Nakon Vladine najave o izdavanju "narodnih obveznica" i Zagrebački holding najavljuje da priprema na tržište pustiti svoje vrijednosne papire. Kako je objavljeno na Zagrebačkoj burzi, Zagrebački holding razmatra mogućnost izdanja novih obveznica na tržištu kapitala radi, kako su objasnili investicijskoj javnosti, refinanciranja obveza Društva po osnovi postojećih obveznica koje na naplatu dospijevaju u srpnju ove godine.
Pravni su timovi već angažirani, kao i banke, a iz Holdinga o novoj tranši vrijednosnih papira koje se izdaju, što su jasno i komunicirali kao sredstvo refinanciranja postojećih obveznica, ne žele otkrivati previše detalja. Sve će navodno biti poznato kroz nekoliko tjedana.
A novim obveznicama se refinancira, to je još jedino zasad transparentno, obveznice oznake ZGHO-0-237A u ukupnom nominalnom iznosu od 2,3 milijarde kuna odnosno 305 milijuna eura koje dospjevaju za nekoliko mjeseci, koje su izdane u dvije tranše, 2016. i 2017.
Refinanciranje dugova
Prva je tranša izdana nominalnom iznosu od 1,8 milijardi kuna, s dopijećem 2023. godine, uz fiksnu godišnju kamatnu stopu od 3,875 posto, što je najniža kamatna stopa po kojoj se neko trgovačko društvo ili grad zadužilo na domaćem tržištu kapitala, slavodobitno je ustvrdila tadašnja predsjednica Uprave Zagrebačkog holdinga Ana Stojić Deban koja je istaknula i to da je ta obveznica ustvari tada bila "rezultatom dugoročne strategije razduživanja, koja je uključivala refinanciranje po nižoj kamatnoj stopi te smanjenje izloženosti valutnom riziku".
Tada je i Holding i investicijsku javnost iznenadio interes za tom 7-godišnjom kunskom obveznicom, osiguranom jamstvom Grada Zagreba, koji je višestruko nadmašio ponudu, rezultiravši ukupnom potražnjom višom od 3 milijarde kuna iako je ponuđeno 1,8 milijardi kuna. Sljedeća tranša te obveznice, koja je izdana nekoliko mjeseci kasnije u 2017. godini, u iznosu od oko 500 milijuna kuna bila je namijenjena građanima.
Očito da se i Holding, kao i država, okreću domaćem tržištu odnosno građanima kojima se, doduše vrlo nesuptilno poručuje da im je isplativije ulagati u obveznice nego oročiti štednju, no pitanje je imaju li građani istu percepciju.