Umjetna inteligencija mogla bi povećati globalni BDP za 16 trilijuna dolara do 2030. godine, a u tome bi Europa mogla doprinijeti čak za jednu četvrtinu, pokazala je studija PwC-a. Isto tako, najnovija studija IDC-a pokazuje da na svaki uloženi dolar u umjetnu inteligenciju tvrtke dobivaju povrat od 3,5 dolara, a prvi se povrati događaju 14-15 mjeseci nakon ulaganja. Druga pak istraživanja pokazuju da se produktivnost u tvrtkama koje uvode AI u svoje poslovne procese povećava za 25-40 posto, ovisno o industriji. Pa iako je razvoja AI-ja još na svom početku, tvrtke i organizacije koje se uvelike klade na njega već bilježe snažne povrate, ne samo u rastu prihoda, već i u konkuretnosti na tržištu.
Bile su to samo neke od glavnih poruka s Microsoftovoa AI eventa u Pragu, održanog ovoga tjedna u praškoj O2 Areni, u sklopu Microsoftove AI ‘turneje‘. Kao prva destinacija izabran je Prag, kako bi predstavili se povezali s lokalnim kupcima, partnerima i stručnjacima u Srednjoj Europi te podijelili najbolje prakse, a turneja će se nastaviti u još šezdesetak gradova diljem svijeta.
Investicije u regiji
Prošlo je tek nekoliko godina otkako je generativna umjetna inteligencija osvojila svijet te od tada oslobađa potencijal pojedinaca, tvrtki i vlada diljem svijeta, pa čak i ovdje u srednjoj Europi, a posebno u Češkoj, naglasila je to Michelle Simmons, direktorica Microsofta za Srednju Europu i Srednju Aziju.
– Koliko vidim i čujem, o umjetnoj inteligenciji ne raspravlja se samo unutar IT odjela, već i na sastancima uprava brojnih kompanija, prvenstveno zbog utjecaja kojega može imati na razvoj poslovanja u vidu boljeg iskustva za kupce, korisnike i zaposlenike, ali na preoblikovanje poslovnih procesa. AI možete iskoristiti za inovacije i time stvoriti nevjerojatnun konkurentsku prednost – rekla je Simmons, ističući Microsoftova ulaganja diljem Europe.
– Značajno smo uložili u podatkovne centre u ovoj regiji. Konkretno, u Pragu imamo više od tisuću programera koji rade na AI rješenjima i drugim proizvodima koji se pružaju u našim podatkovnim centrima u Europi i diljem svijeta – dodala je Simmons.
Industrija, posebno automobilska, financije, bankarstvo i korisničke službe samo su neka od područja u kojima Simmons vidi najveću korist od uvođenja AI-ja, i to zbog velike količine podataka i informacije koje se u tim sektorima svakodnevno obrađuju.
Od infrastrukture do inovacija
Međutim, kako bi se umjetna inteligencija mogla implementirati u poslovanja, potrebni su dobri podaci i njihova pohrana ‘u oblaku‘, dodala je Simmons.
– Usvajanje tehnologije poslovanja u ‘oblaku‘ i spremnost podataka omogućuju organizacijama da preusmjere svoj fokus s održavanja infrastrukture na nešto zanimljivije, na inovacije i razvoj poslovanja. Vjerujem da je ovaj strateški zaokret neophodan kako bismo ostali konkurentni u doba kada se umjetna inteligencija ubrzano razvija. AI transformira industrije automatiziranjem zadataka, poboljšanjem procesa donošenja odluka i stvaranjem novih poslovnih modela, a samim time potiče rast gospodarstava – objasnila je Simmons, napomenuvši da inovacije mogu ići ruku pod ruku s regulacijama poput Akta o AI-ju Europske unije, s kojim je usklađen i Microsoftov pristup razvoja AI-ja.
Kibernetičke prijetnje kao treća najveća ekonomija
A osim umjetne inteligencije i Akta o AI-ju, važna je i direktiva NIS2 koja u državama članicama EU stupa na snagu za desetak dana. Zbog toga se na Microsoftovoj AI turneji kroz brojna izlaganja, panel-rasprave i razgovore provlačila i neizbježna tema kibernetičke sigurnosti.
– Na sastancima s klijentima u 20 zemalja Srednje Europe zapažam da podcjenjuju kibernetičke prijetnje, a znamo koliko je kibernetička sigurnost važna u ovoj regiji, što zbog rata u Ukrajini, što zbog svih izbora koje smo imali ove godine i koje ćemo imati u nadolazećim mjesecima. Bilo da se radi o zlonamjernom softveru, deep fakeu, dezinformacijama ili phishingu, napadači koriste AI u napadima na vaše organizacije. Naime, zanimljivo je da, ako bi kibernetička sigurnost ili kibernetičke prijetnje bile industrija ili nacija, činile bi treći najveći BDP iza SAD-a i Kine, prema Svjetskom ekonomskom forumu. Kibernetičke prijetnje broje 8 trilijuna dolara vrijednosti i rastu 15 posto iz godine u godinu. Štoviše, rastu brže od najbrže rastućeg gospodarstva – Indije – upozorila je Simmons i dodala da se tim prijetnjama također treba suprostaviti korištenjem AI-ja, na čemu Microsoftovi sigurnosni stručnjaci i rade.
Traži se 4 milijuna ‘cyber‘ stručnjaka
No, kako je napomenuo Scott Woodgate, generalni direktor za sigurnost u Microsoftu, u svijetu nedostaje čak četiri milijuna stručnjaka za kibernetičku sigurnost. Budući da Woodgate u svom svakodnevnom poslu mnogo vremena provodi s CISO-ima (engl. CISO – Chief Informational Security Officer, direktor za kibernetičku sigurnost) diljem svijeta, od njih doznaje da svima u sigurnosnim timovima nedostaje stručnjaka.
– Direktori za kibernetičku sigurnost trebaju više obučenih ljudi. Najveći je izazov danas AI inovacije uskladiti sa sigurnošću i manjkom stručnjaka – istaknuo je Woodgate, priznajući da ga budnim tijekom noći drže brojni Microsoftovi korisnici koji nemaju ni osnovne sigurnosne značajke, što im je prioritet promijeniti.
Stoga Woodgate smatra da će razvojem umjetne inteligencije, odnosno sve većim brojem kibernetičkih napada potpomognutim umjetnom inteligencijom, stvoriti mnogo novih radnih mjesta za sigurnosne stručnjake. Također, ključno je pronaći pravu ravnotežu između inovacije, regulative i sigurnosti u čemu EU može biti primjer cijelom svijetu, zaključio je Woodgate.
Da imamo vještine, imali bismo i veći BDP
Simmonds je, naime, zaključila da upravo zbog navedenih razloga u Microsoftu ulažu u vještine i edukaciju IT stručnjaka u regiji Srednje Europe, posebno u razvojne centre i tehničke vještine stručnjaka u Estoniji, Srbiji i Rumunjskoj, kako bi oni zatim pružili bolju podršku njihovim klijentima, koji bi dalje mogli neometano raditi na inovacijama te time doprinositi razvoju gospodarstava. Isto tako, Microsoft je investirao više od 500 milijuna eura u Ukrajinu, a porast kibernetičkih napada na tu zemlju otkrili su i prije same ruske invazije. Velik napredak u digitalnoj transformaciji vide i u javnom sektoru, na primjer, u Estoniji, Grčkoj i Albaniji.
– Zbog značajnog utjecaja i transformativne prirode, AI privlači mnoge tvrtke i vlade da prihvaćaju poslovanje u oblaku mnogo brže od bilo koje druge tehnologije. No utjecaj umjetne inteligencije značajan je i za ekonomiju. Kada bismo obučavali ljude u Europi tempom kojim ih se obučava u SAD-u, naš bi BDP bio veći za gotovo 900 milijardi dolara – zaključila je Simmons.
