HUP traži da se iz javnih nabava isključe ponuđači iz država koje s Europskom unijom nisu potpisale sporazum o javnoj nabavi
Hrvatski građevinski sektor, koji trenutno zapošljava 150 tisuća radnika i čini 7 posto našeg BDP-a, u posljednje se vrijeme susreće s velikom nelojalnom konkurencijom iz trećih zemalja, poglavito Kine i Turske, koja pobjeđuje na hrvatskim javnim nabavama zahvaljujući niskim cijenama. Iako taj problem u Hrvatskoj postoji već duže vrijeme (najsvjetliji primjer je Pelješki most kojega je gradila kineska kompanija China Road and Bridge Corporation (CRBC) u državnom vlasništvu ponudivši najnižu cijenu), sada se i brojne druge kompanije iz trećih zemalja prijavljuju i na manje infrastrukturne i građevinske projekte do 10 milijuna eura, poput gradnji škola, vrtića i stambenih zgrada. Pri tomu nude 20 do 30 posto niže cijene od hrvatskih tvrtki, koje im u tomu ne mogu konkurirati.
Jednako kao i u slučaju Pelješkog mosta, nerijetko su ti projekti financirani sredstvima Europske unije, a istovremeno te velike kineske građevinske tvrtke dobivaju državne subvencije u Kini. Iz Hrvatske udruge poslodavaca stoga smatraju da se radi o nepoštenoj tržišnoj praksi. Traže da naručitelji, pogotovo oni iz javnog sektora (tj. država) koji usmjeravaju milijarde eura investicija u infrastrukturu, poštuju i promoviraju lojalnu konkurenciju te omoguće da se nelojalna konkurencija iz trećih zemalja može isključiti iz tendera.
U Hrvatskoj je zato nužno što prije izmijeniti zakonodavni okvir i provoditi nadzor isplata plaća prema Kolektivnom ugovoru za graditeljstvo kako bi se osigurala fer tržišna utakmica domaćim građevinskim kompanijama. Ključne su to poruke danas održane zajedničke međunarodne konferencije HUP-Udruge poslodavaca graditeljstva, Europskog udruženja izvođača radova (FIEC) i Udruženja međunarodnih izvođača radova (EIC).
– U Ministrstvu gospodarstva radi se izmjena pravilnika o dokumentaciji koju je potrebno prijaviti na tenderu i tražimo da se upravo i u tom pravilniku ugradi klauzula pod kojom će se moći isključiti one ponuđače koji dolaze iz država koje nisu s Europskom unijom potpisale sporazom o javnom natječaju – istaknula je Irena Weber, direktorica HUP-a.
Alati postoje, ali se ne koriste
Javni naručitelji to mogu i sada, prema postojećem Zakonu o javnoj nabavi, no trebali bi tražiti isplate plaća po kolektivnom ugovoru, rekao je Mirko Habijanec, predsjednik HUP-Udruge poslodavaca graditeljstva. Dodao je da iste te države, s druge strane, ne dozvoljavaju našim građevinskim poduzećima da rade kod njih na isti način.
– Ako po kolektivnim ugovorima isplaćujete plaće, plaćate 30 do 50 posto više doprinosa, poreza i svega ovoj državi, a oni to ne rade. Svaki se dan događa da tvrtke iz trećih zemalja, a govorimo o Kini i Turskoj, nude 20 do 30 posto jeftinije cijene od naših poduzeća koja ovdje rade. To je nedopustivo. To su nekoliko stotina milijuna veliki projekti o kojima se ne bi smjelo odlučivati na takav način – smatra Habijanec.
Iz domaćeg sindikata su upozorili da u Hrvatskoj i sada postoji mnogo načina kako se može ograničiti odnosno penalizirati kompanije koje predstavljaju nelojalnu konkurenciju, no ti alati se ne koriste.
– Iako postoji zakonodavni okvir koji omogućuje inspekciji rada i poreznoj upravi nadzor obračuna i isplata ugovorenih plaća kolektivnim ugovorom s proširenom primjenom na cijeli građevinski sektor, to na žalost ne funkcionira u praksi. Imamo saznanja raznih kršenja kolektivnog ugovora, posebno od strane kompanija iz trećih zemalja, ali i nekih nepoštenih domaćih kompanija, čemu moramo stati na kraj, osigurati efikasnije načine provjere poštivanja kolektivnih ugovora na gradilištima i zahtijevati da dokaz o poštivanju kolektivnog ugovora bude obavezan element javne nabave – izjavila je Jasenka Vukšić, predsjednica Sindikata graditeljstva Hrvatske.
Kratkoročna ušteda, dugoročna šteta
Analiza kompozicije troškova dostupnih kroz ponude na javnim natječajima između europskih i kineskih kompanija pokazuje da su troškovi kineskih kompanija na razini od svega 76 posto stvarnog troška EU kompanija. Razlika nastaje na znatno nižim troškovima rada, ali i opreme i materijala, s obzirom na to da umjesto lokalne te kompanije koriste vlastitu operativu iz matičnih zemalja. Tako nepoštena konkurencija slabi domaće kompanije koje imaju znanja i sposobnosti odraditi velike projekte, ali i smanjuje pozitivan impuls koji investicije u infrastrukturu trebaju imati na gospodarstvo.
– Najavljeni veliki investicijski ciklus u infrastrukturu u Hrvatskoj i regiji trebali bismo iskoristiti za izgradnju domaćih referenci i operative te za podizanje konkurentnosti domaćeg graditeljstva, a ne preliti ta sredstva van granica Hrvatske – mišljenja je Habijanec.
Dugoročna šteta za nacionalno gospodarstvo prepuštanjem tržišta infrastrukturnih radova nepoštenoj konkurenciji uvelike nadmašuje kratkoročne uštede za pojedinačne javne naručitelje, dodala je Weber.
Afonso Brito iz Europskog udruženja izvođača radova (FIEC) stoga je istaknuo da bi Europska unija trebala financirati samo projekte javne nabave koji se dodjeljuju europskim tvrtkama ili tvrtkama iz zemalja koje su potpisale sporazum koji im daje recipročan pristup tržištu nabave EU.
– Također, ističemo važnost smanjenja regulatornog opterećenja za poduzeća iz EU-a, uz istovremeno sprječavanje nepravednih prednosti za ponuditelje iz trećih zemalja zbog subvencija – dodao je Brito.
Jeannette Baljeu, zastupnica u Europskom parlamentu iz Nizozemske i izvjestiteljica iz sjene koja radi na prijedlogu izmjena postojeće Direktive EU, napomenula je da treba ‘pojednostaviti javne nabave korištenjem digitalnih alata i stvoriti jednostavan sustav, pristupačan svim EU poduzetnicima, a posebno malim i srednjim tvrtkama‘.
