Tvrtke i tržišta
StoryEditor

Najveća hrvatska luka lani je ostvarila povijesno visok prihod

24. Studeni 2023.
Luka Pločefoto Lider Media
Netko će reći da je lanjska godina bila izvanredna zbog rata u Ukrajini, što potvrđuje i manji ovogodišnji prihod nakon što su se koliko-toliko stabilizirali dobavni lanci i otvorio crnomorski plovni put, ali izvanredna je bila i za druge kompanije za prekrcaj tereta

Unatoč padu prometa u prvih deset mjeseci ove godine Luka Ploče je i dalje na vrhu lučkog biznisa u Hrvatskoj, s najvećim prihodom. Na ruku su joj išli prekidi teretnog prometa izazvani ratom u Ukrajini, ali su i ulaganja koja je ta kompanija imala zadnjih godina već počela davati rezultate. Iako se vjerojatno neće ostvariti prošlogodišnji promet, u ovoj godini rentabilnost poslovanja raste.

Gledajući samo prošlu godinu, u Pločama je ostvaren povijesni prihod od 94,5 milijuna eura, gotovo dvostruko veći u odnosu na 2021. (48,7 milijuna eura). Da, netko će reći da je lanjska godina bila izvanredna zbog rata u Ukrajini, što potvrđuje i manji ovogodišnji prihod nakon što su se koliko-toliko stabilizirali dobavni lanci i otvorio crnomorski plovni put, ali izvanredna je bila i za druge kompanije za prekrcaj tereta. Uostalom, predsjednik Uprave Luke Ploče Hrvoje Livaja i sam ističe utjecaj rata na poslovanje, ali naglašava da je rekordni pretovar od 5,5 milijuna tona (što je rast za 42 posto u odnosu na 2021.) odraz i odgovorne upravljačke politike u pogledu ekonomske održivosti.

Promet manji, prihodi veći

– Lani su sjeverne luke postale zagušene, a blizina Crnog mora ratnom području uzrokovala je poskupljenje osiguranja za brodove, odnosno ukupne logistike na transportnom pravcu. Posljedično se povećao udio prometa srednje Europe i Italije, odnosno dio dodatnih tereta usmjeren je prema luci Ploče, što je utjecalo i na financijski rezultat – objašnjava Livaja, koji ističe da su s rastom prihoda rasli i operativni troškovi, od čega najviše troškovi električne energije (115 posto), goriva (108 posto) te sirovine i materijala (48 posto).

Unatoč većim troškovima rast prometa je bio toliki da je gotovo udvostručena i neto dobit (6,6 milijuna eura) u odnosu na 2021., kada je bila 3,7 milijuna eura. Kao što smo naveli, u ovoj godini brodovi kao da su uplovili u mirnije luke pa su se stvari počele vraćati u relativnu normalu. Zato je Luka Ploče zabilježila pad prometa u prvih deset mjeseci ove godine. U prva tri kvartala prekrcano je 3,8 milijuna tona robe, što je pad od 9,5 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Primarno se to odnosi na pad prometa rasutih tereta (16 posto), ali kako su globalni logistički tokovi i dalje poremećeni, oni još uvijek donose određene pozitivne učinke na poslovanje kompanije, dakako u manjoj mjeri. Sve u svemu, gledajući ovu godinu do sada, ukupan promet Luke i dalje je veći nego prije početka krize – porast prekrcanog tereta od 37 posto kad se usporedi s istim razdobljem 2021. godine.

Promet je dakle manji, ali prihodi od lučkih usluga ipak su porasli, kažu u Luci Ploče, za devet posto, kao i prihodi od skladištarine. EBITDA marža bez trgovine u prva tri kvartala ove godine iznosi 42 posto, a u 2022. za isto razdoblje iznosila je 39 posto. Uza sve zabilježeno i Liderov analitičar Nikola Nikšić, vlasnik Konter savjetovanja, veli da su rezultati kompanije jako dobri. Ističe da su prema pokazateljima zadnjih nekoliko godina kontinuirano unaprjeđivane rentabilnost poslovanja (DuPont indeks 2020. bio je -2,3 posto, 2021. skočio je na sedam posto, a lani je iznosio 10,7 posto) i financijska izvrsnost (2020. bila je 0,4 – granično, 2021. porasla je na 2,5 – vrlo dobro, a u 2022. još više – na 4,4, što je bilo izvrsno). Isto tako je financijska stabilnost prije tri godine bila loša (0,6), sljedeće godine pak vrlo dobra (2,5), a lani izvrsna (3,3).

Mudra ulaganja

Dobrom poslovanju zasigurno su pomogla i ulaganja prethodnih godina. Otvaranje novog terminala za rasute terete 2019. znatno je povećalo konkurentnost Luke Ploče, jer sad može primiti veće brodove, a povećan je i skladišni kapacitet, sa 180 tisuća na 600 tisuća tona, koji je s iskrcajnom normom na razini najboljih terminala za rasute terete u Europi.

– Također, ulagano je u ekologiju i poslovanje u skladu s ESG principima, u nove dizalice koje će omogućiti brži iskrcaj te u opremu. Izdvojio bih drugu fazu projekta kontejnerskog terminala kao jednu od najvažnijih investicija, koja će nam omogućiti da primimo brod maticu. Naime, sada to nije moguće i brod matica najbliže stiže na Maltu, što procese čini skupljima i sporijima. Provodimo i veliki projekt digitalne transformacije koji će omogućiti da Luka Ploče postane pametna luka povezana 5G mrežom, što će omogućiti automatizaciju procesa i senzoriku – nabraja Livaja.

Luka Ploče je najviše specijalizirana za rasute terete, koji su najzastupljeniji u ukupnoj prekrcajnoj strukturi, što je, napominje Livaja, u skladu sa strategijom napravljenom u suradnji sa Svjetskom bankom. Rasuti tereti činili su 70 posto prošlogodišnjih 5,5 milijuna tona tereta, a 20 posto otpada na tekući te 10 posto na generalne terete (željezni proizvodi, aluminijski proizvodi, bukova i jelova građa, teret u džambo-vrećama, konstrukcije, oprema, teški koleti i dr.).

 

Više pročitajte u novom broju digitalnog i tiskanog izdanja Lidera.

23. lipanj 2024 04:16