Tvrtke i tržišta
StoryEditor

Neizvjesnost tržišta na vrhuncu: Politička nestabilnost i vremenske (ne)prilike diktiraju proizvodni potencijal

31. Svibanj 2022.

Piše: Robert Jurišić, S-GRAIN BI

  • Za sada se Europa oslanja na strategiju popunjavanja zaliha LNG plinom iz SAD-a te na ruski plin plaćen u rubljima
  • Rast kamatnih stopa imat će zakašnjeli efekt jer su centralne banke zakasnile u donošenju odluka
  • Glavna tema proteklog tjedna u agro svijetu bila je mogućnost da se deblokira izvoz zaliha pšenice i kukuruza iz Ukrajine morskim putem

Geopolitika i monetarna politika. U suštini, sve se trenutno vrti oko tog dvoje. U proširenom smislu, pod geopolitikom misli se na trenutni rat u Ukrajini kojem se za sada ne nazire kraj, zatim sve veća nestabilnost u Moldaviji, napetost oko Tajvana koja se povećava iz dana u dan, proces deglobalizacije koji je započeo još s pandemijom te općenito špekulacije oko Trećeg Svjetskog rata.

Kada se govori o monetarnoj politici, prvenstveno se misli na inflaciju s kojom smo već duže vrijeme suočeni te na recesiju koja nam se približava (kako se trenutno čini, vjerojatno početkom iduće godine), odnosno kombinacija toga dvoje – stagflacija. Ne baš pretjerano optimistično okruženje koje investitori priželjkuju i koje donosi ekspanziju. Ipak, ekonomski gledano život se sastoji od pozitivnih i negativnih ciklusa, a čini se da je sada pred nama (ili smo već u njemu) onaj negativan. Trebamo se hrabriti onom starom izrekom da poslije kiše uvijek dolazi sunce.

Dolar je trenutno u padu i u odnosu na euro na najnižoj razini u zadnjih pet tjedana. Nekoliko je razloga za to. Kao prvo, ESB je najavila podizanje kamatnih stopa te bi one trebale izaći iz negativnog teritorija najkasnije do početka rujna, a mogle bi rasti i do 2 posto ako se inflacija stabilizira. Konačno i iz Europe stižu poruke da je borba protiv inflacije prioritet, a rast kamata u srpnju sada se čini kao sigurna stvar. Kao drugo, čini se da će američki FED nakon očekivana nova dva povećanja kamatnih stopa u lipnju i srpnju, najvjerojatnije napraviti stanku u nastavku povećanja kamatne stope. Za kraj, potpredsjednik FED-a izjavio je da se globalni status dolara ne može uzeti zdravo za gotovo. Nije baš nešto što investitori danas žele čuti u trenutku kada se govori o potencijalnoj dedolarizaciji svijeta.

Inače, u kontekstu kamatnih stopa i inflacije, čisto da splasne entuzijazam, gledajući u povijest borba s inflacijom je uvijek započinjala rastom kamatnih stopa, a to je bio ulaz u sve prijašnje recesije. Ono što je specifično za trenutnu situaciju jest da su centralne banke (za)kasnile u donošenju odluka pa će tako najavljeni rast kamatnih stopa imati zakašnjeli efekt.

Cijena plina blizu najniže u tri mjeseca

Prošli tjedan cijena nafte je u jednom trenutku narasla i do 120 $/bbl, prvenstveno kao posljedica popuštanja lockdowna u Kini te pregovora u EU o zabrani uvoza nafte iz Rusije. Iako za sada još nije dogovoren embargo na uvoz ruske nafte, Mađarska je tu zauzela vrlo tvrd kontra stav, nastavljaju se razgovori o zabrani uvoza ruske nafte tankerima. Cijene nafte na Brenut rastu šesti mjesec zaredom, što predstavlja najduži takav niz u zadnjih više od 10 godina. OPEC+ članice imaju sastanak ovaj tjedan u četvrtak. Očekuje se nastavak pridržavanja povećanja plana proizvodnje te u srpnju možemo očekivati rast proizvodnje od 432k barela dnevno.

Cijena plina kreće se oko 88 €/MWh, blizu najniže cijene u posljednja tri mjeseca. Zalihe plina u Europi rastu, što je uobičajeno za ovo doba godine. Isporuke plina iz Rusije prema Europi su stabilne, uz iznimku da će zaključno s krajem mjeseca prestati isporuke plina prema Nizozemskoj, jer nisu pristali na uvjet da plin plaćaju u rubljima. Plin su osigurali iz drugog izvora. Za sada se Europa oslanja na strategiju popunjavanja zaliha LNG plinom iz SAD-a te na ruski plin budući da su mnogi kupci prihvatili ruski uvjet o plaćanju plina rubljima. Kao posljedica, cijena plina u SAD-u narasla je u jednom trenutku po prvi put od 2008. godine na 9 $/MMBtu. Njemačka je najavila da je spremna ponovno otvoriti neaktivne elektrane na ugljen. Pokazatelj što funkcija cijene može napraviti prema zelenoj energetskoj revoluciji na kojoj se toliko dugo radilo.

Trenutno se nalazimo na vrhuncu neizvjesnosti kada je u pitanju tzv. weather market, odnosno situacija kada vremenske (ne)prilike diktiraju proizvodni potencijal u svijetu. Kada tome pridodamo političku nestabilnost, dobivamo oluju svih oluja u kontekstu neizvjesnosti tržišta. Glavna tema proteklog tjedna u agro svijetu bila je mogućnost da se deblokira izvoz zaliha pšenice i kukuruza iz Ukrajine morskim putem. Ipak, čini se da od toga za sada neće biti ništa, jer Rusija takvo nešto uvjetuje ublažavanjem sankcija. Na samu mogućnost da se to dogodi, burze su protekli tjedan značajno pale, da bi se već u petak oporavile kada je postalo jasno da to i nije izgledan scenario za sada. Vrlo jasan pokazatelj koliko je rizika trenutno ugrađeno u cijene i što će se dogoditi s cijenama jednom kada se stvarno dogovori primirje.

Potpuno očekivano revidirano je na niže stanje usjeva u Francuskoj za pšenicu, ozimi i jari ječam. Trenutne su procjene prinosa pšenice u Francuskoj između 6,5 t/ha (što bi značilo urod od 31 milijuna tona) i 7,5 t/ha (što bi značilo urod od 36 milijuna tona). U svakom slučaju, manje nego prošle godine, pitanje je samo koliko manje. Sjetva jare pšenice u SAD-u je u ozbiljnom zaostatku u odnosu na prosjek. Trenutno je na samo 49 posto, a petogodišnji prosjek je 83 posto. Posljedica je to velikih kiša na sjeveru tzv. ravnice, što znači da se posljedice odražavaju i na kašnjenje sjetve u Kanadi.

Cijena kukuruza na burzama podržana je visokom cijenom nafte te lošim vremenom u SAD-u koje usporava sjetvu. Ipak, dogovor Brazila i Kine o izvozu kukuruza kao supstitutu za ukrajinski kukuruz, limitirao je taj rast. Prošlo je 10 godina od kada je Kina zadnji put uvezla kukuruz iz Brazila. Ovo samo pokazuje koliko je rat utjecao na uobičajene tokove roba te da će se posljedično formirati neki novi tokovi roba.

Rast cijena ulja

Cijena soje je također porasla i sada je na najvišoj razini u zadnja tri mjeseca. Posljedica je to rasta cijena ulja i povećanog izvoza. Kada se gleda prerađivačka marža, ona je trenutno na vrlo niskim razinama. I cijena pšenice je porasla, nakon što je procjena uroda u Indiji smanjena na ispod 100 milijuna tona, što će dodatno limitirati izvozni potencijal. Indija je osim ograničenja izvoza pšenice, uvela i ograničenja na izvoz šećera na maksimalno 10 milijuna tona, prvi put u 6 godina, s ciljem da stavi pod kontrolu rast cijena na domaćem tržištu. Indija je drugi najveći proizvođač šećera, odmah iza Brazila i drugi ili treći najveći izvoznik. S druge strane, najveći uvoznici šećera su Kina, SAD i Nizozemska. Istovremeno, Indonezija je maknula zabranu na izvoz palminog ulja.

MARS je iznio nove procjene prinosa novog roda za proizvodnju u EU. Tako je prinos pšenice procijenjen na 5,89 t/ha (vs 5,95 t/ha zadnja procjena), ozimog ječma na 5,78 t/ha (vs 5,79 t/ha zadnja procjena), jarog ječma na 4,18 t/ha (vs 4,31 t/ha zadnja procjena), uljane repice na 3,17 t/ha (vs 3,19 t/ha zadnja procjena) te kukuruza na 7,92 t/ha (vs 7,91 t/ha zadnja procjena). Kad smo već kod statističkih podataka, spomenimo da je EU zaključno sa 22. svibnja izvezla 24,13 milijuna tona pšenice (vs 24,23 milijuna tona prošle sezone isti period), 6,75 milijuna tona ječma (vs 7,07 milijuna tona prošle sezone isti period), a uvezla 14,66 milijuna tona kukuruza (vs 13,64 milijuna tona prošle sezone isti period) i 4,77 milijuna tona uljane repice (vs 5,91 milijuna tona prošle sezone isti period).

02. listopad 2022 08:44