Tvrtke i tržišta
StoryEditor

Muskovo preuzimanje Twittera: Kraj slobode govora ili njegova još veća sloboda?

26. Travanj 2022.

Muskovo rekordno brzo preuzimanje Twittera za 44 milijarde dolara ocjenjuje se kao jedna od najnepredvidivijih ponuda za preuzimanje ikada. S obzirom na to da je Elon Musk individualni investitor neopterećen odborom ili dioničarima, za razliku od korporativnih ponuditelja, mogao je mnoge velike odluke o akviziciji donijeti sam, prenosi Bloomberg.

Twitterovi savjetnici sastali su se u nedjelju s Muskom i pokušali ga uvjeriti da podigne svoju ponudu, ali on je ostao pri svom stajalištu da je 54,20 dolara po dionici, ukupno 44 milijarde dolara, njegova 'najbolja i konačna' ponuda. Neke od najvećih banaka s Wall Streeta, predvođene Morgan Stanleyjem, Bank of America i Barclaysom, obvezale su se osigurati 25,5 milijardi dolara, a dio je vezan i uz Muskove dionice Tesle. Sam Musk uložio je još 21 milijardu dolara u gotovini, piše Reuters.

Iako se dionicama Twittera većim dijelom prošle godine trgovalo više od iznosa Muskove ponude (cijene dionica bile su oko 70 dolara), Twitterovi bankari predvidjeli su da, čak i da cijene dionica ponovno dosegnu prošlogodišnje razine, investitori bi njihovu vrijednost procijenili manjom jer je tržište oglašavanja u svijetu društvenih medija postalo cjenovno konkurentnije. Upravni odbor Twittera nije vjerovao da bi njihov izvršni direktor Parag Agrawal mogao uskoro vratiti vrijednost dionica na 54,20 dolara, stoga su naposlijetku pristali na dogovor s Muskom.

Čuvar slobode govora

O jučerašnjem prihvaćanju ponude Elona Muska o preuzimanju Twittera ne prestaje se pričati u američkim medijima, javnosti i akademskoj zajednici gdje je to danas glavna tehnološka tema. To potvrđuje Domagoj Bebić, profesor na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti i stručnjak za društvene medije, koji se usred ovog velikog preuzimanja našao na poslovnom putu u SAD-u.

image

Domagoj Bebić

foto Fpzg.hr
– Upravo sam na konferenciji na Columbia University koja okuplja profesore komunikacija pa vam mogu potvrditi da je tema aktualna u cijelom svijetu, poglavito Americi. U akademskom smislu vlada velika diskusija koja je usmjerena na pitanje znači li ovo kraj 'slobode' Twittera kakvu smo do sada znali jer ipak Elon Musk predstavlja 'veliki kapital' – priča Bebić, no ističe da nema ničeg neobičnog da privatne tvrtke vode društvene medije.

– Dapače, sve te platforme imaju svoje vlasnike i većina ih je izlistana na burzi kao javne kompanije. Mislim da je interes veći jer je u pitanju Elon Musk koji je uistinu utjelovljenje pokretačkog poduzetničkog duha u 21. stoljeću. Kada pogledamo što je napravio za električne automobile koji su postojali već jako dugo na tržištu, a koje je on lansirao u potpuno drugu dimenziju kao proizvod, svima je jasno da Twitter kao platforma sigurno neće tapkati u mjestu pod njegovom upravom – smatra Bebić.

Međutim, Bebić kaže da postoji i zabrinutost među novinarima u Americi da bi tvrtka mogla ponovno postati privatna.

Muskov ovim potezom nastavlja tradiciju kupnje utjecajnih medijskih platformi, uključujući Bezosovu akviziciju Washington Posta 2013. godine. No zbog Twitterove specifične popularnosti među medijskim predstavnicima i političarima ovaj slučaj nije usporediv s time, kao ni primjerice s Facebookovom kupnjom Instagrama.

Musk se o cijelom događaju izjasnio da ga nije briga za ekonomski aspekt preuzimanja Twittera, već da je njiegov cilj da Twitter postane pouzdana i široko uključiva društvena mreža. Kako je više puta isticao, pa i u svojim tweetovima, želi ga preoblikovati u manje reguliranu platformu s mogućnošću uređivanja objava. Do sada se nije previše pazilo na Twitterovu politiku prema objavama kao što je to bio slučaj s Instagramom, a pogotovo Facebookom, no na Twitteru više neće biti moguće izbacivati ljude s Twittera zbog izražavanja vlastitih stavova, poput Donalda Trumpa.

– Sloboda govora temelj je funkcionalne demokracije, a Twitter je digitalni gradski trg na kojem se raspravlja o pitanjima od vitalnog značaja za budućnost čovječanstva – izjavio je Musk u želji da postane čuvar slobode govora.

U tome ima podšku suosnivača Twittera Jacka Dorseyja koji je u studenom prošle godine odstupio s mjesta izvršnog direktora. Dorsey je izrazio žaljenje što platforma djeuje kao javno poduzeće i rekao da je njezin odlazak s Wall Streeta 'ispravan prvi korak' prema Muskovom cilju.

Mediji ipak zabrinuti

Iako je ovaj potez u tehnološkoj i influencerskoj zajednici izazvao oduševljenje, u akademskoj i medijskoj je izazvao veliku zabrinutost.

– Akademska zajednica i mainstream mediji već su duže vrijeme zabrinuti za situaciju slobode medija, kao i društvenih platformi, pogotovo Facebooka, a sada je situacija s Twitterom samo pojačala tu zabrinutost. Moje osobno mišljenje je da će ova tenzija i dalje trajati jer mainstream mediji inzistiraju na sve većoj medijskoj regulaciji što je skoro oksimoron, jer je do sada najveća diskusija išla u smjeru slobode, a izričito protiv velikog uplitanja regulacije medijskog izričaja – objašnjava profesor.

S druge strane, aktivisti za ljudska prava strahuju od porasta govora mržnje na toj mreži.

– Od pojave TikToka i njegove dominacije kroz pandemiju nije bilo zanimljivijeg događaja od kupnje Twittera i zanima me vidjeti kakav će biti razvoj događaja, jer s Muskom nikad nije dosadno – zaključuje Bebić koji Muska naziva 'influencerom koji je uspio kupiti mrežu na kojoj objavljuje'.

02. veljača 2023 01:33