Na svjetskim se burzama prošloga tjedna trgovalo nesigurno jer bi američka središnja banka mogla još jednom do kraja godine povećati kamatne stope.
Na Wall Streetu je Dow Jones prošloga tjedna oslabio 0,3 posto, na 33.407 bodova, dok je S&P 500 porastao 0,5 posto, na 4.308 bodova, a Nasdaq indeks 1,6 posto, na 13.431 bod. Na svjetskim se burzama trguje nesigurno već dva tjedna, od kada se priča o dodatnom povećanju kamatnih stopa do kraja godine te da bi se one mogle zadržati na povišenim razinama dulje nego što se očekivalo.
Zbog toga se prinosi na američke desetogodišnje državne obveznice kreću na najvišim razinama u 16 godina, što loše utječe na tržište dionica.
Zbog toga je polovicom tjedna S&P 500 indeks pao na najnižu razinu od 1. lipnja, a Dow Jones i Nasdaq od kraja svibnja.
- Većina investitora donedavno je zamišljala scenarij da će Fed uskoro morati smanjiti kamate i da ćemo se vratiti u okruženje s povoljnim kamatnim stopama. No, sada je najizgledniji drugačiji scenarij – povišene kamate, i to dulje razdoblje - objašnjava Rick Meckler, partner u tvrtki Cherry Lane Investments.
No, u petak su S&P 500 i Nasdaq indeks nadoknadili gubitke od početka tjedna i tjedan završili u ‘plusu‘, što se ponajviše zahvaljuje snažnom rastu cijena dionica nekoliko tehnoloških divova, nakon pada prethodnih dana. Uz to, u petak je objavljeno da je u SAD-u u rujnu broj zaposlenih povećan za 336.000, gotovo dvostruko više nego što su analitičari u anketi Reutersa očekivali. To pokazuje da američko gospodarstvo i dalje stabilno raste, no s druge strane, ulagači se plaše da bi se zbog toga inflacija mogla zadržati na povišenim razinama dulje nego što se očekivalo.
No, ulagače je ponešto ohrabrio podatak da je prosječna plaća po satu porasla za 0,2 posto u odnosu na kolovoz, dok je u odnosu na rujan prošle godine bila veća za 4,2 posto. To predstavlja blago usporavanje rasta plaća.
A na europskim su burzama cijene dionica pale treći tjedan zaredom. Londonski FTSE indeks skliznuo je 1,5 posto, na 7.494 boda, dok je frankfurtski DAX pao 1,1 posto, na 15.229 bodova, a pariški CAC 1 posto, na 7.060 bodova.
Pad dolara
Također, nakon 11 tjedana neprestanog rasta, na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta prošloga tjedna blago pala, no nakon znatnih oscilacija. Dolarov indeks, koji prati vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, oslabio je prošloga tjedna 0,06 posto, na 106,10 bodova. Pritom je dolar prema europskoj valuti oslabio 0,07 posto, pa je cijena eura dosegnula 1,0585 dolara. Tečaj dolara skliznuo je i prema japanskoj valuti, za 0,06 posto, na 149,30 jena.
I oscilacije tečajeva valuta ponajviše se ovisile o špekulacijama vezanim uz povećanje kamatnih stopa.
Kada bi makroekonomski podaci podržali tezu o dodatnom povećanju kamata u SAD-u, dolar bi ojačao. I obrnuto, oslabio bi, kada bi podaci sugerirali da možda nije potrebno još jednom povećati kamate.