radnih mjesta