Investicije će biti usmjerene i na tehnološke startupove u Jugoistočnoj Europi, uz one na području Hrvatske
Hrvatska startup scena bogatija je za još jedno investitorsko udruženje. S radom je upravo počela nova hrvatska udruga poslovnih anđela CBAN (Croatian Business Angels Network), odnosno udruga uspješnih poslovnih ljudi koji su spremni svoje poduzetničko iskustvo, poznavanje tržišta, poslovne veze te kapital uložiti u visokorizične projekte s velikim potencijalom.
Mihovil Barančić, inicijator i jedan od pet članova Upravnog odbora udruge, objašnjava da će poslovni anđeli okupljeni u CBAN ulagati u domaće tehnološke startupove koji ciljaju na regionalno i globalno tržište, skalabilni su, a time imaju više potencijala za razvoj i povrat investicija. Udrugu su pokrenuli jer smatraju da na tržištu itekako postoji potreba za ulaganjem poslovnih anđela u startupove.
– Trenutno stanje hrvatske startup scene je dobro, startupova ima dosta, kao i vrijednih ljudi koji mnogo rade. Vidimo sebe u lancu između startup inkubatora i akceleratora te fondova rizičnog kapitala. Već smo nekoliko inkubatora i VC fondova dogovorili suradnju – kaže Barančić.
Uz njega, članovi Upravnog odbora CBAN-a su još Marijan Mumdžiev, bivši izvršni direktor i predsjednik u Amodu, Renata Brkić, partnerica u fondu Feelsgood, Hrvoje Zlatar, osnivač i bivši direktor tvrtke minus5, te Samir Vreto, viši konzultant u Offing.hru.
CBAN trenutno broji trinaest članova, a među njima su neki od poznatih domaćih poduzetnika – Damir Sabol, osnivač Photomatha i direktor softverskog inženjerstva u Googleu, Dragan Marković, bivši član Uprave i glavni operativni direktor Spana, John Stefanac, direktor Abriva Partnersa te član NO-a Orqe i SpectreXR-a, Toni Frankola, suosnivač i direktor Syskita, Davorin Capan, suosnivač i izvršni direktor tvrtki NEOS i CloudVane, Mirna Marović, direktorica tvrtke ventureXchange i predsjednica Hrvatske udruge privatnog i rizičnog kapitala (CVCA), Jonathan Cooper, direktor Bright Entertainmenta (Muzej iluzija) i partner u True Global Venturesu, te Hrvoje Josip Balen, osnivač, suvlasnik i član Uprave Algebre.
Pojedinačni anđeo može investirati već od 10 tisuća eura, ali obično su investicije u ukupnom iznosu od 50 do 250 tisuća eura po pojedinačnom timu, navedeno je na internetskoj stranici CBAN-a. Ako poslovni anđeo nije u mogućnosti sam financirati cjelokupnu investiciju, pridružuje se sindikatu anđela investitora, a u posebnim slučajevima kad su potrebni viši iznosi i projekt je u toj fazi, mogu se udružiti s drugim mrežama poslovnih anđela ili VC fondovima. Investicije će biti usmjerene i na tehnološke startupove u Jugoistočnoj Europi, uz one na području Hrvatske.
– Startup scena u Hrvatskoj se razvija i oko toga smo pozitivni. Da nismo ne bismo krenuli u ovo. Svaka scena može biti bolja i mi ćemo raditi na tome da bude bolja – zaključio je Barančić.
Poslovni anđeli proširuju djelovanje
Barančiću je ovo drugi angažman vezan za angel investicije, budući da je godinama prije osnivanja CBAN-a bio član i predsjednik prve i najstarije hrvatske udruge poslovnih anđela CRANE, iz koje je otišao još 2015. godine.
Posljednjih je godina među nekima od tridesetak članova okupljenih u CRANE-u malo pao interes za ulaganjima u startupove, objašnjava Davorin Štetner, predsjednik CRANE-a. Na primjer, Hrvoje Prpić, jedan od osnivača i članova, svoje je razloge isticao i javno.
Zbog toga su se mnogi od njih okrenuli drugim ulaganjima. Štetner ističe da su u CRANE-u 2022. godine zaključili da je veći dio njihovih članova zapravo duboko uključen u generalne investicije poput turizma, kripta, fintecha, greenfield, medija, nekretnina, poljoprivrede, zdravstva i ostalih investicija.
– Članovi su jednoglasno zaključili da imamo velike interese i iskustva po ostalim područjima uz investicije u startupove te smo naš smjer djelovanja proširili na ukupne investicije, a čiji su sastavni dio i investicije u startupove – kaže Štetner, ističući kao primjer greenfield projekt izgradnje međunarodne trkaće staze Croatia Ring kojega vodi, a koji je u pripremama za lokacijsku dozvolu.
Najjačim adutom domaćih startupova navodi kreativu i ideje, no napominje i da ideje čine tek jedan posto, dok 99 posto uspjeha čine rad i upornost osnivača, kao i dobar odabir kolega u timu.
– Osobno sam dugi niz godina aktivan u besplatnome mentorstvu, a na pitchu studenata ZŠEM-a prije desetak dana prezentirano je zaista nekoliko vrhunskih ideja. Imamo mali broj superuspješnih startupova, a sigurno bismo svi željeli veći broj uspješnica – smatra Štetner, uz zaključak da žele i dalje ‘utjecati na brže rezove birokracije i stvaranje boljeg okvira za investitore‘.