Nvidia ulaže u OpenAI za izgradnju najvećeg AI klastera na svijetu

Nvidia je najavila ulaganje do 100 milijardi dolara u OpenAI, dok tvrtka Sama Altmana pokreće izgradnju podatkovnih centara vrijednih stotine milijardi dolara, temeljenih na Nvidijinim grafičkim procesorima za umjetnu inteligenciju. Plan uključuje sustave ukupne snage 10 gigavata, što bi bio jedan od najvećih AI klastera ikada, s procijenjenih 4–5 milijuna GPU-ova, što je dvostruko više nego što je Nvidia isporučila prošle godine, prenosi CNBC.

Prva faza investicije iznosi 10 milijardi dolara i aktivirat će se po završetku prvog podatkovnog centra od jednog gigavata. Ulaganja će se provoditi postupno, ovisno o napretku gradnje i tržišnim valuacijama. Nvidia je već osjetila učinak najave, dionice su joj skočile gotovo četiri posto, dodajući oko 170 milijardi dolara tržišnoj vrijednosti, koja sada iznosi 4,5 bilijuna.

Izvršni direktor Nvidije Jensen Huang nazvao je projekt 'gigantskim' i 'monumentalnim', dok je Altman naglasio da OpenAI mora istodobno razvijati nove proizvode, provoditi istraživanja i rješavati bez presedana infrastrukturne izazove. OpenAI trenutno ima oko 700 milijuna tjednih korisnika, a procijenjen je na 500 milijardi dolara u posljednjem sekundarnom krugu.

Microsoft ostaje ključan partner OpenAI-ja kroz Azure i Office integracije, a među investitorima su i SoftBank te Thrive Capital. Altman ističe da su i Microsoft i Nvidia 'pasivni' ulagači, ali i najvažniji strateški partneri. Prva faza projekta trebala bi biti operativna 2026., koristeći Nvidijinu novu generaciju sustava pod imenom Vera Rubin.

Ovo ulaganje nadilazi sve ranije planove i dolazi u trenutku kada Nvidia širi svoj portfelj: kupila je pet milijardi dolara vrijedan udjel u Intelu radi suradnje na AI procesorima, uložila 700 milijuna u britanski startup Nscale i potrošila gotovo milijardu na preuzimanje tima i licenci AI tvrtke Enfabrica.

AI manija među američkim kompanijama

Nvidijino ulaganje uklapa se u širi trend u kojem najveće američke kompanije sve češće ističu umjetnu inteligenciju, no mnoge i dalje teško objašnjavaju kako im ona konkretno koristi. Analiza Financial Timesa, temeljena na stotinama korporativnih izvješća i transkripata S&P 500 kompanija, pokazuje da se AI spominje gotovo posvuda, ali često više iz straha od propuštanja prilike nego zbog jasne poslovne koristi.

Tehnološki divovi poput Microsofta, Alphabeta, Amazona i Mete uložili su stotine milijardi dolara u infrastrukturu za velike jezične modele, dok kompanije izvan Silicijske doline, od Coca-Cole do Lululemona, u svojim izvješćima naglašavaju oprez. Najčešće spominju rizike poput kibernetičke sigurnosti, pravnih izazova i mogućih neuspjeha implementacije.

Pojedine industrije ipak nude jasnije primjere. Paycom, pružatelj usluga obračuna plaća, navodi da je AI važan diferencijator u privlačenju klijenata. Huntington Ingalls koristi ga za vojne odluke, Zoetis za ubrzane medicinske testove za konje, a Dover Corporation za praćenje i obradu vozila oštećenih tučom. No unatoč inovacijama, rast dionica tih kompanija ne odskače od šireg tržišta.

Prema podacima, 374 od 500 najvećih kompanija spomenulo je AI na konferencijskim pozivima u proteklih godinu dana, a čak 87 posto tih spominjanja bilo je isključivo pozitivno. Međutim, službeni regulatorni izvještaji (SEC 10-K) puno su oprezniji i često naglašavaju moguće negativne posljedice. Najčešće izražen rizik je kibernetička sigurnost – više od polovice kompanija navelo ga je 2024. godine. Match Group, vlasnik aplikacija za online upoznavanje, upozorio je da AI može dovesti do incidenata koji uključuju osobne podatke korisnika, dok je Microsoft naveo da neadekvatna primjena umjetne inteligencije može izazvati štetu korisnicima i društvu.

Drugi veliki problem je neuspjeh AI inicijativa. Istraživanje Microsofta i MIT Media Laba pokazalo je da 95 projekata projekata generativne umjetne inteligencije u radnim okruženjima propadne, najčešće zato što alati nemaju dugoročnu memoriju ni dovoljno mogućnosti prilagodbe. K tome, raste i broja pravnih i regulornih prijetnji. Meta je upozorila da bi mogla snositi velike troškove zbog tužbi vezanih uz korištenje zaštićenih autorskih materijala za treniranje svojih modela. PepsiCo je naveo slične rizike zbog mogućeg neovlaštenog korištenja tehnologija ili sadržaja trećih strana.

Analiza FT-a pokazuje da su kompanije puno jasnije kad govore o rizicima nego o konkretnim koristima umjetne inteligencije. -Nema jamstva da će korištenje umjetne inteligencije poboljšati naše proizvode ili poslovanje, niti da će biti korisno za našu učinkovitost ili profitabilnost - napisala je Meta u svom izvještaju.