Grupa Končar je prije tri godine usvojila dokument ‘Integralna strategija 2020+‘ kojom su do kraja 2024. planirani prihodi od prodaje Grupe, i to bez akvizicija, od 530 milijuna eura (četiri milijarde kuna). Taj je plan, međutim, ostvaren već lani, unatoč svim neizvjesnostima s kojima se svjetsko gospodarstvo suočava(lo). Zapravo, već se 2021. Grupa približila tom broju kada je ostvarila 480 milijuna eura (3,6 milijardi kuna) prihoda. Lanjski pak rast predsjednik Uprave Gordan Kolak objašnjava dobrom ugovorenošću poslova na početku godine na svim tržištima.
Tako je vrijednost novih narudžbi prvi put dosegao 787,8 milijuna eura (5,9 milijardi kuna), pa su ukupne ranije otvorene višegodišnje narudžbe na kraju godine (koje će se realizirati i sljedećih godina) iznosile rekordnih 976,1 milijun eura (7,3 milijarde kuna), pri čemu je udio izvoza 60 posto. Upravo zbog toga konsolidirani prihodi (uključujući i akvirirani Dalekovod) iznosili su 699,7 milijuna eura (5,3 milijarde kuna). Osim toga, porasla je i vrijednost izvoza za čak 152 milijuna eura (1,14 milijardi kuna) u odnosu na 2021., kada je iznosila 275 milijuna eura (2,06 milijardi kuna). Udio izvoza u prihodima lani je bio 61 posto, dok je dobit iznosila 29,4 milijuna eura (220,5 milijuna kuna).
Najveća je potražnja za transformatorima, ali i drugim proizvodima iz područja elektroenergetike. Na domaćem tržištu, koje je lani također raslo, tradicionalno je najvažniji kupac HEP grupa, a slijede HŽ Putnički prijevoz i Zagrebački električni tramvaj (ZET). Inače, Končar izvozi u stotinjak zemalja svijeta (u 130 ima referencije), a najveći se dio odnosi na zemlje EU-a (Njemačka, Švedska, Italija, Austrija…).
Lani je napravljen velik iskorak na švedsko tržište u području transformatorskih stanica. Riječ je o dva ugovora o rekonstrukciji transformatorskih stanica za kupce Vattenfall i Svenska kraftnät te je uspješno završena pretkvalifikacija za realizaciju najsloženijih projekata švedskog operatera prijenosnog sustava. Time je otvoren put na to tržište s ogromnim potencijalom. Kolak dodaje da je rast izvoza u EU prioritet, ali i da u kompaniji istodobno vide ‘kako se intenziviraju aktivnosti na tržištima na kojima je Končar nekad dominirao, poput BiH, Crne Gore, Makedonije, Albanije...‘.
– Jačamo i poslovanje u zemljama Bliskog istoka i Afrike te Sjeverne Amerike. U najvećem djelu prodaje u izvozu riječ je o kupcima vezanim uz elektroenergetiku, a istaknut porast ugovaranja izvan Europe vidimo na tržištu Iraka. U lipnju prošle godine s iračkim ministarstvom elektroenergetike ugovoren je projekt revitalizacije hidroelektrane Haditha vrijedan 65 milijuna eura. Osim što se obnavlja najveći hidroenergetski objekt koji je prema načelu ‘ključ u ruke‘ Končar sagradio u svojoj stoljetnoj povijesti, tim smo se projektom na velika vrata vratili na to tržište – naglašava Kolak.
Lani je završeno financijsko restrukturiranje Dalekovoda nakon što je kompanija Napredna energetska rješenja (NPR) preuzela 75,16 posto udjela. Inače, NPR je u 50-postotnom vlasništvu Končar – Ulaganja (u vlasništvu Končara) i Construction Line Limiteda, u čijoj je vlasničkoj strukturi Pavao Vujnovac.
Prate i razvoj AI-ja
Samo prošle godine investicije u članicama Grupe bile su gotovo 30 milijuna eura (225 milijuna kuna), a investicijski plan za 2023. je rekordnih 60 milijuna eura (450 milijuna kuna). Ulagano je u proširenje proizvodnih kapaciteta, nove strojeve i povećanje energetske učinkovitosti, a pri kraju je gradnja više integriranih fotonaponskih elektrana na krovovima Končarevih tvornica. Uza smanjenje ugljičnog otiska, eventualni višak struje isporučivat će se u javnu elektroenergetsku mrežu.
– U siječnju ove godine smo, u prigodi 102. obljetnice poslovanja, u rad pustili novi Laboratorij za velike električne strojeve i pogone. Riječ je o visokotehnološkom kompleksu kakvih ima svega nekoliko u svijetu, a koji je vitalni dio Laboratorijskog centra Končar – Instituta za elektrotehniku, koji čini devet međunarodno akreditiranih laboratorija osposobljenih za provođenje gotovo 700 metoda ispitivanja i umjeravanja. Gradnja tog jedinstvenog laboratorija počela je u srpnju 2021., a investicija vrijedna sedam milijuna eura u potpunosti je financirana vlastitim sredstvima – napominje Kolak.
Dodaje da trenutačno razvijaju tračnička električna vozila na baterijski i hibridni pogon te rješenja s primjenom vodika za proizvodnju električne energije. Sredinom prošle godine potpisano je nekoliko važnih sporazuma o strateškoj suradnji koji Končaru otvaraju nove prilike za ubrzanu digitalizaciju kritične i urbane infrastrukture u Hrvatskoj i zemljama regije, a očekuju dosta i od najavljenih ulaganja u željezničku infrastrukturu sljedećih desetak godina. Prate i razvoj umjetne inteligencije.
– Na temelju dosadašnjih istraživanja i iskustava u budućnosti dosta očekujemo od kombinacije ljudske inteligencije, stručnog znanja i višegodišnjeg iskustva te naprednih algoritama i strojnog učenja na osnovi vrlo velike količine podataka prikupljenih u stvarnom vremenu. Takvim pristupom možemo osigurati ranije otkrivanje bilo kakvih nepravilnosti, primjenu ispravnih korektivnih akcija, produljenje životnog vijeka opreme i njezinu pravodobnu zamjenu te znatno učinkovitije održavanje, smanjenje ukupnog broja i trajanja ispada uz veću otpornost cijelog sustava – nabraja Kolak.
Među važnim su ulaganjima i ona u kadrove. Potkraj prošle godine zaposlenih je bilo oko 4850, što je unazad tri godine rast za 1450 radnika, ponajprije zahvaljujući preuzimanju Dalekovoda. Čak je 40 posto visokoobrazovanih, među kojima prednjače inženjeri elektrotehnike i strojarstva. U pridruženoj kompaniji Končar – Energetski transformatori (u suvlasništvu s kompanijom Siemens Energy) zaposlena su njih još 543. Kadrovsko restrukturiranje traje i dalje jer u kompaniji očekuju da će u idućem razdoblju trebati još inženjera elektrotehnike i strojarstva, na kojima se temelji cjelokupni proizvodni asortiman Grupe.
Više pročitajte u novom broju digitalnog i tiskanog izdanja Lidera.