Mladi su u pokretanju posla samouvjereni, ali inertni

Unatoč uvriježenomu mišljenju da hrvatsko gospodarstvo ovisi o turizmu i da je nedovoljno inovativno, a i koče ga birokracija, visoki porezi, nedovoljno radnika te ulaganja, Hrvatima ne manjka motivacije za ulazak u svijet poduzetništva, bar ako je vjerovati najnovijim rezultatima Global Entrepreneurship Monitora (GEM). Prema tom istraživanju, preklani je 13,2 posto odrasloga hrvatskog stanovništva sudjelovalo u ranim fazama pokretanja poslovnih pothvata (startupovima), što je iznad prosjeka Europske unije (9,3 posto), i Hrvatska se svrstala na peto mjesto prema inovativnosti proizvoda i tehnologija među zemljama EU-a uključenima u istraživanje.

Novopokrenuti pothvati sve više ciljaju na konkurentska tržišta visokog intenziteta, a to pak potiče na širenje poslovanja i otvaranje međunarodnih tržišta. Istraživanje isto tako pokazuje da su se među Hrvatima u odnosu na 2021. povećale percepcija o poduzetničkim prilikama (64 posto) i namjera pokretanja biznisa (28 posto). Tri četvrtine ispitanika samopouzdano je i vjeruje u vlastitu osposobljenost za poduzetništvo. Ta je sastavnica stabilno visoka i prema njoj je Hrvatska na prvome mjestu među osamnaest zemalja EU-a koje su sudjelovale u GEM-u. Nisu li takvi, nadasve neočekivani, rezultati istraživanja dovoljan razlog da povjerujemo kako će novi naraštaji poduzetnika biti uspješnije od prethodnih?

Nerealizirane prilike

Slavica Singer, voditeljica istraživačkog tima sa Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, odnosno tamošnjeg Ekonomskog fakulteta, objašnjava da se visoka percepcija o uočenim prilikama (64 posto) topi u namjerama (28 posto) do pokretanja poslovnog pothvata (13 posto), što je ‘obrazac koji se pojavljuje ne samo 2023. nego i prijašnjih godina‘. Također ističe da novi naraštaji ipak nisu spremniji za pokretanje vlastitih poduzetničkih inicijativa, a objašnjava i zašto.

– Mlađi ispitanici, od 18 do 24 godine, slabije prepoznaju prilike od starijih, onih od 25 do 34 godine, prema namjerama su izjednačeni, ali u pokretanju poslovnog pothvata prisutniji su stariji mladi, od 25 do 34 godine. Kad se usporede podaci iz 2023. u odnosu na 2021. za obje skupine mladih, vidi se da ne pokazuju veći interes za pokretanje poslovnog pothvata. Njihov udjel u pokretanju poslovnog pothvata 2021. bio je 50 posto od svih pokrenutih poslovnih pothvata, a preklani 42 posto. Samopouzdanje u vlastitu osposobljenost među mladima je izraženije nego u prosjeku cijele ispitivane populacije: tako misli 64 posto mladih od 18 do 24 godine i čak 79 posto starijih mladih, onih od 24 do 35 godina. To otvara pitanje zašto postoji tolika samouvjerenost u vlastite sposobnosti koja se onda ne prepoznaje u intenzitetu pokretanja poslovnog pothvata. Osim nedovoljne kritičnosti, nepoticajna poduzetnička okolina najveća je zapreka realizaciji prepoznate poslovne prilike – navodi Singer.

Birokracija koči razvoj

Hrvati, dakle, uočavaju tržišne prilike, imaju ideje i namjeru pokrenuti nešto svoje, ne nedostaje im ni vjere u sebe, ali malo ih se naposljetku odluči na akciju. U dvadeset dvije godine GEM-ove provedbe u Hrvatskoj Singer svjedoči da je birokracija uvijek ograničavala kvalitetu poduzetništva. Zato smatra da poduzetnički ekosustav u Hrvatskoj i dalje djeluje ograničavajuće, a ne poticajno. Naime, Hrvatska je s ocjenom od 3,44 od 10 ispod razine koja bi se mogla nazvati poticajnom za poduzetnike.

– Istraživanje GEM prati devet sastavnica okoline, od pristupa financijskim resursima preko vladinih politika i programa do transfera istraživanja u poslovni sektor, obrazovanja i kulturnih te društvenih vrijednosti. Prema ocjenama stručnjaka, samo tržišna dinamika i fizička infrastruktura ne djeluju ograničavajuće, osobito su ograničavajuće i najdugovječnije sastavnice vladine politike prema porezima i regulativnom okviru u kojem se ostvaruje poduzetnička aktivnost, obrazovanje za poduzetničke kompetencije – upravo zato iznenađuje velika samouvjerenost u vlastitu osposobljenost – te nepostojanje efikasnog mehanizma suradnje između istraživačkog i poslovnog sektora. Specifična zapreka za mlade jest dostupnost financijskih resursa jer su mladi bez poslovne povijesti visokorizični klijenti, zbog čega su potrebne specifične jamstvene sheme, što se djelomično ostvaruje u raznim programima u sklopu Hrvatske banke za obnovu i razvoj, HAMAG-BICRO-a i Hrvatskog zavoda za zapošljavanje – objašnjava Singer.

Nikad više mogućnosti

Međutim, nije sve baš tako sivo. Singer kao važnu sastavnicu ističe učenje iz iskustva drugih, što u sklopu projektnih zadataka, timova i sudjelovanja poduzetnika u procesu učenja, što zahvaljujući medijskom iznošenju dobrih i loših iskustava. Upravo su poduzetnički inkubatori i konferencije mjesta na kojima startupovci imaju pristup takvom znanju, a posljednjih godina svjedočimo sve većem broju tih inicijativa. Jedno od mjesta na kojima ambiciozni mladi poduzetnici mogu štošta naučiti o biznisu (kad već u školi nisu) jest zagrebački BIRD Incubator.

Njegov osnivač Dražen Oreščanin ističe da je u studenome portal Sifted objavio analizu 250 ​startupova koji najbrže rastu ​u Europi, no u njoj nema nijednog iz Hrvatske ili naše regije. Mnogo to govori o stanju domaćeg startup-ekosustava, smatra Oreščanin, pritom ističući da su nam najslabije točke uključivanje korporacija u taj ekosustav, koje je kod nas ‘mizerno‘ u usporedbi s načinom kako to funkcionira na Zapadu, te, naravno, strategija i potpora države razvoju startup-ekosustava. Ipak, uočava i pozitivne pomake.

– Kada današnje stanje usporedimo s onim prije nekoliko godina, vidi se mnogo pozitivnih pomaka. Imamo dosta novih fondova rizičnoga kapitala, imamo i odlične nove inkubatorske i akceleratorske programe poput onih u ​BIRD Incubatoru – napominje Oreščanin.

Da je okružje danas​ pozitivnije i poticajnije​ nego prijašnjih godina, ističe i Stevica Kuharski, partner u najvećemu hrvatskom fondu rizičnoga kapitala Fil Rouge Capitalu.

– U Fil Rouge Capitalu volimo reći da investiramo u startupove pod motom: ‘Gradite lokalno, prodajte svijetu!‘ S ostalim dionicima dio smo ekosustava i rado pomažemo osnivačima u razvoju njihovih projekata i ideja. Ta suradnja jedan je od osnovnih preduvjeta za razvoj jednoroga. Hrvatski ekosustav izvrsno se razvija, velika je potpora kapitala, mentorskih mreža, inkubatora i akceleratora. Nikada mladim poduzetnicima nije bilo toliko opcija na stolu kao danas, nikada nisu imali toliko prilika za razvoj poslovanja i rast. Sve što trebaju jest posegnuti, razgovarati, raditi i prilagođavati svoje projekte tržištu, a investicije i rast doći će kao posljedica toga – smatra Kuharski.

Radom do velikih rezultata

Singer se također slaže da nove generacije startupovaca zahvaljujući globalnom tržištu imaju veće mogućnosti za postizanje globalnog uspjeha u poslu.

– To je jedini način da se izađe iz ‘crvenog oceana‘ u kojem se prolijeva krv u konkuriranju nediferenciranih proizvoda i usluga te prijeđe u ‘plavi ocean‘ zbog inovativnosti i produktivnosti. Prema tome, veliko samopouzdanje u vlastite sposobnosti treba se dokazati u jačanju inovativnosti i produktivnosti. Mladi bi trebali biti lideri u tom procesu – misli Singer.

Osim institucionalne potpore, mladi i ambiciozni osnivači inspiraciju i motivaciju mogu pronaći u uspješnim pričama prijašnjih naraštaja poduzetnika. Naprimjer, hrvatski jednorozi (tvrtke vrijedne više od milijardu dolara) Infobip i Rimac Grupa dokaz su da se globalni uspjeh itekako može postići iz Hrvatske, a danas pokazuju put drugima. Uspješne prodaje IT tvrtki Photomatha, Nanobita i Fivea u proteklih nekoliko godina također služe kao primjer kako vizija, ustrajnost i nadasve dobar proizvod (doduše, softverski) uz mnogo truda i rada mogu rezultirati nečim velikim.

Mjere za stabilan rast

Da bi se još više potaknula poduzetnička aktivnost kod pametnih i samopouzdanih mladih ljudi, istraživači s osječkog sveučilišta predlažu, između ostaloga, pojednostavnjenje regulativnog okvira, smanjenje administrativnih zapreka te jaču suradnju između istraživačkih institucija i poslovnog sektora. Nadalje, bitnim smatraju razvoj poduzetničkih kompetencija još od osnovne škole, sve do visokoškolskih ustanova. Potporu inovativnim poduzećima vide i u državnim fondovima rizičnoga kapitala, poreznim poticajima za poslovne anđele te intenziviranju mjera za regionalnu i rodnu ravnopravnost poduzetničke aktivnosti u Hrvatskoj.

– Potrebne su kontinuirane, međuresorne i dugoročne mjere kako bi se osigurala poticajna okolina za poduzetnike, poduprlo inovacijsko ozračje i olakšalo poslovanje. Samo će tako Hrvatska moći osigurati stabilan rast poduzetništva i usklađivanje sa standardima razvijenijih članica Europske unije – zaključuju autori istraživanja.