Najveće strane tvrtke povećale prihode 10,2 posto, domaće pale 12,4 posto

Rezultati poslovanja najvećih kompanija otkrivaju da bi poznata izreka o show businessu mogla glasiti i 'there's no business like bank business'. Sudeći prema poslovanju šest banaka koje su među 50 najvećih tvrtki prema prošlogodišnjim prihodima, zaista nema biznisa do bankarskog. Bankarska šestorka (Zaba, PBZ, HPB, RBA, OTP i Erste) lani je, naime, na četiri milijarde eura prihoda iskazala više od 1,7 milijarde bruto dobiti, što je stopa profitabilnosti od 42,4 posto. Svih šest banaka s liste među osam je najprofitabilnijih – na čelu sa PBZ-om (55,7 posto) i Zabom (49,8 posto). Slijedi Fortenova grupa sa 42,7 posto, a među bankare se na sedmu poziciju ubacio još samo Končar – DST (34,8%).

Najveće su banke, inače, dobit povećale deset posto uz rast prihoda od 15,4 posto. Više su rasli predstavnici industrije, također šest tvrtki raslo je 17,8 posto, i iskazale su više čak 63,2 posto dobiti. Energetičari (11 tvrtki) zabilježilo je pad prihoda od 22,1 posto, ali su iskazali 29,1 posto veću dobit. Trgovci su najzastupljenija kategorija – 19 ih je u top 50 – prihodi su im narasli 11,4 posto, i u skladu s time dobit im je porasla 9,9 posto.

Ispali Žito, PIK Vrbovec…

Top 50 poprilično je zatvoreno društvo, u kojem nema velikih iznenađenja. Na listu je ušlo pet novih tvrtki, od kojih je Croatia osiguranje novajlija samo iz tehničkih razloga. Fortenova grupa probila se pak na listu zbog kreativnog prikazivanja rezultata poslovanja. Među prihode u 2024. uvrstili su i ugovorenih ali još nerealiziranih 405 milijuna eura od prodaje imovine. Tu je vjerojatno i 333 milijuna eura od Podravke za kupnju poljoprivrednog kompleksa, što je isplaćeno tek ove godine. Preostala trojka su novi igrač u trgovanju električnom energijom D. Trading, Lukoil Croatia i HPB, koja je dodatno rasla zahvaljujući pripajanju Nove banke (bivši Sberbank) u listopadu 2023. S liste su pak ispale mahom tvrtke s dna prošlogodišnje liste. PIK Vrbovec plus (lani 46.) premalo je povećao prihode, ali je zato gubitak od 5,5 milijuna eura iz 2023. pretvorio u 8,4 milijuna eura dobiti u 2024. Slično vrijedi za Žito (lani 47.).

Marko Pipunić je u očitoj konsolidaciji i pripremama za IPO iskazao dobit veću za 46 posto. Preostale tri tvrtke koje su ispale s liste spadaju u energetski sektor. AGS Hrvatska Miroslava Antunovića lani je bila 48, a Gradska plinara Zagreb – opskrba (lani 50.) platila je padom prihoda od 7,9 posto dolazak novog igrača na zagrebačko tržište opskrbe plinom. Doduše, zagrebački plinari izgubili su gotovo dvostruko više (24,5 milijuna eura) nego što je Međimurje-plin povećao svoje prihode (13,2 milijuna eura). Najveći gubitnik ipak je treći energetičar MET Croatia Energy Trade, koji je smanjio prihode za čak 80,9 posto, i ispao s liste iako je lani bio na visokom šestom mjestu.

To je i jedini ispadanje iz top 10, gdje su svi trgovci napredovali – Konzum plus sa četvrtog na treće mjesto, Lidl sa sedmog na peto, Spar sa devetog na osmo, a Plodine Mile Ćurkovića sa 12. su mjesta ušle na posljednju poziciju u top 10. S druge strane, Ina i HEP su unatoč padu prihoda (HEP čak za 25,4 posto) zadržali dvije vodeće pozicije. No, ostali energetičari svoje su pozicije izgubili. Prvo plinarsko društvo skliznulo je sa trećeg na četvrto mjesto, Petrol sa šestog na osmo i HEP proizvodnja sa petog a deveto. Najveća banka, Zaba, podigla se sa desetog mjesta na sedmo

U top 50 samo su dvije novoosnovane tvrtke, obje strane i iz energetskog sektora. D. Trading (29.) osnovan je 2021. Ponajviše se bavi trgovinom strujom, plinom i gorivom pod okriljem istoimene matične tvrtke registrirane u Nizozemskoj. Vlasništvo vodi do ukrajinskog oligarha Rinata Ahmetova, koji je i predsjednik je nogometnoga kluba Šahtjar. Njegovo bogatstvo procjenjuje se na više od šest milijardi eura. Kompanija je prošle godine kao prve projekte najavila gradnju vjetroelektrane Brda Umovi kod Splita te transformatorske stanice 'kakva u Hrvatskoj nije sagrađena u posljednjih dvadeset godina', namijenjene povezivanju projekata obnovljivih izvora energije s elektroenergetskom mrežom, koja će biti u vlasništvu HOPS-a. Međutim, procedura s ishođenjem svih dozvola još traje.

Hrvatska sporija od Rumunjske

Početkom ožujka predstavnik investitora, direktor povezane tvrtke DRI Ivan Liakh, u Večernjem listu usporedio je brzinu realiziranja projekata u Rumunjskoj i Hrvatskoj:

- Primjerice, 2021. godine istovremeno smo pokrenuli projekte u Rumunjskoj i Hrvatskoj. U Rumunjskoj smo već izgradili i pustili u pogon vjetroelektranu Ruginoasa od 60 MW, koju smo preuzeli od lokalnog developera i prilagodili novoj generaciji vjetroturbina. Također smo preuzeli solarne projekte Glodeni I (53 MW) i Glodeni II (60 MW), koji su već izgrađeni i stavljeni u pogon. Prošle godine akvizirali smo solarni projekt Vacaresti, kapaciteta 126 MW, čiji je razvoj započeo 2021. i koji je već u izgradnji više od mjesec dana. Siguran sam da ćemo njegovu izgradnju i priključenje na mrežu dovršiti u trećem kvartalu 2025. U međuvremenu, ovdje u Hrvatskoj, još radimo na dovršetku razvoja našeg prvog projekta.

Druga novoosnovana tvrtka je mađarski MVM CEEnergy Croatia. Ovaj veliki zakupac kapaciteta LNG terminala u Omišlju u Hrvatskoj je od 2020 i osigurava opskrbu mađarskog tržišta nakon smanjenja isporuka ruskog plina. Vrhunac poslovanja ostvarila je 2022. godine, kad je povećala prihode sa 477 milijuna eura 1,72 milijarde i skočila na visoku petu poziciju, dogodine je pala na 608 milijuna eura i na 22. mjesto, a prošlu je godinu završila sa 427 milijuna eura na 37. poziciji. Razlog za te oscilacije je u cijeni plina, koja je bila na vrhuncu 2022. (40-50 €/MWh), a u dvije godine se gotovo prepolovila (na 25 – 30 €/MWh). Na sličan način oscilirali su i rezultati domaćeg PPD-a. Dobra vijest za trgovce plinom je da su cijene plina opet počele rasti.

Osim dva nova energetičara, Sudski registar će za još četiri tvrtke tvrditi da se osnovane u novije vrijeme. To vrijedi za HEP-Elektru, koja je reorganizacijom u matičnom HEP-u 2016. izdvojena iz HEP -ODS-a u posebnu tvrtku. I Studenac je nakon preuzimanja počeo poslovati pod novim OIB-om, ali je zapravo nastavio poslovanje istoimene tvrtke kupljene od Josipa Milavića. I Konzum plus i Fortenova grupa, kao i sve tvrtke iz grupacije formalno su osnovane 2018., nakon restrukturiranja i rebrendinga iz Agrokora u Fortenovu, i svaka je s nastavkom 'plus' počela poslovati pod novim OIB-om.

Rekordno niska dobit Hrvatskih šuma

Dvadesetak tvrtki vuče tradiciju dužu od 35 godina. Najstarija je Croatia osiguranje (141 godina), a tu su još tri stogodišnjaka – Dukat, Zaba i Pliva. Ostale su nastale nakon 1990. Među njima su one koje su osnovali domaći poduzetnici – poput Medical intertradea, Peveca (današnji Pevex), Tommyja, Plodina, kasnije PPD-a. No, na listi je više multinacionalki koje su potražile novo tržište u Hrvatskoj. U 1990-ima su došle strane banke RBA, OTP banka, i Erste banka, a nešto kasnije najveće domaće banke Zaba i PBZ preuzeli su strani vlasnici. Nakon bankara, na razmeđi stoljeća počeli su dolaziti i veliki trgovački lanci – Kaufland, Spar, Metro, Lidl i Müller.      

Od 50 najvećih tvrtki 26 je u stranom vlasništvu, odnosno pod stranom kontrolom. Taj je segment u 2024. ostvario nešto manji udjel u prihodima - 48 posto. Djelom je to stoga jer su na listi sve najveće državne tvrtke, mahom infrastrukturne i monopolisti – od HEP-a i njegovih tvrtki kćeri do Hrvatskih autocesta i Hrvatskih šuma. Šumari su proteklih mjeseci bili u središtu medijske pozornosti, prvenstveno zahvaljujući aferama oko poslovnih i privatnih afera predsjednika Uprave Nediljka Dujića.

Vlada je 6. veljače napokon predložila Skupštini opoziv tog provjerenog HDZ-ovog igrača, kao i cijele Uprave. Nova garnitura nije još imenovana, ali će se sigurno morati uhvatiti u koštac s posljedicama Dujićeva mandata. Hrvatske šume su, naime, prošle godine uz rast prihoda od 11 posto iskazale samo tri milijuna eura dobiti, što je profitabilnost od neznatnih 0,7 posto, i najniži iznos dobiti u posljednjih dvadesetak godina.

Upravo je u profitabilnosti ključna razlika između tvrtki u domaćem i stranom vlasništvu. Devet državnih tvrtki i 15 domaćih poduzetnika rade sa jednakom stopom profitabilnosti od 7,1 posto (što je ipak deset puta bolje od Dujićeve), a stranci su radili sa 12,4 posto. Od 3,8 milijardi eura ukupne dobiti 26 stranih kompanija iskazalo je čak dvije trećine! Ovdje je teško reći u kojoj je mjeri ta razlika posljedica teze po kojoj 'stranci izvlače svu moguću dobit', a u kojoj je to zbog razlike u produktivnosti. Kako god, u svojim rukama imaju najprofitabilniji dio – bankarski sektor. I tu se otvara dilema jesu li bankari toliko profitabilni sami po sebi, odnosno, bi li cijeli sektor u domaćem vlasništvu mogao biti jednako efikasan.

Prihodi manji, dobit veća

Tvrtke iz top 50 prošle su godine najviše povećale dobit (prije oporezivanja) – čak 46 posto. Dobar dio tog rasta odnosi se na Fortenova grupu, koja je gubitak od 444 milijuna eura iz 2023. preokrenula u dobit od 216 milijuna eura u 2024. zahvaljujući već spomenutom ranijem knjiženju ugovorenih transakcija koje su isplaćene tek ove godine. Ostalih 49 najvećih iskazalo je dobit 18 posto veću nego prethodne godine. Kad se iz računice izbaci i HEP, koji je iz gubitka od 41 milijun eura skočio u plus od 237 milijuna, ostalih 48 iskazalo je ipak umjereniji rast dobiti od 8,5 posto. To je i dalje neuobičajeno s obzirom na to da je top 50 stagnirao u prihodima odnosno ostvario pad od 1,5 posto. Kad bismo pak iz lanjskih prihoda odbili unaprijed proknjiženih Fortenovinih 405 milijuna eura, stvarni pad bio bi čak 3,5 posto. Taj rezultat realno je još lošiji kad se uzme u obzir prošlogodišnja inflacija od tri posto.

Ipak, još 30 tvrtki ostvarilo je lani dvoznamenkasti rast. Među njima većina je u stranom vlasništvu, pa je 26 stranih kompanija ostvarilo 10,2 posto veće prihode nego u 2023. Za to vrijeme 24 tvrtke u hrvatskom vlasništvu zabilježile su pad prihoda od 12,4 posto, s tim da je državni sektor pao čak 19,4 posto. Srećom, ovaj mali uzorak ne najavljuje slične rezultate cijelog gospodarstva. Tvrtke iz top 1000 (s prihodom u 2024. većim od 22,32 milijuna eura) rasle su 3,9 posto, a sljedeći 'ešalon' od 9000 tvrtki (do onih s prihodom iznad 1,8 milijuna eura) ostvario je rast od 10,9 posto.