- Drago mi je da je Franšizna nagrada zaživjela ne samo u franšiznoj zajednici, nego u cjelovitoj poslovnoj zajednici, ne samo u Hrvatskoj, već u cijeloj regiji... Samo oni koji cijene tuđu izvrsnost i sami mogu biti izvrsni i zato smo se danas ovdje okupili - rekao je na početku dodjele Nagrade za franšizu godine 2022 ili ‘Franchise Brand Leader Award 2022‘ Darko Buković, pokretač i direktor Nagrade.
Muzej iluzija je Franšiza godine 2022. Ujedno, Muzej iluzija je na svečanosti dodjele jedinstvenih franšiznih nagrada na hrvatskom i regionalnom tržištu, Franchise Brand Leader Award 2022, proglašen i najboljom hrvatskom izvoznom franšizom te dobitnik nagrade za najveći izvozni iskorak.
Za najbrže rastuću novu hrvatsku franšizu proglašena je franšiza Mozgavci, a nagrada za najbrže rastuće hrvatske franšize na regionalnom tržištu pripala je jednakovrijedno dvama sustavima - Tinkers Labsu i Fast Reviewu.
Nadalje, najbrže rastućom inozemnom franšizom na hrvatskom tržištu ocijenjena je franšiza Mail Boxes Etc, najboljom regionalnom franšizom na hrvatskom tržištu proglašen je Malac genijalac, dok Helen Doron Hrvatska odnosi nagradu za najbolju franšizu s društvenim učinkom. Najbolji primatelj franšize je mađarska Kis Zseni Iskola.
Franšizna osoba 2022 je Krešimir Dobrilović, osnivač CarWiz Rent a cara, za njegovo djelovanje na promicanju franšiznog poslovanja u inozemstvu i podrške franšiznom biznisu.
Objašnjavajući važnost razvoja franšizne industrije, Buković je na samom početku manifestacije dodao da ga posebno veseli što poslovna zajednica dodjelu franšiznih nagrada smatra iznimno važnom potvrdom uspješnosti i iskorakom u promicanju franšizne industrije u Hrvatskoj, jer ne samo da okuplja cjelokupnu domaću franšiznu scenu nego i potiče nove poduzetnike da se upuste u ovaj dinamičan i perspektivan način poslovanja.
‘Na početku su mislili da sam u RH doveo inozemnu franšizu‘
U sklopu dodjele nagrada održan je i okrugli stol Franšize-poslovni model budućnosti na kojem je istaknuto kako Hrvatska ima puno potencijala za franšizno poslovanje u svijetu, s obzirom da je kao zemlja dom brojnim uspješnim brendovima koji se mogu lako ponuditi i prilagoditi drugim tržištima. Franšizna industrija u Hrvatskoj uistinu doživljava svojevrsnu renesansu i počela se zdravo razvijati, što pridonosi njenom daljnjem razvoju, a više o tome su na panelu razgovarali Anita Markota Štriga, članica Uprave Erste Card Cluba/Diners, Krešimir Dobrilović, vlasnik i predsjednik Uprave CarWiz Internationala, Andrija Čolak, vlasnik Colak Franchise Consulting Group i suvlasnik Surf n Friesa, Mladenka Tomić, vlasnica Fabule, Danko Žitinić, član Uprave Aestus Group i Krunoslava Josimović, vlasnica Dječjeg Escape Rooma.
Brend mora ostati prepoznatljiv da bi se širio na tržištu. Mislim da su fintech industrija i virtualno širenje u medijima itekako bitni danas i da bez ulaganja u taj segment niti jedan brend ne može ostvariti najbolje moguće rezultate. Bitna je tehnologija koja će naći način kako promovirati brend u bilokojem segmentu - rekla je Markota Štriga.
Već su dobro poznati ‘veliki dečki‘ u svijetu rent a cara, objašnjava Dobrilović, ali je definitivno uočena potreba za nove igrače među njima - i samim time CarWiz na tržištu. CarWiz je na početku osnovan samo kao rent a car kompanija, a ideja se brenda razvila nedugo nakon toga.
- Stvorili smo čvrste temelje za naš brend. Na početku su ljudi mislili da sam doveo neku inozemnu franšizu pa sam im morao objasniti da smo mi stvorili taj brend. Ispitao sam tržište i shvatio da bi priča mogla imati međunarodni potencijal i stvari su krenule i više nego dobro. Već pet godina radimo kao franšizna kompanija i u jednoj smo godini došli do 21 zemlje, a onda se dogodila pandemija. Unatoč svim tim izazovima, i dalje smo prisutni na pet kontinenata - komentirao je Dobrilović.
Vrijeme, pravila i dobra strategija
Hrvatski poduzetnici sve više razmišljaju o franšizama kao unosnom biznisu, a od 2019. industrija eksponencijalno raste u državi. Čolak je kazao kako smatra da je Hrvatska u nultoj fazi razvoja franšizne industrije i zbog toga bi mogla ostvariti vrlo zdrav rast.
- Percepcija domaćih kupaca je često da je strano bolje, a kad smo reki da je Surf n Fries naš brend, puno je ljudi ostalo iznenađeno. S vremenom su ipak prepoznali da je riječ o domaćem brendu. Što se tiče imenovanja i vizualnog identiteta brenda, uvijek treba razmišljati o internacionalnom poslovanju. Imamo sve više dokaza da je to moguće - da mikro tvrtke mogu poslovati izvan Hrvatske... Nadam se da ćemo kroz deset godina od danas biti u puno većem prostoru i biti lider po pitanju franšiznog poslovanja u regiji, a i šire - dodao je Čolak.
Za postati brend potrebni su određeno vrijeme, određena pravila i komunikacijska vidljivost koju mnogi danas zapostavljaju.
- Situacija s brendiranjem se popravila, ali još ima puno klijenata koji pri izradi poslovnog plana taj dio ostavljaju za kraj kao nešto nevažno. Ako se na početku napravi takva greška, onda dolazi do problema gdje brendovi nemaju postavljenu knjigu standarda, brend strategiju itd. Nužno je danas imati dobro posložen brending i knjigu standarda jer danas moramo uzeti ubzir veliku konkurnciju. Danas se nije lako istaknuti - rekla je Tomić.
Učenje kroz zabavu i timski rad
Knjigovodstvo je, kaže Žitinić, jedan od vječnih problema za poduzetnike.
- Postavilo se pitanje kako možemo riješiti taj problem. To ne može biti softver, to mora biti spoj softvera i usluge. Tako je i nastalo Aestus računovodstvo, a samim time i Parra, softver koji nudimo isključivo našim klijentima. Jako se puno stvari danas može digitalizirati, pa i uz pomoć često spominjane umjetne inteligencije, ali netko uvijek te podatke mora unositi. Onda tu dolazi do potrebe za nekime tko strukturira te podatke i stavlja ih u jasno vidljive formate koji trebaju našim klijentima - komentirao je Žitinić.
- Jako mi je drago što edukativne franšize sve brže rastu. Ako pogledamo 30 godina unazad što smo vozili, kako smo telefonirali i u kakvim smo učionicama sjedili, dođemo do toga da se u školstvu puno toga promijenilo. Pozdravljam sve franšize koje se bave edukacijom, školstvom i djecom. Djeci je potrebno nešto dodatno van nastave što nije striktno učenje napamet. Mnogi su to prepoznali i zbog toga se trudimo djeci dati do znanja da puno toga mogu sami, na drugačiji način, da mogu učiti kroz zabavu i timski rad te da razvijaju svoje kritičko razmišljanje - zaključila je Josimović.