No ako pogledamo situaciju od početka godine, prvi kvartal bio je najbolji za robe u posljednje 3 godine
Prvotni šok i s time povezane naslove vjerojatno smo do sad već prožvakali, stoga nema potrebe za tim. Jasno je da je protekli tjedan obilježen Trumpom i carinama, a da je sve ostalo palo u drugi plan. Gledajući burzovne robe, iza nas je najgori tjedan u posljednje dvije godine. Bloombergov indeks roba pao je 6,3 posto prošli tjedan dok je tržište pokušavalo odrediti bearish razmjer Trumpovih novih carina i kineskih mjera odmazde na robna tržišta. Ne čudi stoga da su mnoge robe od početka mjeseca ostvarile značajan pad: srebro, nafta, bakar, benzin, pamuk, soja...
U cijelom ovom carinskom kaosu bit će pobjednika i gubitnika, no trenutno je malo pobjednika. Pomalo iznenađujuće, kukuruz na CBOT-u je jedan od njih potražnja je velika (američki kukuruz ima konkurentne cijene na globalnoj razini, vrijeme za sjetvu je olujno i nema novih carina za Meksiko koji je veliki uvoznik američkog kukuruza).
Prvi kvartal najbolji u tri godine
I na razini samog mjeseca koji je iza nas imamo uglavnom pad cijene roba. Indeks cijena energije pao je 4,1 posto u ožujku, potaknut oštrim padom prirodnog plina u Europi (13,7 posto) i sirove nafte (4,2 posto).I cijene neenergetskih proizvoda pale su za 2,1 posto. Indeks poljoprivrednih cijena smanjen je za 3,8 posto. Cijene hrane smanjene su za 2,7 posto, dok su sirovine zabilježile blagi rast od 1,3 posto. Cijene metala porasle su 2 posto, predvođene rastom kositra (7 posto), nikla (5,1 posto) te olova i bakra (svaki je porastao za oko 4 posto). Plemeniti metali ojačali su 3,1 posto, podržani rastom zlata i srebra (oboje oko 3 posto).
U kontekstu vrlo apokaliptičnog prošlog tjedna, pa čak i samog mjeseca ožujka, ako se malo odmaknemo i pogledamo situaciju od početka godine, prvi kvartal je bio najbolji kvartal za robe u zadnje tri godine. Bloombergov robni indeks porastao je za 7,7 posto ponajviše zbog metala i energije.
Gledajući unaprijed, ovog tjedna će i dalje fokus biti na carinskim naslovima. Pomalo u sjeni toga, ne treba zaboraviti na četvrtak i CPI podatke o inflaciji, brazilske podatke o usjevima i travanjsko WASDE izvješće. Trgovci također promatraju opasno vrijeme u SAD-u (tornada, poplave), južnoameričku žetvu i smjer rizične imovine i američkog dolara.
Ulagači se plaše posljedica carina
A sad natrag na aktualno. Nakon što je Trump najavio drastične carine od 10 posto na sav uvoz u SAD, kao i dodatne recipročne carine mnogim zemljama s kojima SAD ima trgovinski deficit, Kina je najavila protumjere – carine od 34 posto na sav uvoz iz SAD-a (točno koliko je Trump odredio recipročne carine na uvoz kineske robe). Kina je uz navedeno uvela i ograničenja na izvoz strateških rijetkih elemenata. Tako Peking u stopu prati poteze Washingtona. Trump je, naime, već prije uveo carine od 20 posto na uvoz kineske robe, a Peking brzo uzvratio istom mjerom. Ta eskalacija carinskog rata između dvaju najvećih svjetskih gospodarstava mogla bi, plaše se ulagači, izazvati poremećaje u nabavnim lancima i međunarodnoj trgovini, rast inflacije i usporavanje rasta globalnog gospodarstva, pa i recesiju. Tim više što je protumjere na Trumpove carine najavio i niz drugih zemalja, uključujući EU.
Koji su Trumpovi ciljevi? Stvoriti dva dolara, kao što je to već u Kini s juanom, jedan za domaće tržište, koje će on braniti, i ovaj koji znamo, za međunarodnu trgovinu. Za potonje će učiniti sve što može da ga obezvrijedi, obezvrjeđujući tako neodrživ dug koji generira, samo u pasivnim kamatma, 1,2 milijarde dolara godišnje. No prvi korak je napraviti kolaps burze, kako bi novac tekao prema američkim obveznicama. Između ovog mjeseca i lipnja SAD mora refinancirati nekoliko trilijuna dolara duga, a neuspjeh da to učini imao bi katastrofalne posljedice za sustav.
Raste potražnja za električnom energijom
Globalna potrošnja električne energije narasla je za gotovo 1100 TWh u 2024., što je više nego dvostruko više od prosječnog godišnjeg povećanja u proteklom desetljeću. Rast globalne potrošnje električne energije potaknut je sve većom potražnjom za hlađenjem zbog ekstremnih temperatura, sve većom potrošnjom u industriji, transportu i širenjem podatkovnih centara. Više od sedam GW nuklearnih kapaciteta pušteno je u rad 2024., što je povećanje od 33 posto u odnosu na 2023. Ta je brojka peta najveća u posljednja tri desetljeća.
Potražnja za plinom porasla je za 2,7 posto. Globalna potražnja za ugljenom porasla je za 1 posto. Kina je ostala najveći svjetski potrošač ugljena, s rekordnih 58 posto udjela u globalnoj potrošnji. U SAD-u bi se ugradnja biogoriva u fosilna goriva trebala gotovo udvostručiti, pregovori su u tijeku.
Cijene nafte i plina u padu
Na svjetskim su tržištima cijene nafte prošloga tjedna zaronile i to značajno! Više od 10 posto pale su termisnke cijene nafte. To je najveći tjedni pad cijena u godinu i pol dana, a u jednom su trenutku cijene zaronile na najniže razine u četiri godine. Daljnji pad se nastavlja i na početku novog tjedna. Glavnih pokretač je globalni strah da bi trgovinski rat mogao izazvati recesiju u svjetskom gospodarstvu. Povrh toga još je i OPEC najavio povećanje proizvodnje. Tajming samo takav. Taj kartel i njegovi saveznici odlučili su u svibnju povećati proizvodnju za 411 tisuća barela dnevno, dok su prije najavljivali povećanje za 135 tisuća barela.
Zbog povećanog rizika od recesije, mnogi analitičari smanjili su posljednjih dana procjene o potražnji i cijenama nafte. Tako su, primjerice, analitičari Goldman Sachsa smanjili procjene ciljanih cijena nafte na kraju ove godine za pet dolara. Tako očekuju da će cijena nafte u Londonu u prosincu iznositi oko 66, a na američkom tržištu oko 62 dolara po barelu.
Terminske cijene europskog prirodnog plina TTF pale su ispod 35 €/MWh na početku novog tjedna, povećavajući gubitak od 10 posto iz prethodnog tjedna i približavajući se najnižim razinama od rujna 2024., potaknute strahovima da bi tekući globalni trgovinski rat mogao smanjiti industrijsku aktivnost i smanjiti potražnju za plinom. Napetosti su dodatno eskalirale jer je Trump zaprijetio novim carinama od 50 posto Kini ako Peking ne ukloni odmazde, što je izazvalo zabrinutost oko inflacije i sporijeg gospodarskog rasta. To bi moglo navesti energetski intenzivne industrije da smanje operacije, smanjujući buduće potrebe za energijom. Međutim, Trump je odbacio zabrinutost zbog recesije, inzistirajući na tome da je procvat tržišta neizbježan.
Uz to, porast proizvodnje nafte od svibnja i potencijalne promjene europskih ciljeva skladištenja mogu povećati opskrbu plinom. Tržište također predviđa više isporuka LNG-a u Europu zbog manje potražnje u Kini, uz slabu potrošnju LNG-a u Aziji 2025. koja bi potencijalno mogla zadržati niže cijene plina u Europi.
Kukuruz isplativiji od ostalih usjeva
U agri svijetu, prošli je tjedan kukuruz porastao na CBOT-u 1,5 posto, a soja pala 4,5 posto. Pala je i sačma 3,5 posto, dok je cijena ulja porasla 1,5 posto. Pozicija fondova je i dalje short – trenutno 31,9 milijun roba. Ako se dublje analizira, onda su long kukurz, a short cijeli soja kompleks, kao i ukupno na pšenici. Na pšenici je taj short čak i ekstreman. Svi derivati meke pšenice imaju cijene na bazi očekivanja kraja rata u Ukrajini, idealnim vremenskim uvjetima i stabilnoj geopolitici, za sljedeću žetvu. Dakle, vrlo bullish okolina ako ko ne bude kako se očekuje.
Iza nas su i podaci o planu sjetve u SAD-u. Ono što su nam podaci pokazali je potvrda da je kukuruz za proizvođače isplativiji od ostalih proljetnih usjeva. Ulaganja nagrađuju kukuruz i kažnjavaju sjemensku i američku proteinsku pšenicu, što je trend koji ćemo vjerojatno vidjeti u cijelom svijetu.
Trgovinskim ratom do recesije
Čini se da su ulagači skloniji ideji da će nove carine imati jači utjecaj na usporavanje rasta nego na pregrijavanje cijena, što će navesti središnje banke da dodatno ublaže svoju politiku. Goldman Sachs je povećao vjerojatnost recesije u SAD-u s 20 posto na 35 posto i rekao da očekuje još tri smanjenja stopa od strane FED-a do prosinca.
Zemlje s procijenjenih najviše zlatnih rezervi u tlu su Rusija i Australija, kao najveća, svaka s 12 tisuća tona zlata koje tek treba iskopati, zatim Južna Afrika s pet tisuća tona zlata, pa Indonezija (3600 mt), Kanada (3200 mt), Kina (3100 mt), SAD (3000 mt), Peru (2500 mt), Brazil (2400 mt), Kazahstan (2300 mt) i top 10 zatvara Uzbekistan s 1800 tona zlata koje tek treba iskopati.
Na početku novog tjedna, terminske cijene bakra pale su prema 4,20 $/lbs, produbljujući prošlotjedni pad od 14,1 posto na najnižu razinu u zadnjih deset tjedana, jer raste strah da bi sve intenzivniji trgovinski rat predsjednika Trumpa mogao dovesti do globalne recesije. Ipak, nove američke carine isključuju bakar, zlato, energiju i određene minerale koji nisu iz domaćeg izvora. Bakar je porastao na rekordno visoke razine krajem ožujka zbog špekulacija da bi Trump mogao ciljati posebno na metal, ali cijene su se od tada povukle jer se te zabrinutosti tek trebaju materijalizirati.