Tvrtke i tržišta
StoryEditor

Nakon tjedana pada burzovne robe bilježe rast, posebno energenti i metali. Odluke Feda i Kine ključne

06. Prosinac 2022.

Piše: Robert Jurišić, S-Grain B

  • Usporavanje rasta kamatnih stopa ulijeva optimizam na tržište roba
  • Ekonomski pokazatelji u Kini su loši, očekuje se ublažavanje mjera protiv Covida-19
  • Ograničenje cijena ruske nafte za sada je bolnije za zemlje uvoznice nego Rusiju

Nakon što su burzovne cijene posljednjih nekoliko tjedana padale, protekli tjedan suprotan trend i rast burzovnih roba na tjednoj razini, prije svega energenata i metala. Iznimka za sada ostaju cijene poljoprivrednih roba, koje su nastavile negativan trend na glavnim burzama. Indeks straha VIX je i dalje u padu te je sada blago iznad 20, dok je DXY indeks snage dolara pao ispod 105, a odnos eura i dolara narastao na razinu iznad 1,05.

Nekoliko je događaja obilježilo protekli tjedan koje vrijedi posebno izdvojiti, poput najave predsjednika FED-a Powella o mogućnosti usporavanja rasta kamatnih stopa u mjesecima pred nama, zatim povećan optimizam oko Kine i očekivanja da ipak ublaži svoju politiku nulte tolerancije prema Covidu te na kraju odluka EU članica i G7 zemalja o uvođenju cjenovnog ograničenja na rusku naftu.

Hoće li se izbjeći recesija?

Tržišta kapitala i burzovnih roba u posljednjih pola godine kontinuirano propitkuju kako će se ponašati američki FED i ostale centralne banke te kakve će biti odluke vezane uz monetarnu politiku koju žele provesti. Najnovije pitanje koje si sada postavljaju je kada će i hoće li centralne banke usporiti rast kamatnih stopa na vrijeme da gospodarstvo izbjegne recesiju?

Konačno je inflacija i u eurozoni usporila te je sada blago iznad 10 posto. U SAD-u se čini da mjere FED-a ispunjavaju svoj cilj u usporavanju gospodarstva, usporavanju trenda otvaranja novih radnih mjesta (kako bi se smanjio inflatorni pritisak na rast plaća) te generalno usporavanju inflacije, a vidjet ćemo tek na kraju po kojoj cijeni.

U svom prošlotjednom govoru, Powell je istaknuo da borba protiv inflacije ostaje prioritet, ali je ostavio otvorena vrata da se u periodu pred nama uspori tempo podizanja kamatnih stopa, možda već od prosinca. Kao posljedica svega, tržišta kapitala su porasla, a dolar je oslabio u odnosu na ostale valute.

Potražnja za zlatom također raste, pa raste i njegova cijena. U trećem kvartalu su centralne banke kupile 396 tona zlata, +400 posto u odnosu na isti period prošle godine. Ukupne su kupovne zlata u prvih devet mjeseci ove godine dostigle 673 tone, rekordna razina još od 1967., dok je još dolar bio vezan uz zlato.

Čini se da je Kina konačno odlučila nešto promijeniti po pitanju svoje politike nulte tolerancije prema Covidu. Očito su nedavni protesti i pritisci urodili plodom. Nije tajna da su ekonomski/gospodarski pokazatelji u Kini loši. Indeksi proizvodnje i usluga su se dodatno smanjili tijekom studenog, oboje na najnižoj razini u zadnjih sedam mjeseci.

Ipak, kad je Kina u pitanju treba pričekati i vidjeti što će se doista događati u danima pred nama, jer ne bi bilo prvi puta da stvarnost bude puno drugačija od onoga što tržišta žele. Čini se da je ispred Kine vrlo grbava (ekonomska) cesta i nemirna vožnja, a to će svakako imati i globalne reperkusije. Inače, popuštanje restrikcija izjednačava se s jačanjem i rastom kineske ekonomije i globalne potražnje.

Promjena trenda

Cijena nafte su na razini od 88 $/bbl. Nakon tri tjedna pada, prošli tjedan je možda naznaka promjene trenda. Optimizam tržišta u povratak Kine i njene potražnje dao je krila rastu cijene nafte. S druge strane, OPEC+ članice odlučile su nastaviti sa svojom politikom smanjenja proizvodnje do daljnjega, kako bi stvorile pritisak na tržište i zaustavile pad cijene nafte.

Odluka Europske Unije o zabrani uvoza ruske nafte stupila je na snagu. Osim toga, postavljena je gornja granica na cijenu ruske nafte od 60 $/bbl. Rusija je već ranije najavila da neće isporučivati naftu onim zemljama koje uvedu ograničenje cijene. Za sada se čini da je ova odluka bolnija za zemlje uvoznice, nego za Rusiju.

Cijene plina na razini 135 €/MWh na TTF. Prošlog tjedna, cijena plina u jednom trenutku narasla je i do 165 €/MWh, da bi se na kraju ipak stabilizirala na trenutnim razinama. Temperature diljem Europe padaju zbog čega raste potražnja za energijom, čime se smanjuju zalihe plina. Isporuke plina kroz plinovod Yamal Europa prema Poljskoj i Njemačkoj stopirane su, dok se isporuke preko Ukrajine nastavljaju do daljnjega.

Europska komisija započela je pregovore oko postavljanja gornje granice cijene na ruski plin te se nadaju da će odluku donijeti do 13. prosinca. Energetska situacija u Europi je i dalje izazovna, gdje mnogi analitičari predviđaju da će potražnju trebati dodatno smanjiti te da će trebati povećati uvoz LNG-a kako bi se progurala zima. U studenom je potražnja za plinom u EU smanjena za četvrtinu, a opet postoji opasnost od nestanka struje u pojedinim regijama i državama.

Cijene agri robe u padu

Što se događa u agri svijetu? Generalno, jačanje eura negativno djeluje na cijene roba u Europi, izvoz iz ukrajinskih luka je nastavljen, vojne akcije su usporene, a neke potencijalne vojne akcije su stavljene po strani. Inflacija je konačno zaustavljena u Europi, a možda je za očekivati i usporavanje rasta kamatnih stopa.

Kao rezultat svega, na razini studenog, cijena pšenice pala je na CBOT-u oko 10 posto, kukuruza 3 posto, dok je cijena soje porasla 4 posto. Na početku mjeseca (4. prosinca), taman prije izbora u SAD-u odnos €/$ bio je na razini 0,996, WTI nafta 91,45 $/bbl, pšenica CBOT 8,67 $/bu, pšenica MATIF 339,5 €/t, a kukuruz 329 €/t. Očito je da su agri robe izgubile značajan dio cijene.

I cijena fizičke robe su u padu, između ostalog zbog pritiska robe iz Ukrajine te je u posljednjih nekoliko tjedana cijena kukuruza i pšenice pala za 35-40 €/t, što svakako ne veseli domaće trgovce i proizvođače koji su očekivali sasvim suprotan trend. Ako gledamo prošli tjedan, cijene žitarica pale su u petak uslijed straha od recesije povezane uglavnom uz rast troška energije.

Trenutno su američka i europska pšenica manje konkurentne od ukrajinske i ruske u globalnoj trgovini. Ovaj pad se događa premda su izvozi žitarica iz Francuske snažni, a razlika između cijena u odnosu na robu iz Crnog mora se smanjuje.

I cijena kukuruza je u padu, te je cijena pala na najniže razine još od kolovoza. S druge strane, cijena soje je tjedan završila u porastu, potaknuta rastom cijene sojine sačme i padom cijene ulja. EPA je predložila povećanje udjela biogoriva u slijedeće tri godine u SAD-u, ali manje nego što je tržište očekivalo, što je bio negativan impuls na tržištu ulja. Početkom ovog tjedna, cijena većine proizvoda nije se previše promijenila, blagi minus ili blagi plus.

Suša u Argentini ima veliki utjecaj na proizvodnju pšenice, koja bi mogla biti i prepolovljena. Negativan je utjecaj i na tempo sjetve kukuruza i soje, koji su u znatnom kašnjenju. Situacija u Brazilu je potpuno drugačija, ali za sada sve ukazuje na rekordnu žetvu kukuruza od 125+ milijuna tona, te rekordnu proizvodnju soje od 150+ milijuna tona. La Niña efekt koji radi tolike probleme Argentini, omogućio je Australiji ponovno rekordnu proizvodnju pšenice, ali će kvaliteta biti loša zbog prevelikih kiša. U Indiji je također situacija dobra, te bi žetva pšenice 2023. mogla biti i 110 milijuna tona. Izvoz pšenice iz Europe 13,89 milijuna tona, blago iznad razina prošle godine. Francuska je najveći izvoznik, a Sjeverna Afrika glavna destinacija. Uvoz uljane repice 2,94 milijuna tona (vs 2,1 milijun tona prošle godine).

Reakcije na situaciju u Kini

Čim se pojave špekulacije i optimizam oko promjene trenutne politike u Kini, tržišta reagiraju, a pogotovo se to vidi na tržištu metala. Očekivanja da će se povećati gospodarska aktivnost u Kini, cijene bakra su reagirale prema gore i dosegle gotovo najveću razinu u zadnja četiri mjeseca. Bullish sentiment na tržištu metala podržan je naporima Kine da podrži svoju industriju.

Dodatni impuls i optimizam stigao je i nakon govora Jeromea Powella o sporijem rastu kamatnih stopa u razdoblju pred nama. Na strani ponude, zabrinutost zbog manje proizvodnje vlada u Južnoj Americi, što zbog Čilea gdje je iskopano iz rudnika 6 posto manje bakra u 2022., što zbog Perua gdje su prosvjedi utjecali na proizvodnju. Blagi rast cijene vidljiv je i kod cijene čelika i aluminija.

05. veljača 2023 15:59