Nestabilno tržište hrane prijeti i hrvatskoj poljoprivredi

Cijene riže pale su za 35 posto u godinu dana i dosegnule najnižu razinu od 2017., a zbog rekordne žetve u Aziji i ukidanja indijskih izvoznih ograničenja ona preplavljuje globalno tržište. Ipak, stručnjaci upozoravaju da pad cijena te namirnice ne znači smirivanje tržišta prehrambenih sirovina – nestabilnost i dalje vlada, od kave i kakaa do suncokretova ulja. Dok hrvatski proizvođači kukuruza i soje osjećaju udar globalnih trendova, multinacionalke poput Mondelēza i Atlantic Grupe primjenjuju sofisticirane strategije da bi ublažile udar na troškove i potrošače. No klimatske promjene, geopolitičke napetosti i volatilnost burzi ne daju predaha, a pitanje je i hoće li 2026. donijeti stabilnost ili novi val rasta cijena.

– Tržišta su sada u tzv. medvjeđem (engl. bearish) trendu, koji već dulje traje. Cijene na burzama pod pritiskom su fondova i špekulanata koji su stvorili gotovo rekordne short pozicije na CBOT-u i Euronextu. Takvo kretanje posljedica je prije svega očekivanja o vrlo dobrom globalnom urodu svih triju kultura. Primjerice, globalna proizvodnja kukuruza procjenjuje se na rekordne 1,3 milijarde tona, a globalna proizvodnja pšenice na više od 800 milijuna tona – objašnjava direktor tvrtke S-Grain BI Robert Jurišić i dodaje da na kretanje cijene na burzama utječu i faktori povezani s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom, carinama i trgovinskim ratom, zatim kretanjem dolara i premijama na razne globalne rizike kao što su ratovi u Ukrajini i Gazi.