Tvrtke i tržišta
StoryEditor

Može li Varteks u slučaju dogovora vjerovnika preživjeti i imati održiv poslovni model

22. Kolovoz 2022.

Vjerovnici i banke moraju se brzo dogovoriti kako bi spriječili da posrnula varaždinska tekstilna kompanija Varteks ode u stečaj, a time i njegovih 850 zaposlenika dobije otkaz.

Prošlog tjedna Hina je prenijela vijest o blokiranju Varteksovog računa zbog naplate potraživanja, kao i o zaustavljanju dijela proizvodnje, budući da je dio radnika pri povratku s godišnjeg odmora odbio raditi dok ne vide kako će im biti isplaćena iduća plaća. U međuvremenu je riješen dio duga prema Poreznoj upravi i Gradu Varaždinu, no i dalje traju pregovori vjerovnika oko raspodjele sredstava koja bi se dobila eventualnom prodajom zemljišta Kauflandu.

Unatoč tomu, predsjednica Radničkog vijeća Božica Čiček Mutavdžić istaknula je Varteksovo povećanje prihoda u maloprodaji u odnosu na 2019. te da su proizvodni kapaciteti tvrtke popunjeni do kraja godine, kao i da postoji interes svjetskih brendova za suradnju. Također, vjerujući u uspjeh Varteksa, Nenad Bakić, koji je u tu tvrtku uložio 10 milijuna eura, u svojoj objavi na LinkedInu poziva 'sve vjerovnike da postignu dogovor oko ključnih transakcija i po mogućnosti ostave sav novac kompaniji'.

Nitko ne može predvidjeti koji će se scenarij dogoditi s Varteksom, no Mario Kurtović, nezavisni kreditni analitičar, iznio je u svojoj objavi na LinkedInu pregled cijele situacije iz bankarske perspektive istaknuvši činjenice i financijske pokazatelje. Naveo je, između ostaloga, negativne rezultate poput pada prihoda, niske likvidnosti i snažne konkurencije, ali i postavio pitanje treba li ovakvim poduzećima pomoći.

Njegovu objavu prenosimo u cijelosti:

„Odmah da se ogradim, ne opravdavam ničiju poziciju u ovoj priči, jer kao autsajder nemam sve potrebne informacije. Mogu samo ukazati na neka područja koja ostavljaju prostor za razmišljanje, a kao netko s iskustvom u upravljanju kreditnim rizikom navest ću pitanja koja se meni nameću. Sigurno je jedno – situacija nije isključivo crna ili bijela, i nadam se da će vam ova perspektiva pomoći u formiranju vlastitog mišljenja.

Zamislite na trenutak da ste bankar i da se na vašem stolu nalazi zahtjev za daljnjim praćenjem Varteksa, uzimajući u obzir ove činjenice i pokazatelje:

- Pad prihoda od 33 posto u 2020. i daljnji pad u 2021. za 7 posto

- Prisutnost u mid-market fashion retail segmentu, koji je najosjetljiviji u krizama zbog smanjenja diskrecijskih dohodaka srednje klase, a što se vidi i u borbi za opstanak i propadanju mnogih jačih globalnih igrača

- Snažna konkurencija fast fashion retailera (npr. Inditex) i drugih stranih brendova na domaćem tržištu

- Tri najveća kupca su činila 35-55 posto prihoda Varteksa, ovisno o godini

- Marginalno pozitivna EBITDA (5,7 milijuna) samo u 2019. uz maržu od 3,3 posto, uz kontinuirano negativan EBIT. Drugim riječima, povijesni rezultati ne ukazuju na postojanje otplatnog potencijala, čak ni za podmirenje kamata

- Operativni cash flow u periodu od 2018. do 2021. kumulativno negativan na -139 milijuna kuna, a free cash flow na -166 milijuna kuna. Jaz od 166 milijuna kuna nadoknađen prodajom imovine 39 milijuna kuna, povećanjem kapitala 31 milijun kuna i novim kreditima 98 milijuna kuna

- Obrtaj zaliha preko 300 dana što konzumira značajan kapital. Za ilustraciju, Inditex je na cca 90 dana

- Varteks plaća dobavljače u otprilike 120 dana, što znači da i tu postoji de facto dug

- CAPEX kontinuirano ispod amortizacije što ukazuje na podinvestiranost

- Prilagođeni dug na kraju lipnja 2022. na 176 milijuna kuna uz debt-to-capital od 5x

- Likvidnost vrlo niska s cashom od 0,6 milijuna kuna u odnosu na pril. kratkoročni dug od 97 milijuna kuna

Pretpostavljam da i vi koji niste bankari zaključujete kako je situacija daleko od bajne. Banke znaju zastupati svakakve interese, ali ne zaboravite da u bankama rade uglavnom obični ljudi koji žive od svoje plaće i čiji je zadatak raditi savjesno i u interesu svog poslodavca, a što u slučaju banaka znači minimizirati gubitke. Možemo biti sentimentalni i empatični koliko hoćemo, ali u ovakvim stvarima često ne smije biti mjesta za emocije. Pitanje treba li, i tko, pomoći ovakvim poduzećima je s ljudske strane vrlo teško, jer se svi mi možemo naći kao zaposlenici ili dobavljači takvih poduzeća. Spašavanje radnih mjesta je bitno, ali koliko dugo već traju problemi u Varteksu? Bi li daljnja pomoć bila bolja ili gora za sve involvirane? Teško pitanje, i postavljao sam ga i kod Orljave i Kotke.

Sa stručne strane, postavlja se pitanje – može li ovo biti održiv model? Sjetite se Kotke koja nije uopće imala financijski dug pa je biznis zatvoren, jer je prijetila daljnja erozija kapitala koji je tako ostao očuvan i koji može biti uložen u nešto drugo što će stvoriti nova radna mjesta.

Uostalom, na koji segment bi se Varteks trebao fokusirati? Na maloprodaju, koja je kapitalno intenzivna i gdje treba značajno ulagati u brend? Na lohn poslove, koji su de facto iznajmljivanje jeftine radne snage? Na specijalnu odjeću, gdje biznis ovisi o javnim nabavama u kojima je često ključni faktor cijena, što opet zahtijeva nisku cijenu rada? Sve su ovo segmenti u kojima Varteks može biti uspješan, no potrebno je sveobuhvatno restrukturiranje poslovanja, a što uključuje svježi kapital i puno vremena. Nakon toliko godina loših rezultata, mislim da nitko ne može kriviti kreditore ukoliko isto neće biti spremni podržati.

Povijesne brojke su neumoljive, a s informacijama koje imamo, sa stručne strane je vjerojatno izvjesno što bi većina odlučila. Ili ipak ne?“

Teška odluka

Kako za Lider komentira Kurtović, svrha njegove objave bila je propitivati narativ u kojem su banke isključivo 'bad guys' i ponuditi javnosti drugu perspektivu, jer, kako kaže, 'same banke zbog bankarske tajne neće istupati u javnosti u ovakvim slučajevima'.

– Donijeti odluku koja će ugasiti neki biznis i kojim će brojni ljudi ostati bez posla nikada nije lako, ali treba uvažiti činjenicu da su banke tu da osiguraju povrat svojih sredstava i podrže biznise koji imaju perspektivu. To vrijedi i za komercijalne i razvojne banke.

U slučaju Varteksa možda i postoji perspektiva koja je bankama prezentirana, ja o tome nemam saznanja, no gledajući povijesne rezultate, efekt pandemije, prognozu industrije i činjenicu da se i globalni, puno jači igrači/brendovi bore za opstanak, bojim se da čak i u slučaju dogovora vjerovnika Varteks još dugo neće moći reći da ima održiv poslovni model. Osobno mi je to jako žao, kao i svakog drugog biznisa u Hrvatskoj u sličnoj situaciji – zaključuje Kurtović.

S druge strane, Bakićevu argumentaciju, u kojoj ističe pozitivne aspekte poslovanja Varteksa, također prenosimo u cijelosti u nastavku.

"Nakon mog ulaganja od oko 10 milijuna eura, i vođenja kao predsjednik uprave, Varteks je u 2019. ostvario prvi puta pozitivnu EBITDA (standardni pokazatelj za najvažnije: tok novca od poslovanja) u 20, a možda i 50 godina. Po prvi puta u puno godina revidirano od strane Big 4 revizora - nema muljaže.

Rast prihoda u maloprodaji, uglavnom od vlastitog branda, 70 posto. Vjerujem da će se svi složiti da je to bilo 'nemoguće', pogotovo jer su kvaliteta i brand bili na dnu.

Toliko o tome da se nije moglo, ili se ne može. Da je bilo više podrške, to je mogao biti najnevjerojatniji preokret/uspjeh. Svi su i govorili da je to nemoguće, posebno Varaždinci, posebno sadašnji gradonačelnik.

Iako je potpuno jasno da je ne samo nevjerojatno da bih se ja htio 'dokopati nekretnina' (mislim da se za 10 milijuna eura može doći do puno zanimljivijih nekretnina, bez tako velikih napora i rizika), nego je i teorijski nemoguće, moramo se zapitati koji je cilj takvih obmana.

Varteks i dalje ima priliku. Pozivam sve vjerovnike da postignu dogovor oko ključnih transakcija i po mogućnosti ostave sav novac kompaniji. Da ne ubijaju kravu zbog odreska. Ja sam se, kao i svaki put do sada, iako najveći kreditor kompanije (!) još prije 3-4 mjeseca odrekao ikakvih prihoda od toga, što naravno poštuje i kompanija na koju sam prenio svoja potraživanja, koja je čini se, još mekša, te je čak i bezuvjetno ponudila otpis 30 posto, ako drugi vjerovnici otpišu bar malo. Nitko nije pristao."

Banke ne zanima poslovni model

Međutim, kritizirajući Kurtovićevu objavu, Bakić smatra da je njegova analiza potpuno pogrešna jer ne uzima u obzir specifičnu situaciju Varteksa. Uz to smatra da su usporedbe s Orljavom neutemeljene.

Nitko nije ni očekivao da će banke pratiti poslovni model Varteksa niti je moguće da bi skučeni hrvatski bankari i pretpostavili da se može napraviti takav preokret da se već u 2019. ostvari porast prihoda u maloprodaji od 70 posto i prva pozitivna EBITDA nakon 20, a možda i 50 godina. Dakle, preokret u poslovanju Varteksa nema baš nikakve sličnosti s poslovanjem Orljave, a pogotovo jer se najvećim dijelom radi o potpuno drugačijoj industriji – Varteks je uspješno počeo raditi zaokret k dominantno modnoj kompaniji – razlika je slična kao proizvodnja čelika i automobila. Da su mogli to prepoznati, poslovno bi banke pratile Varteks, ali nismo to očekivali – objašnjava Bakić.

Dodaje da Kurtovićeva analiza pretpostavlja da je netko trebao kod banaka poslovnim modelom opravdati kreditiranje, dok su u stvarnosti banke taj naslijeđeni kredit već velikim dijelom bile otpisale.

– Problem je potpuno drugačiji. Bankama je mojim ulaganjem i razvojem poslovanja spašeno propalo ulaganje, jer im ni osiguranje nekretninama ne bi ništa pomoglo u toj situaciji zbog naslijeđene situacije koja je bila kao namještena za lešinarenje nekretnina, npr. nekim 'slučajem' nije bilo urbanističkog plana uređenja, te za nekretnine nije bilo moguće početi prodavati upravo zbog očekivane propasti kompanije. Banke su, dakle, očekivale, a i tako smo se dogovorili da će se one naplatiti od prodaje nekretnina i to po etapama srazmjerno stopi pokrića. Taj dogovor su prekršile i uporno kršile te teško ucjenjivale tražeći ponekad sav prihod od prodaje nekretnina – kaže Bakić.

– To znači da su se banke možda nenamjerno, bivajući uske u svom razmišljanju, ili možda namjerno, dovele u situaciju da nesrazmjernim i agresivnim postupcima naplate ugrožavaju ne samo poslovanje kompanije nego i vrijednost svog kolaterala. Malo više razumijevanja u tom smislu bi bilo izrazito produktivno za sve dionike pa i banke – zaključuje Bakić.

28. siječanj 2023 04:02