U globalno nesigurnoj situaciji povoljno je za Hrvatsku što gospodarski rast ne posustaje, a veseli što se ne odustaje od investiranja
Dok su oči cijelog svijeta uprte u Ameriku i Donalda Trumpa, a ljudi se uporno pitaju ima li pilota u tom avionu, život se nastavlja. Tvrtke se prilagođavaju, traže nova tržišta, investicije se dovršavaju, pokreću se nove. U globalno nesigurnoj situaciji povoljno je za Hrvatsku što gospodarski rast ne posustaje, a premda mu je glavni temelj potrošnja, veseli što domaće tvrtke ne odustaju od investiranja u širenje svojih kapaciteta. Dovršene investicije pojedinih domaćih kompanija, kao i one koje imaju u planu, pokazuju da je riječ o strateškim ulaganjima usmjerenima prema energetskoj tranziciji, digitalnoj transformaciji i jačanju izvoznih kapaciteta.
Povijesno proizvodno ulaganje
Proizvodne investicije uvijek su iznimno nacionalno važne, a lokalno možda još i važnije za manje sredine koje ne mogu, poput Zagreba, računati na to da su najbliže donositeljima odluka o velikim urbanim i državnim investicijama. Također ne mogu računati na to da će stranci odabrati baš njihovu sredinu za otvaranje predstavništva ili pogona, nego se moraju snažno boriti za svako takvo ulaganje. Zato za Koprivnicu i okolicu povijesno Podravkino ulaganje u 2024. znači temelj razvoja za idućih nekoliko desetljeća, ako ne i dulje.
– Potkraj 2024. Grupa Podravka zaključila je najveći investicijski ciklus u svojoj povijesti, vrijedan gotovo 250 milijuna eura, koji se od 2021. provodio u skladu sa Strategijom poslovanja do 2025. godine. Završeni investicijski ciklus obuhvatio je širok spektar ulaganja, od modernizacije proizvodnih kapaciteta, uvođenja novih tehnologija i digitalizacije proizvodnih procesa do unapređenja radnih uvjeta i povećanja energetske učinkovitosti. Sve to rezultiralo je novom tvornicom tjestenine, novim pogonom za preradu rajčice, 11 novih proizvodnih linija, 15 novih pakirnih linija, sunčanom elektranom snage 13,2 MW, potpuno obnovljenim voznim parkom, modernom poljoprivrednom mehanizacijom, obnovljenim poslovnim sjedištem i klimatizacijom svih proizvodnih pogona. Kruna ciklusa bila je gradnja novoga logističko-distributivnog centra u Koprivnici kapaciteta 62 tisuće paletnih mjesta, što predstavlja i najveću pojedinačnu investiciju u sklopu ovoga razvojnog razdoblja – poručili su iz Podravke istaknuvši i da su dovršili novi pogon za preradu rajčice u Varaždinu, koji omogućuje preradu više od 40 tisuća tona rajčice na godinu iz isključivo hrvatske proizvodnje.
U sljedećemu petogodišnjem razdoblju fokus te kompanije zato će biti usmjeren na valorizaciju provedenih ulaganja, njihovu optimalnu integraciju u poslovne procese i povećanje ukupne efikasnosti poslovanja. Ulagat će ponajprije u održavanje i tehnološko unapređenje postojećih kapaciteta.
Bez europskih sredstava
Za svoje investicije ENNA grupa ne upotrebljava europska sredstva. Projekte financira kombinacijom vlastitoga kapitala i projektnog financiranja, u pravilu u omjeru 30 prema 70. Iako se ne oslanja na europska sredstva, njezine su investicijske aktivnosti među najvećima.
– Naš najveći projekt za ovu godinu svakako je otvorenje terminala Rijeka Gateway ove jeseni, kada završava prva faza gradnje. Terminal gradimo s partnerom APM Terminalsom, a ukupna investicija trebala bi biti oko 500 milijuna eura. Ove smo godine završili istražnu fazu na svojoj prvoj bušotini u sklopu GTE-a Zagocha, u koju smo dosad uložili 20 milijuna eura. Bušotina je potvrđena, pronašli smo vodu temperature odgovarajuće za proizvodnju struje i sada smo stali. Ne možemo dalje jer nisu raspisane kvote za geotermalnu tehnologiju, već tri godine čekamo natječaj – naveli su iz ENNA grupe na Liderov upit.
Osim toga, ENNA u operativnoj fazi ima samostalnu neintegriranu solarnu elektranu priključne snage od 9900 kW te integrirane solarne elektrane na gospodarskim subjektima snage od 3737 kW. U razvoju ima dodatnih 12.230 kW snage u neintegriranim i 1024 kW snage u integriranim, a u Rumunjskoj i Srbiji razvija dodatnih 78.980 kW neintegriranih solara. ENNA razvija i nekoliko baterijskih projekata, a posebno je interesantno što se uključuje i u tržište punionica.
– Vrlo brzo počinjemo instalirati ultrabrze punionice za električne automobile u RH, za koje ćemo osigurati isključivo zelenu energiju kako bismo i na taj način pridonijeli smanjenju emisija CO₂ – najavili su nam iz ENNA-e.
Strategija ENNA grupe je u deset godina uložiti oko 660 milijuna eura u geotermalne i solarne projekte, baterijske sustave, ESCO projekte i intermodalne terminale.
I zeleno i fosilno
Energetski sektor tradicionalno je stjecište velikih ulaganja, a premda su obnovljivi izvori energije sve interesantniji kako Hrvatska ozbiljnije korača prema dekarbonizaciji, stare energetske tvrtke ne prestaju se oslanjati na svoju osnovnu djelatnost fosilnih goriva te ih pritom uspješno kombiniraju s čišćim tehnologijama. Ina je u posljednjih pet godina u istraživanje i proizvodnju nafte i plina uložila 450 milijuna eura. Na blokovima Drava-03 i Sava-07, na kojima istražuje s Vermilionom, nađeni su nafta i plin, a kad se tomu pridoda završetak dugogodišnje modernizacije Rafinerije nafte Rijeka, teške više od 700 milijuna eura, jasno je da fosilna goriva neće tako brzo nestati s energetskog pejzaža.
– U skladu sa svojim dugoročnim razvojnim smjernicama, Ina u sljedećih nekoliko godina planira ulaganja u proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije u iznosu većem od nekoliko desetaka milijuna eura. Napredak u razvoju sunčanih elektrana ostvaren je realizacijom dvije važne investicije – SE-a Virje i SE-a Sisak, koje zajedno proizvode 16 GWh električne energije na godinu. U planu su sunčane elektrane na još dvije lokacije: Banova Jaruga (8,8 MW) i Kostrena (48,3 MW), čije se puštanje u rad očekuje u godinama koje dolaze. Važan projekt je i gradnja postrojenja za zeleni vodik, što podrazumijeva sunčanu elektranu u sklopu Rafinerije nafte Rijeka (12,9 MW) koja će služiti za elektrolizu. Proizvedeni vodik upotrebljavao bi se u sektoru prijevoza, ali s obzirom na to da tog tržišta još nema, moći će ga se upotrijebiti za potrebe rada rafinerije. To može pomoći u smanjenju emisija CO2 u rafinerijskom procesu i samim time naporima koje kao zemlja ulažemo u dekarbonizaciju. Osim proizvodnje zelenog vodika, Ina razvija i postrojenje za proizvodnju biometana u Sisku, koje će se za proizvodnju koristiti poljoprivrednim ostacima i biorazgradivim otpadom. Projekti proizvodnje zelenog vodika i biometana vrijedni su gotovo 100 milijuna eura. Ina potencijal vidi i u geotermalnoj energiji. Nakon provedenih geofizičkih i 3D seizmičkih mjerenja kompanija je prije nekoliko dana počela s izradom prve istražne bušotine na istražnom području Leščan, gdje ima koncesiju za istraživanje geotermalnih potencijala – naveli su iz Ine.
Infrastrukturne investicije
U telekomunikacijskom sektoru u Hrvatskoj će se ove godine nastaviti i infrastrukturna i ICT ulaganja. Predsjednik Uprave Telemacha Adrian Ježina istaknuo je da su njihova ulaganja u infrastrukturu rezultirala Opensignalovom ocjenom da je njihova mreža danas najpouzdanija mobilna mreža u Hrvatskoj. Od dolaska na tržište povećali su broj baznih stanica za 50 posto, kapacitet mreže za šest puta, a superbrzim 5G internetom pokrivaju 98 posto populacije
– Ulaganja u mobilnu mrežu nastavljamo s fokusom na daljnji razvoj 5G tehnologije. Telemach investira u naprednu optiku od 10 giga s isključivo gigabitnim brzinama, kojom smo već pokrili 16 velikih gradova i više od 270 tisuća kućanstava. Naša optička mreža donosi najbolje performanse i najveću brzinu interneta – potvrđeno mjerenjima nPerfa za 2024. godinu. Cilj nam je do 2027. godine osigurati Telemachovu optičku mrežu za 500.000 kućanstava, a usporedno širimo brzi širokopojasni pristup internetu putem 5G tehnologije omogućavajući stabilnu i brzu povezanost za više od 800.000 kućanstava, uključujući ruralna i slabije dostupna područja – naveo je Ježina.
Dodatno, u idućem razdoblju Telemach poslovnim korisnicima planira ponuditi i usluge poslovanja u oblaku, kolokacije podatkovne infrastrukture, kibernetičke zaštite, sigurnosnih rješenja, automatizacije poslovnih procesa i digitalizacije poslovanja.
Vladimir Skender, glavni direktor za mrežu A1 Hrvatska, najavio je da će do kraja godine njihova gigabitna fiksna mreža biti dostupna u gotovo 70 posto kućanstava, a 5G mrežom planiraju pokriti 99 posto teritorija Hrvatske. No nije to jedino područje njihova ulaganja.
– Do 30. lipnja iduće godine za gradnju mreže uz potporu EU-a bit će uloženo više od 28 milijuna eura. U modernizaciju mreže u ruralnim područjima već smo do sada s pomoću europskih strukturnih i investicijskih fondova i programa EU-a uložili više od 27 milijuna. Također, fokus na održivost potvrđuje i investicija u iznosu od 2,2 milijuna eura u gradnju 155 sunčanih elektrana i energetski učinkovitih sustava za hlađenje baznih postaja, od čega je 55 posto sredstava osigurano iz EU-ova programa ‘LIFE‘ – nabrojio je Skender, dodavši da A1 aktivno ulaže i u sigurnost zajednice te sudjeluje u SIC programu Europske unije, kojim će s milijun eura financirati edukaciju djece, roditelja i nastavnika o sigurnosti u internetskom svijetu.
Iz Hrvatskog Telekoma istaknuli su pak da su lani povećali investicije, koje su ukupno iznosile 242,9 milijuna eura, odnosno 9,9 posto više u odnosu na prethodnu godinu. I HT, naravno, pojačano ulaže u infrastrukturu diljem zemlje, kako bi se stvorila podloga za ubrzanu digitalizaciju Hrvatske. Samo je optičku mrežu lani proširio za više od 150 tisuća novih kućanstava, što je najveći investicijski obuhvat u tom segmentu u jednoj godini.
Ima li pilota?
Širenje baze klijenata, jačanje prodajnih kanala, povećanje proizvodnih kapaciteta, približavanje energetskoj samoodrživosti – samo su neki od temeljnih ciljeva koje kompanije žele postići ulaganjima. TDR-ov vlasnik BAT tako je u svojoj hrvatskoj tvornici napravio moderno postrojenje za proizvodnju toplinske energije na biomasu vrijedno 4,7 milijuna eura, koje će smanjiti ugljične emisije tvornice za 65 posto, a ukupno je u jačanje održivog poslovanja investirao gotovo 19 milijuna eura, ponajviše u tvornici u Kanfanaru i u Hrvatskim duhanima kao najvećem organizatoru proizvodnje duhana u Slavoniji i Podravini.
Koliko se može ustanoviti u ovom brzinskom prikazu investicija nekih od najvećih kompanija koje posluju u Hrvatskoj, u domaćim avionima ima pilota. Osuvremenjenje tehnoloških procesa, infrastrukturna ulaganja, proizvodne investicije, jačanje održivosti i digitalizacije, sve su to efekti koje tvrtke s kojimja smo kontaktirali žele postići svojim investicijama. U predvidljivom gospodarskom okružju u zapadnom svijetu uspjeh je zajamčen. Ključno je pitanje dakle: ima li pilota u američkom avionu? Ako i nema osposobljenih pilota na čelu velike svjetske ekonomske nacije, ulaganja u sadašnjosti stvaraju dobru osnovu za razvoj u budućnosti.