Tvrtke i tržišta
StoryEditor

Mlade snage Muzeja iluzija i CircuitMessa udružile se u izradi STEM iluzijskog eksponata

01. Svibanj 2024.
Albert Gajšak i Andrej Krmpotić

U prvom Muzeju iluzija, onome u Zagrebu, te u najnovijem otvorenom u Kopenhagenu posjetitelji odnedavno mogu pronaći privjesak Infinity Mirror Pendant, minijaturnu verziju muzejskog ‘Infinity Mirrora‘, nastalog u suradnji Muzeja s domaćim startupom CircuitMess. Budući da Muzeja iluzija, najveći lanac privatnih muzeja na svijetu i jedna od najuspješnijih hrvatskih franšiza, nastoji educirati posjetitelje o znanosti koja stoji iza izloženih iluzija, suradnja s hrvatskim startupom CircuitMess, koji pak izrađuje STEM edukativne igračke, bila je – logičan korak.

Suradnja s Albertom Gajšakom, osnivačem i direktorom CircuitMessa, započela je slučajnim susretom na sajmu igračaka Spielwarenmesse u Nürnbergu prošle godine, objasnio nam je Andrej Krmpotić, direktor lanca opskrbe Muzeja iluzija.

image

Andrej Krmpotić, Muzej iluzija

foto
– Na sajmu smo bili kako bismo istražili tržište i povećali portfelj naših shopova te je suradnja s CircuitMessom bila logičan korak u tom smjeru. Nakon pregovora uz lokalne delicije složili smo se da moramo razraditi ideju novog joint venture proizvoda za posjetitelje Muzeja iluzija. Sve se razvilo jednostavno organski, a s obzirom da su svi suradnici na ovom projektu mladi ljudi, lako smo pronalazili zajednički jezik i dogovarali što želimo od proizvoda. Uz to, drago nam je da smo uspjeli spojiti dvije hrvatske tvrtke koje uspješno posluju na globalnom tržištu s interesom proširenja STEM edukacije svih naraštaja, a posebice djece – istaknuo je Krmpotić.

– Ako radiš bilo što vezano s igračkama, jednostavno moraš biti na sajmu Spielwarenmesse – nadovezao se Gajšak, objasnivši da se oni u CircuitMessu nastoje družiti i povezivati s ljudima koji, poput ekipe iz Muzeja iluzija, posluju na međunarodnoj sceni.

Dio šire strategije

Igračka se sastoji od tri jednostavna dijela – polupropusnog zrcala, led dioda i nepropusnog zrcala – a s njom dolaze upute za korištenje u kojima je detaljno objašnjeno kako funkcionira iluzija, odnosno tehnologija iza toga. Ova je suradnja dio proširenja ponude STEM segmenata u muzejima iluzija kojih je trenutno više od 40 u 25 zemalja svijeta (s planovima o otvaranju brojnih novih lokacija), a koje su kao brend u Zagrebu stvorili i razvili suosnivači i suvlasnici Tomislav Pamuković i Roko Živković.

– Smatramo da su naši muzeji idealno mjesto za taj segment i to nas dodatno približava cilju da uz zabavu educiramo naše posjetitelje i pomažemo u razvijanju novih kreativnih umova diljem svijeta – rekao je Krmpotić.

No osim Zagreba i Kopenhagena, Infinity Mirror Pendant već je otišao za SAD, napominje Krmpotić, a trenutno je još u prodaji u gradovima u kojima se nalaze njihovi korporativni muzeji – Charlotte, New York, Denver, Atlanta i onaj najveći, Las Vegas.

Čelnicima Muzeja iluzija se, naime, svidjela ideja da posjetitelji jednu od iluzija mogu ponijeti kući i tako dodatno dobiju uvid u to kako funkcionira tehnologija i znanost koja čini tu iluziju mogućom. Krmpotić očekuje da će, zahvaljujući suradnjom s Gajšakom, posjetitelje dodatno zainteresirati za svijet iluzija, potaknuti ih na razmišljanje i približiti im tehnički aspekt eksponata.

‘Zajedno protiv svijeta‘

Poanta je, dakle, nadahnuti posjetitelje, a posebno djecu, da se zainteresiraju za tehnologiju, kaže Gajšak. Međutim, napominje i da ova suradnja simbolički prikazuje stanje startup i poslovne scene u Hrvatskoj, gdje su do prije 10-15 godina dominirale velike kompanije, a sada se i manje tvrtke upuštaju u ‘lude‘ biznise i zajedno surađuju.

image

Albert Gajšak

foto Rene Karaman
– Inspirativno je što se hrvatski proizvod prodaje u muzejima diljem svijeta koji su nastali u Hrvatskoj, a to sve donosi nazad novac u Hrvatsku. Tijekom svih suradnji s Muzejom iluzija i Geek Clubom s kojim smo napravili NASA-inu igračku Space Rover, shvatio sam da bi se male tvrtke u Hrvatskoj trebale držati zajedno i ‘boriti se‘ protiv svijeta, protiv ne tako sretne ekonomske situacije, a ne međusobno. Jer, budimo realni, startupovi jako dugo u svojem životnom vijeku nisu sebi međusobno konkurencija. To postaje problem tek kasnije kada postanu dovoljno veliki. Vjerujem da bi svi trebali na taj način razmišljali, a pogotovo na maloj startup sceni koja se razvija kod nas u Hrvatskoj. Možemo razviti još veći osjećaj prisnosti te si međusobno pomoći – mišljenja je Gajšak.

10. lipanj 2024 03:41