‘;
Više od milijardu eura gotovine leži na računima vodećih hrvatskih kompanija, ali unatoč tomu velik dio dioničara u pravilu dobiva mršavu, a često i nikakvu dividendu. Opravdanost takve prakse već je godinama točka prijepora između dijela dioničara, posebno iz redova mirovinskih fondova, i vodstva velikih domaćih kompanija.
Nakon što je potkraj srpnja AZ mirovinsko društvo zatražilo isplatu cjelokupne lanjske dobiti Čakovečkih mlinova, 856 tisuća eura, u obliku dividende, posljednji takav primjer pojavio se početkom prošloga tjedna. U protuprijedlogu društva za upravljanje mirovinskim fondovima PBZ/Croatia osiguranje za Saponijinu glavnu skupštinu traži se da od 2,9 milijuna eura lanjske neto dobiti 1,45 milijuna rasporedi u zadržanu dobit, a 1,46 milijuna eura isplati kao dividendu.
Dijametralno suprotno stajalište ima Uprava, koja u pozivu za skupštinu 29. kolovoza predlaže da se svih 2,9 milijuna eura rasporedi u ‘ostale pričuve Društva‘. PBZ/CO mirovinac u obrazloženju je naveo kako prema prijedlogu Uprave nema razumnog povrata za dioničare uzme li se u obzir da osječkog proizvođača deterdženata karakteriziraju snažna bilanca i pozitivan rezultat u operativnom poslovanju. Saponijin primjer jasno pokazuje ustaljenu praksu velikog dijela hrvatskih kompanija kad je riječ o dividendnoj politici i općenito upravljanju gotovinom.
Džepovi puni, a dividende nema
Nakon gubitka u 2019., od 2020. do 2023. Saponia posluje pozitivno i u te je tri godine zadržala, odnosno namjerava zadržati, ukupno 13,7 milijuna eura. Zadržavanje dobiti ukupno je ‘nabildalo‘ stavku ‘ostale pričuve‘ u bilanci kompanije potkraj lipnja ove godine na 25 milijuna eura. Spomenimo i 6,3 milijuna eura u stavci ‘zadržana dobit‘, 119 posto više nego krajem prošle godine, te gotovo tri milijuna eura gotovine u banci i blagajni. Drugim riječima, Saponia ima dva puta više gotovine nego što PBZ/CO traži za dividendu.
Saponia nije, naravno, jedina kompanija s punim džepovima gotovine. Podaci iz polugodišnjih financijskih izvješća pokazuju da je 21 kompanija iz Crobexova sastava potkraj lipnja držala 1,4 milijarde eura ‘novca u banci i blagajni‘ u bilanci na strani aktive. Na strani pasive stavka zadržane dobiti dosegnula je vrtoglave tri i pol milijarde eura. Iako glavnina financijski stoji itekako stabilno, isplata izdašne dividende – uz časne iznimke – nije prvi izbor velikog dijela hrvatskih kompanija. Pokazuje to i podatak da deset kompanija iz sastava užeg mjerila Crobex10, prema podacima iz sredine kolovoza, nudi dividendni prinos (udjel iznosa dividende u cijeni dionice) od slabašnih 2,6 posto. Zašto je to važno? Iako su cijene hrvatskih dionica iskazane indeksom Crobex u posljednjih godinu dana skočile za 21 posto, investitori više cijene dividende jer donose stabilniju zaradu od te vrste ulaganja.
Primjer da se može drukčije ne treba daleko tražiti. Slovenske kompanije za ovu su godinu najavile u prosjeku 40 posto više dividende, što je dividendni prinos unutar indeksa SBITOP s također deset sastavnica podignulo na 6,2 posto. Tri kompanije s najvećim težinama u indeksu (Krka, Nova ljubljanska banka i Petrol) u 2024. imaju dvoznamenkasti rast dividende po dionici. No to ne znači da će zbog toga potpuno iscijediti svoje financijske rezerve: NLB je isplatio samo 40 posto dobiti ostvarene u 2023., a Krka 60 posto. Petrol je pak isplatio cjelokupnu dobit. Pri tome je rast cijena slovenskih dionica bio još izraženiji od naših – SBITOP u godinu je dana skočio za 32 posto. U našem okružju dobre dividende ne beru se samo u Sloveniji: rumunjske dionice nude 5,4 posto, a poljske nešto više od pet posto dividendnog prinosa.
Zašto je tomu tako i zašto držanje gotovine, ne samo u teoriji već osobito u praksi, nije osobito mudar potez za poduzeće, pročitajte u novom tiskanom i digitalnom izdanju Lidera.