Tvrtke i tržišta
StoryEditor

Nikola Nikšić: Analiza poslovanja ‘realnog sektora‘ RH iz perspektive izvoza

01. Srpanj 2024.
Piše: Nikola Nikšić, Konter

Osim očitih negativnih okolnosti iz eksternog okruženja koji s visokim intenzitetom utječu na globalnu i lokalne ekonomije kao što su nedavna pandemija, aktualni geopolitički i oružani sukobi, otvoreni i prikriveni trgovinski ratovi, na djelu su i mnoge suptilne promjena koje se odvijaju kontinuirano, sporije i tiše u općem društvenom, sociološkom i kulturološkom okruženju (promjena životnih navika, demografske promjene, raslojavanje i porast siromaštva, klimatske promjene, digitalizacija života). „Slaba vidljivost“, kaos kao red, potreba za ekonomski razumnim uravnoteženjem raznovrsnih interesa raznih skupina dionika, zahtijevaju od poduzetničkih organizacija veliki odmak od koncepta ‘business as usual‘. Izvrsne organizacije koje uspijevaju u kompleksnom i zahtjevnom dobu kaosa, nisu pretjerano strukturirane, nego fleksibilne, inovativne i agilne, sposobne korištenjem vlastitih snaga nadvladavati svoje slabosti i brzo i optimalno koristiti prilike i prevenirati prijetnje iz okruženja.  

Kada u okvire hrvatskog gospodarstva tražimo dokaze izvrsnosti pojedinih poslovnih subjekata različitih profila (veličina, vlasništva, temeljnih djelatnosti, lokacija), koristeći javno dostupne podatke i tehnike i alate iz područja ekonomske analitike, jedan od tri ključna (ostala dva su: kvaliteta i iskoristivost ljudskog kapitala; vrijednost i ekonomski razuman povrat na uloženo ulaganja u dugotrajnu imovinu, istraživanja,  razvoj novih kompetencija, proizvoda i usluga) jest izvoz. Uspijevaju li i u kojoj mjeri svoju konkurentnost potvrditi na međunarodnom tržištu, osvajati nova tržišta prodaje, ostvarivati prihode od prodaje i profite u inozemstvu, i tako minimalizirati rizike koji proizlaze iz djelovanja samo na malom i nisko potentnom lokalnom tržištu. 

Od 156.1 tisuće poduzeća koja su kao obveznici poreza na dobit (‘realni sektor‘) predali i objavili svoja financijska izvješća za statističke potrebe za 2023., 25.5 tisuća u dodatnim je podacima iskazalo da su dio svojih prihoda od prodaje ostvarili na inozemnim tržištima. Radi se od 16.3 posto od ukupnog broja poduzeća, i time se taj udio održan na razini 2022. (24.6 tisuće izvoznika od 154.1 tisuće ukupnog broja poduzeća).  

Izvoz (prihodi od prodaje u inozemstvu umanjeni za 3.3 milijarde eura prihoda od trgovine plinom na inozemnim tržištima koja su ostvarila 3 velika trgovca PPD, MET Croatia i MVM) ostvaren u 2023. iznosio je 30.3 milijarde eura, 19.4 posto od 156.0 milijarde eura poslovnih prihoda (također umanjeni za 3.2 milijarde eura prihoda od trgovine plinom na inozemnim tržištima). U odnosu na prethodnu godinu, kada je izvoz računan na isti način (umanjenje za 5.9 milijardi prihoda od trgovine plinom na inozemnim tržištima) iznosio 29.0 milijardi eura i imao udio od 21.0 posto u 137.9 milijuna eura poslovnih prihoda (isto umanjenje), radi se o nominalnom rastu od 1.3 milijarde eura. U postotku rast izvoza iznosio je 4.5 posto, značajno manje od 13.1 posto (18.1 milijardi eura) koliko su u 2023. porasli poslovni prihodi (156.0) u odnosu na 2022. (137.9).   

image

Prihodi od prodaje i od izvoza za „realni“ sektor RH u razdoblju 2019. – 2023.

foto

Kod analize podataka o izvozu treba voditi računa o porijeklu kapitala. Od 156.1 tisuće aktivnih poduzeća u 2023., njih 14.4 tisuće je u 100-posto inozemnom vlasništvu, 770 u većinskom inozemnom, 450 ih ima 50 – 50 omjer domaćeg i inozemnog udjela u vlasništvu, 360 u većinskom domaćem, te 140.0 tisuća u 100-posto domaćem vlasništvu. 90 posto „domaćih“ (uključujući i većinske domaće) ostvarilo je u 2023. 113.1 milijardi eura ili 72.9 posto prihoda od prodaje, a 10 posto inozemnih (uključujući većine inozemne i 50-50) 42.9 ili 27.1 posto. No, u prihodima od izvoza, omjer je značajno drugačiji. Koristeći pogodnosti povezanosti sa svojim inozemnim vlasnicima (koji su često ujedno i ključni kupci i/ili prodajni kanali), poduzeća u inozemnom vlasništvu s 12.8 milijardi eura u 2023. ostvarila su udio od 42.2. posto u ukupnim prihodima od izvoza.   

Omjer izvoznika koji posluju s dobiti i gubitkom za 2023. 86 – 14, značajno bolje od omjera 66 – 34 za one koji u 2023. nisu ostvarili prihode od izvoza i  69 – 31 zbirno za sva poduzeća RH. Iz perspektive tog omjera, može se zaključiti da konkurentnost potvrđena na međunarodnom tržištu jamči sigurnije, stabilnije i rentabilnije poslovanje.  

No, interesantna je promjena nastala u odnosu neto marži profita za izvoznike i ne-izvoznika. U četiri prethodne godine, u razdoblju 2019. – 2022., neto marža izvoznika bila je veća od 0.7 (2021.) do 2.6 (2022.) postotna boda. U 2023., godini inflacijske halabuke, manjka radne snage i pritisaka na povećanje troškova rada, pada ulaznih cijena većine osnovnih sirovina i materijala, i pada narudžbi iz izvoza i pritisku ino-kupaca na cijene koji je počeo u drugoj polovini 2023., oni koji su poslovali isključivo na domaćem tržištu iskoristili su pružene prilike (povećanje izlaznih cijena uz zadržavanje ili smanjenje ulaznih, i djelomično pokrivanje troškova inflacije radnicima povećanjima plaća i naknada) ostvarili su za 1.0 postotni bod veću neto maržu profita.    

image

Neto marža profita za izvoznike, ne-izvoznike, RH zbirno, u razdoblju 2019. – 2023. 

foto
 

Za konkurentnost pogotovo u industrijskih djelatnostima, neophodno je ulagati u dugotrajnu imovinu, a kada se radi o tržišnoj utakmici u inozemstvu, pogotovo u tehnološko – tehničku modernizaciju (automatizacija i robotizacija proizvodnje, opća digitalizacija procesa), informacije i R&D projekte.  

U apsolutnoj vrijednosti ulaganja u dugotrajnu imovinu u 2023. izvoznika u iznosu 7.3 milijarde eura za 0,9 milijardu eura su veća od 6.4 za ne-izvoznike. Kod izvoznika je registriran manji broj investitora (koji su ostvarili ulaganja u dugotrajnu imovinu), 5.3 tisuće, dok se kod ne-izvoznika registrirano njih 9.2 tisuća. No promatrajući te broje u odnosu na ukupan broj poduzeća u pojedinom segmentu, u 2023. svaki je peti izvoznik bio ujedno i investitor (udio 20.8 posto), dok je kod ne-izvoznika udio investitora svega 7.0 posto.           

Strukture ulaganja po vrstama nabavljene dugotrajne imovine u 2023. naglašava značajnu razliku u interesima izvoznika u odnosu na ne-izvoznike. Ulaganja izvoznika u nematerijalnu imovinu kao što su istraživanja i razvoj, softver, podatkovne baze,  u apsolutnoj su vrijednosti (1.4) više su od dva puta veća u odnosu na ne-izvoznike (0.6). Kod ulaganja u prijevozna sredstva prilično su izjednačeni, dok je vrijednost ulaganja u strojeve i opremu izvoznika (2.8) dva je puta veća od vrijednosti za ne-izvoznike (1.4). Kad su u pitanju ulaganja u građevine, tu je fokus izvoznika značajno manji, 2.2 milijarde eura u odnosu na 3.7 koliko su iznosila ulaganju u građevine ne-izvoznika.  

image

Ulaganja u dugotrajnu imovinu po vrstama za izvoznike i ne-izvoznike u 2023.  

foto

Promatrajući prema veličina poduzeća, u 2023. 81.9 posto (374 od 458) velikih imalo je registrirane prihode od izvoza (14.8 milijardi), 21.3 posto od 69.5 milijarde prihoda od prodaje (umanjeno za vrijednost prihoda od trgovine plinom na inozemnom tržištu 3 velika trgovca). Od 2.0 tisuće srednjih 1.3 tisuća ili 67.4 posto je ostvarilo 7.7 milijardi izvoza ili 23.6 posto od 32.4 milijardi prihoda od prodaje. Od 15.8 tisuća malih 6.5 tisuće ili 41.0 posto je ostvarilo 5.8 milijardi izvoza ili 16.3 posto od 35.6 milijardi prihoda od prodaje. Od 138.0 tisuća mikro 17.3 tisuće ili 12.6 posto je ostvarilo 2.0 milijardi izvoza ili 11.0 posto od 18.4 milijardi prihoda od prodaje. 

U 5 godina promatranja složena godišnja stopa rasta (CAGR, Compound Annual Growth Rate) izvoza kod velikih je bila 10.8 posto, kod srednje velikih 9.4 posto, kod malih 7.1 posto, a kod mikro skromnijih 4.3 posto.  

Odstupanja prihoda od prodaje i izvoza u 2023. u odnosu na 2019. („naj“ godinu prije korona krize): 

  • rast prihoda velikih od 70.0 posto uz 67.0 posto rasta izvoza,  
  • rast prihoda srednjih 50.8 posto uz 57.1 posto rasta izvoza, 
  • rast prihoda malih od 43.8 posto uz rast izvoza 41.1 posto, te 
  • rast prihoda mikro od 13.0 posto uz rast izvoza od 23.5 posto.      

U 2023. udio prihoda od izvoza od velikih u zbirnoj vrijednosti izvoza (30,30) iznosio je 48.8 posto (2022. 45.5 posto), srednje velikih 25.3 posto (2022. 26.2 posto), malih 19.2 posto (2022. 21.2 posto) i mikro 6.7 posto (2022. 7.1 posto). Veliki udio prihoda od izvoza velikih (i rast udjela u 2023. u odnosu na 2022.) u odnosu na manje udjele malih i srednjih (i njihov pad u 2023. u odnosu na 2022.), te izuzetno mali udio mikro (i njihov pad u 2023. u odnosu na 2022.) treba promatrati imajući u vidu da velika poduzeća (s najvećim udjelom stranog vlasništva, 147 od 458 u 100-posto stranom vlasništvu) više djeluje direktno prema inozemnim tržištima, dok je pogotovo kod malih i mikro dio prihoda koji se odnose na izvoz prikriven zbog toga što ga djelomično ostvaruju indirektno, kroz suradnju i posredništvo velikih. Posebno može zabrinuti činjenica da je u 2023. jedino kod malih došlo do pada prihoda od izvoza (-5.4 posto), 5.8 milijardi, u odnosu na 6.2 milijarde za 2022.  

image

Prihodi od izvoza, struktura po veličinama poduzeća, za razdoblje 2019. – 2023.   

foto

Od 20 gospodarskog sektora s registriranim prihodima od izvoza u 2023. sedam ih je ostvarilo više od 1 milijarde eura prihoda od izvoza. Od ostalih 12 gospodarskih sektora s manje od jedne milijarde prihoda od izvoza za 2023., najbliže toj graničnoj vrijednosti su N administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti rudarstvo i vađenje sa 811.3 milijuna (udio 2.7 posto), A poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo s  734.3 (2.4 posto) i F građevinarstvo 661.4 milijuna (2.2 posto) izvoza. Preostalih 10 gospodarska sektora, sveukupno su ostvarili zanemarivih 790.0 milijuna prihoda od izvoza, udio 2.6 posto.  

image

Nikola Nikšić, analiza izvoza RH 

foto

Prvorangirani sektor po apsolutnoj vrijednosti izvoza C prerađivačka industrija, ujedno je i prvi po rangu udjela prihoda od izvoza u prihodima od prodaje (14.3 milijarde eura), s 40.3 posto. Time značajno odskače od dva sektora - pratitelja čiji su još udjeli izvoza u prihodima od prodaje veći od 30.0 posto: H prijevoz i skladištenje s udjelom 32.7 posto, J informacije i komunikacije s 30.8 posto. 

Rast prihoda od izvoza gospodarskih sektora u 2023. u odnosu na 2022. nije bio u korelaciji s rastom prihoda od izvoza. Sektori G trgovina (rast prihoda 5.7 milijardi), F građevinarstvo (2.4) i D opskrba energijom (1.6) ostvarile su mizerni rast prihoda od izvoza (G trgovina svega 47.6 milijuna, F građevinarstvo 95. 3), odnosno D opskrba energijom imao je pad od 106.0 milijuna prihoda od izvoza.   

Za bolje razumijevanje što su za Hrvatsku ‘naj‘ industrijski (ne-trgovački) gospodarski segmenti s velikim potencijalom razvoja izvoza na koje se onda mogu i moraju ‘nasloniti‘ uslužno - potporne djelatnosti (ICT, konzalting, logistika, posredništvo...) i trgovina, te povezati i objediniti proizvode i usluge u cjelinu nazvanu „rješenja potreba i potencijala globalnog tržišta“ sa značajno većom dodanom vrijednosti, tržišnom snagom (mogućnosti ostvarenja prihoda) i rentabilnosti, pregled Top 10 grupa proizvodnih djelatnosti s prihodima od izvoza za 2023., većim od jedne milijarde. 

image

Nikola Nikšić, analiza izvoza RH

foto

A što se poduzeća i pojedini gospodarski segmenti više izlažu globalnom tržištu, kao i u želji da se to ostvaruje uz više ekonomske koristi, pogotovo u za Hrvatsku strateškim industrijskim sektorima (u skladu s komparativnim prednostima), to više do izražaja dolaze sada već davno izrečene preporuke vezane na tranziciju gospodarstva i potpornog državnog sektora: više ulaganja u R&D i nove kompetencije; digitalizacija poslovnih procesa pogotovo u proizvodnim djelatnostima (automatizacija i robotizacija proizvodnje); restrukturiranje državnih poduzeća; razvoj i implementacija modela udruživanja manjih poduzeća (zadrugarstvo, vertikalni i horizontalni integratori …); agilna i stručna gospodarska diplomacija, razvoj kompetencija i novih poslovnih modela; prilagodba proizvoda i usluga financijskog sektora.   

image

Rang lista proizvodnih poduzeća u 100-posto domaćem vlasništvu s prihodima od izvoza za 2023. većim od 30 milijuna eura

foto
24. srpanj 2024 14:11