Nastavlja se pad cijena burzovnih roba na svim burzama, situacija u Kini stvara zabrinutost

Nastavlja se pad cijena burzovnih roba na svim burzama, a nafta koja je u padu već četvrti tjedan zaredom je predvodnik svega. Premda je prošli tjedan bio nešto specifičniji od ostalih zbog američkog dana zahvalnosti, čini se da je dio groznice crnog petka zahvatilo i tržišta burzovnom robom. Od petka 4. studenog do danas, nafta je pala za gotovo 20 posto na obje najznačajnije svjetske burze, Brent i WTI. Mnoge robe i ovaj tjedan započinju u crvenom. Kod pojedinih se radi o povećanoj volatilnosti, dok se dio roba nalazi u fazi stabilizacije. Svima njima je zajednički nazivnik neizvjesnost i traženje smjera u tjednima ili mjesecima koji su pred nama. VIX indeks straha je pao ispod 23, DXY indeks snage dolara je pao na 105, a odnos EUR/USD narastao na razinu od gotovo 1,05.

Zabrinutost zbog Kine

Situacija u Kini stvara zabrinutost na tržištu. Broj zaraženih ponovno raste i na rekordnim je razinama, sve je više nezadovoljnih na ulicama koji protestiraju protiv strogih mjera lockdowna, a istovremeno vjerojatnost da se Kina otvori u prvom kvartalu iduće godine svakim je danom sve manja. Kao rezultat svega, cijene nafte na burzama u padu, zbog čega je cijena kukuruza i sojinog kompleksa u padu na početku ovog tjedna. Cijena pšenice također u padu, ali ne zbog pada cijene ulja, već zbog pritiska na cijene koji dolazi od brodova koji čekaju na isporuke iz Crnog mora. Pad cijene nafte skoro na razine ispo 80 $/bbl smanjuje inflatorne pritiske te potencijalno mijenja politiku FED-a i ECB-a oko daljnjeg rasta kamatnih stopa. Investitori već sada očekuju da će na sastanku FED-a u prosincu kamatne stopa biti povećana za samo 50 baznih bodova (nakon što je zadnja četiri mjeseca rasla za 75 baznih bodova).

Slično bi mogla napraviti i ECB. Kao rezultat tog optimizma, dolar je oslabio. Međutim, treba uzeti u obzir da centralne banke nisu tako fleksibilne i brze u donošenju svojih odluka kao što su to tržište ili poslovni subjekti. One su puno konzervativnije u svojim politikama, te su spremnije pričekati s odlukom i nastaviti politiku rasta kamatnih stopa i više nego treba, nego da riskiraju da im se inflacija vrati za šest mjeseci. S idejom većih kamatnih stopa smanjuje se potražnja za burzovnim robama, a to sprječava špekulante da počnu kupovati robe i ulaze u pozicije, stoga su cijene u padu.

Bearish trend

Rabobank, za 2023. predviđa bearish trend za mnoge burzovne robe, prvenstveno zbog recesije, ali očekivanja boljih vremenskih uvjeta koji bi trebali pomoći u rastu proizvodnje agri roba. Na potražnju sve više utječu izgledi za recesiju u 2023., čak i ako su zalihe poljoprivrednih proizvoda u zemljama izvoznicama vrlo niske. Agri robe su dosegle rekordne cijene u svibnju, između ostalog zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta, manjih zaliha, rata u Ukrajini, nedostatku kontejnera i raznim mjerama za ograničavanje izvoza prehrambene robe.

Od svibnja do listopada cijene na burzama su pale za 18 posto zbog jačanja dolara, slabe potražnje, poboljšane situacije s kontejnerskim prijevozom, stvaranja izvoznog koridora iz Ukrajine i nekih obilnih žetvi. Međutim, cijene agri proizvoda su i dalje 50 posto veće od razina prije pandemije, dok je klima i dalje u središtu pozornosti. Ublažavanje La Niñe trebalo bi omogućiti nekim zemljama proizvođačima da povećaju proizvodnju i obnove zalihe. Omjer zaliha/potrošnje žitarica (isključujući Indiju i Kinu), najniži je u povijesti gledajući kroz dane potrošnje. Globalne zalihe kukuruza i soje mogle bi se donekle poboljšati u sezoni 2023/24, dok će zalihe pšenice vjerojatno ostati donekle male. Makroekonomski, Rabobank očekuje da će globalni rast pasti na samo 2 posto sljedeće godine, a s obzirom na to da su mnoga gospodarstva u/na granici recesije, očekuje se smanjenje inflacije.

Što se tiče ekonomskih pokazatelja, OECD je optimističnija od ostalih analitičara po pitanju trenda ekonomije i ne očekuje recesiju. Globalna ekonomija bi trebala izbjeći recesiju iduće godine, ali će najgora energetska kriza od 70-ih dovesti do znatnog usporavanja, s Europom koja će biti najviše pogođena od svih. Prema njima, borba s inflacijom treba biti prioritet političara, a centralne banke trebaju nastaviti podizati kamatne stope. Po njima, iduće godine globalni rast će biti 2,2 posto, a godinu nakon 2,7 posto. Procjenjuju također da će eurozna iduće godine rasti po stopi od 0,5 posto, te se oporaviti u godine iza uz rast od 1,4 posto. Za SAD predviđaju također rast od 0,5 posto iduće godine, te 1 posto rasta godinu iza. S druge strane za Kinu predviđaju rast od 4,6 posto iduće godine, te 4,1 posto godinu iza. Zbog zatezanja monetarnih politika te pritiska na pad cijene energije, inflacija u OECD zemljama se očekuje da padne s više od 9 posto ove godine, na 5,1 posto u 2024. Poznata stara narodna kaže živi bili pa vidjeli.

Neizvjesna situacija

Cijena nafte na Brentu blizu 80 $/bbl, najniža razina još od početka godine. Kina i njezina potražnja ne nude optimizam za tržište, a dodatni pritisak na cijene proizlazi iz činjenice da je SAD dao dozvolu Chevronu da nastavi s proizvodnjom nafte u Venezueli. Tržište također prati zbivanja oko G7 članica i njihovog plana da nametnu ograničenje cijene na rusku naftu, premda špekulacije da bi to ograničenje moglo biti postavljeno na relativno visokoj razini smanjuju zabrinutost da će Rusija reagirati smanjenjem proizvodnje. Dio ulagača je oprezan uoči sastanka OPEC+ članica jer se očekuje da će zadržati ograničenu ponudu, a možda je čak i dodatno smanjiti. Cijene plina na razini 121 €/MWh TTF. Gazprom će nastaviti s isporukama plina prema Europi preko Ukrajine, te je odustao od redukcije isporuke plina Moldaviji, ali zadržavajući pravo da smanji isporuke ako Moldavija ne ispuni dogovorena plaćanja za plin. Situacija s plinom u Europi je i dalje neizvjesna, premda je blago vrijeme do sada značajno pomoglo potrošnji/zalihama. Ministri energetike EU donijeli su odluku da odgode uvođenje gornje granice cijene plina od 275 €/MWh za sredinu prosinca.

Žitarice i bakar

Isporuke žitarica iz Crnog mora se nastavljaju relativno stabilno uslijed konkurentnih cijena na globalnom tržištu. EK procjenjuje proizvodnju kukuruza u EU na samo 53,3 mil tona, pa je zbog toga povećala procjenu uvoza na 23 mil tona. Izvoz pšenice procijenjen je na 34 mil tona, dok su smanjene i procjene proizvodnje uljane repice na 19,4 mil tona te suncokreta na 9,3 mil tona. Zaključno s 20. studenim, EU je uvezla 2,85 mil tona uljane repice (vs 2 mil tona prošle godine), a izvezla 13,6 mil tona pšenice (blago iznad prošle godine). Top izvozne destinacije su i dalje Alžir, Maroko i Egipat. U Ukrajini je žetva svih roba za 2022. procijenjena na 51 mil tona (vs 86 mil tona u 2021), što će se negativno odraziti i na njihov izvozni potencijal ove sezone. U Argentini, zbog suše, značajno kasni sjetva svih kultura, pa tako kukuruz i soja imaju najsporiji tempo sjetve u zadnjih 20 godina. Argentina je najveći svjetski izvoznik sojine sačme. U cilju poticanja izvoza, Argentina ponovno re-aktivira soja-dolar. Radi se o posebnom tečaju (40 posto povoljnijem od službenog tečaja) koji se nudi izvoznicima soje. Ukupno je za tu namjenu pripremljeno 3 mlrd dolara, a mjera će trajati do kraja godine. Zanimljivo je usporediti kretanje cijene na burzama s fundamentima. Kod pšenice su fundamenti bullish, prvenstveno zbog malih zaliha gotovo svugdje u svijetu (osim u Rusiji). Zalihe pšenice u SAD su najniže u zadnjih 15 godina, a stanje novo zasijanih usjeva okarakterizirano je samo 32 posto dobro/odlično, najlošije u zadnjih 40 godina. I svjetske zalihe (bez Kine) su najniže u zadnjih 15 godina.

Australija je jedini izvor značajnijih novih količina u sljedećih 6 mjeseci, ali s puno manje od očekivanog mlinske pšenice zbog kiša i poplava. Sjetva pšenice u Ukrajini je manja za 40 posto nego prošle godine, a žetva iduće godine bi mogla biti i upola manja nego ove godine. Niti zalihe kukuruza (bez Kine) nisu ništa bolje. Usporedbe radi, upola su manje nego 2010. Berba kukuruza u Ukrajini je usporena, što zbog vremena, što zbog nedostatka struje i visokih troškova sušenja. Kao rezultat toga, dobar dio kukuruza će ostati na poljima sve do proljeća. Za sada je pobrano samo 12 mil tona s 50 posto površina, dok su procjene uroda na 27-28 mil tona. Kod soje je situacija sa zalihama na globalnom nivou bolja, premda u SAD-u snažna potražnja za obnovljivim izvorima energije jako potiče potražnju za sojinim uljem te su tamo zalihe soje na vrlo niskim razinama.

Cijena bakra manje više ista, u raskoraku između niskih razina zaliha i usporavanjem industrijske proizvodnje u Kini, odnosno recesijskim outlookom koji je ispred nas. I cijene čelika i aluminija u blagoj korekciji i neizvjesnosti što će se događati u danima/tjednima pred nama. Generalno, priča o metalima je priča o potražnji Kine (i potražnji općenito), makroekonomiji i gospodarskim potencijalima te pitanju dolazi li recesija ili ne, a tek manjim dijelom je tu pitanje fundamenata, ograničenoj ponudi i ostalo. Kako se pogledi ulagača i tržišta mijenjaju na ta pitanja, tako se i kreće cijena pojedinih industrijskih metala na burzama.