Na najvećoj svjetskoj burzi vlada oprez, na što ukazuje podatak da je jučer vlasnika zamijenilo 9,4 milijarde dionica, što je najmanji dnevni obujam trgovanja na Wall Streetu u ovoj godini. Burzovni indeksi su ipak blago porasli, zahvaljujući usponu tehnološkog sektora.
- Na točki smo kada ulagači pokušavaju dokučiti hoće li povećanje kamatnih stopa zaustaviti rast tržišta. Dva su tabora – oni koji smatraju da je najgore iza nas, pa kupuju dionice, i oni koji smatraju da najgore tek slijedi, da je nedavni uspon cijena dionica samo odskok na tržištu 'medvjeda' i da slijedi novi pad” - objašnjava Rick Meckler, partner u tvrtki Cherry Lane Investments.
Nakon oštrog pada u prvoj polovici godine, S&P 500 indeks porastao je oko 13 posto od sredine lipnja, što se, među ostalim, zahvaljuje boljim nego što se očekivalo kvartalnim poslovnim rezultatima kompanija.
Posljednjih tjedana tržište podržava i blagi pad inflacije u SAD-u s najviših razina u više od 40 godina jer je to potaknulo nadu ulagača da američka središnja banka neće ubuduće povećavati kamatne stope tako agresivno kao dosad.
Fed je od ožujka podignuo kamate za 2,25 postotnih bodova, a očekuje se da će ih povećati i u rujnu. No, ulagači se nadaju da će to povećanje biti za 0,50, a ne 0,75 postotnih bodova, kako se donedavno očekivalo. To će, dakako, usporiti rast gospodarstva, no ulagači se nadaju da će ga Fed 'mekano prizemljiti', a ne gurnuti u duboku recesiju.
Jučerašnjem rastu indeksa ponajviše je pridonio dobitak tehnološkog sektora, pri čemu je cijene dionice Cisco Systemsa skočila gotovo 6 posto, nakon što je taj tehnološki div povećao procjene prodaje u tekućem tromjesečju.
Među najvećim gubitnicama našla se, pak, dionica Kohl'sa, s padom cijene za više od 7 posto, nakon što je taj trgovački lanac razočarao svojim kvartalnim poslovnim rezultatima, pa se pod pritiskom našao cjelokupni trgovački sektor.
I na europskim su burzama cijene dionica jučer porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 0,35 posto, na 7.541 bod, dok je frankfurtski DAX porastao 0,52 posto, na 13.697 bodova, a pariški CAC 0,45 posto, na 6.557 bodova.
Recesija prijeti
Na azijskim se burzama u petak trguje oprezno jer zbog visoke inflacije i povećanja kamatnih stopa ulagači nisu skloni riziku, pa su burzovni indeksi na putu gubitaka u ovom tjednu.
Ulagači ne nalaze razloga za kupnju dionica, s obzirom na situaciju u regionalnim, kao i najvećim svjetskim gospodarstvima.
Američko je gospodarstvo tehnički u recesiji, a recesija zbog energetske krize prijeti i eurozoni, dok se rast azijskih gospodarstava, posebice kineskog, usporava.
S druge strane, središnje banke zbog visoke inflacije podižu kamatne stope, što će dodatno usporiti rast gospodarstava.
Euro pod pritiskom
A na valutnom je tržištu vrijednost dolara prema košarici valuta dodatno porasla jer čelnici Feda uoči konferencije središnjih bankara u Jackson Holeu poručuju da je nužno daljnje povećanje kamatnih stopa kako bi se suzbila inflacija.
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se oko 107,62 boda, dok je jučer u ovo doba iznosio 106,57 bodova. Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti porastao s jučerašnjih 134,90 na 136,35 jena.
Američka je valuta ojačala i u odnosu na europsku, pa je cijena eura skliznula na 1,0075 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,0185 dolara. Od početka tjedna dolarov indeks porastao je oko 1,8 posto.
Euro se našao pod pritiskom nakon jučer objavljenih podataka o novoj rekordnoj razini inflacije u eurozoni i poruka iz Europske središnje banke o daljnjem povećanju kamata.
Cijene nafte, pak, stagniraju, nakon jučerašnjeg rasta. Cijena barela na londonskom tržištu kreće se oko 96,60 dolara, a na američkom oko 90,55 dolara.