Ulaskom u proizvodni pogon Pan-peka, jedne od najpoznatijih i najstarijih pekarskih tvornica u Hrvatskoj, na prvu me obuzeo neodoljivi miris šećera. Na proizvodnim su trakama, u dijelu pogona gdje su ugostili novinare, u nastajanju bile njihove krafne. Godišnje Pan-pek proizvede čak 10 milijuna komada krafni, za što potroši 105 tona marmelade od marelice, i to isključivo Podravkine, s kojom surađuju od samih početaka tvrtke osnovane 1992. godine. Zaposlenici nam pokazuju i objašnjavaju kako nastaju krafne u kojima svake godine uživaju ljudi diljem Hrvatske kroz Pan-pekove maloprodajne lance, ali i veleprodaju, a u zadnjem kvartalu prošle godine počeli su ih izvoziti i u Italiju.
Tijekom prolaska kroz proizvodnu liniju – od mjesta gdje se mijesi smjesa za krafne, preko peći i friteza, pa sve do punjenja marmeladom i šećerenja – na miris šećera već sam se naviknula, a želja da ih kušam postala je sve veća. Ipak, odoljela sam kušanju do samog kraja obilaska tvornice.
Zahtjevan posao
Najviše me iznandila činjenica da je Pan-pek ove fašničke sezone proizvodnju krafni čak i smanjio. Kako nam je objasnila Sandra Vojković, predsjednica Uprave Pan-peka, dosadašnjih godina proizvodili su dva milijuna krafni više, a sada su smanjili količinu koja se odnosi samo na fašničko razdoblje. Razlog se, između ostalog, kako nam je objasnila, krije u želji da i njihovi zaposlenici budu jednako radosni kao i svi oni koji jedu njihove krafne.
– Pan-pek je već desetljećima najveći proizvođač krafni u Hrvatskoj pa iz godine u godinu rastu količine proizvodnje i prodaje. S obzirom na to da je fašnik vrijeme kada drastično raste prodaja krafni, proizvodnja se maksimalno intenzivira i traži dodatni angažman ljudi kroz sve tri smjene. Upravo zato smo prošle godine odlučili ublažiti taj pritisak na proizvodnju smanjivši količinu krafni za fašnik za dva milijuna komada.
Imat ćemo zbog toga nešto manji prihod, ali dobrom organizacijom procesa, preciznim planiranjem cijelog lanca, postižemo značajno bolju efikasnost koja se manifestira kroz tri ključne točke – povećanje produktivnosti, smanjenje otpisa u proizvodnji i treće, najvažnije, povećanje zadovoljstva ljudi i to najviše smanjenjem stresa. Ne moram niti spomenuti koliko smo dobili i na povećanoj posvećenosti kvaliteti proizvoda – ističe Vojković, koja je na čelo Pan-peka stigla s pozicije članice Uprave te direktorice maloprodaje i razvoja sredinom prošle godine, a iza sebe ima dugogodišnje iskustvo u pekarskoj industriji.
Upitavši nekoliko žena na proizvodnim trakama je li im sada kada je broj proizvedenih krafni manji zbilja lakše, sa smješkom odgovaraju da je, ali posao je i dalje zahtjevan.
Sve manje iskusnih pekara
Na moje pitanje jesu li s obzirom na količinu posla u Pan-peku razmatrali opciju dodatnog zapošljavanja, Vojković odgovara potvrdno, no problem je, kao i u mnogim drugim kompanijama u Hrvatskoj, nedostatak radne snage.
– Dodatno zapošljavanje je uvijek opcija. Međutim, kako ste upravo vidjeli, proces proizvodnje krafni zahtijeva dvije trećine ljudi s iskustvom od samog zamjesa tijesta, fermentacije, sušenja i konačno pečenja. Sve je manje ljudi s iskustvom, a organizacije, pa tako i naša, rade optimizaciju proizvodnje na način da se svi balasti reguliraju i eventualno izbace te da se ljude usmjeri na ono što je kvalitetno – otkriva Vojković.
Zbog te odluke, osim što nastoje očuvati zadovoljstvo zaposlenika, ali i ljubitelja njihovih krafni, u Pan-peku očekuju i rast profita. Također, neminovno je bilo podizanje cijena krafni.
Vrijeme u pekarstvu ključno
Dok promatram koliko je koraka potrebno za proces proizvodnje jedne krafne, pada mi na pamet može li se zaposlenicima olakšati posao automatiziranjem pojedinih procesa korištenjem novih tehnologija.
– Ako pričamo o automatiziranoj proizvodnji krafni, ili drugih pekarskih proizvoda, to zapravo znači potpuno zatvoreni proces koji zahtijeva minimalni broj ljudi. Trenutno proizvodimo krafne na tradicionalan način s maksimalnim udjelom ručnog rada, otprilike 45 ljudi za tri smjene. U takvoj proizvodnji jedno od ključnih elemenata je vrijeme koje mora biti poštivano u svim fazama nastajanja proizvoda, pa tako imamo točno definirano vrijeme miješanja tijesta, odmaranja tijesta, kvasanja ili fermentacije što bitno utječe na kvalitetu proizvoda – zaključuje Vojković.
