Dionice Nvidije skočile su u srijedu navečer nakon što je najvrednija svjetska tvrtka za proizvodnju čipova objavila da je tromjesečni prihod porastao za nevjerojatnih 265 posto. Također, predviđaju i daljnji rast te veću prodaju čipova zahvaljujući AI ludilu koje se događa posljednjih mjeseci. Nvidijini čipovi temelj su za generativnu umjetnu inteligenciju, a ovaj veliki rast je natjerao analitičare Goldman Sachsa da Nvidiju proglase ‘najvažnijom dionicom na planeti Zemlji‘.
Prihodi tvrtke su u četvrtom tromjesečju iznosili 22,1 milijardu dolara, daleko premašivši očekivanja Wall Streeta od 20,4 milijarde dolara, a iz tvrtke su rekli da očekuju prihode za tekuće tromjesečje od 24 milijarde dolara.
- Generativna umjetna inteligencija je došla do svoje ključne točke. Potražnja za našim čipovima rate diljem svijeta, bilo da se radi o tvrtkama, industrijama ili nacijama – rekao je osnivač i izvršni direktor Nvidije Jensen Huang.
Tvrtka sa sjedištem u Kaliforniji ima tržišnu vrijednost od oko 1,7 bilijuna dolara i zasjenila je Alphabet, čiji je vlasnik Google, kao treća najvrjednija tvrtka na burzi. Također, Nvidia je bila najveći pojedinačni pokretač porasta S&P 500 ove godine, pokrećući oko četvrtinu dobitka indeksa.
Što se dionica tvrtke tiče, iz Nvidije su rekli kako je zarada po dionici dosegla 4,93 dolara u četvrtom tromjesečju, nadmašivši očekivanja analitičara od 4,59 dolara. Neto prihod porastao je 770 posto na 12,3 milijarde dolara u usporedbi s istim razdobljem prethodne godine, što je također premašilo očekivanja analitičara od 10,4 milijarde dolara.
Ponuda, a ne potražnja glavno ograničenje
Nvidia, koja je osnovana 1993. godine kao dobavljač grafičkih kartica za računalne igre, postala je glavni igrač u priči o čipovima i poluvodičima za generativnu umjetnu inteligenciju čemu su pridonijele i tehnološke tvrtke poput Alphabeta, Microsofta, Amazona i Mete koje su drastično povećale svoja ulaganja u računalstvo s umjetnom inteligencijom.
Nvidijini vodeći čipovi, kao što je H100, postali su industrijski standard za programere umjetne inteligencije za obradu podataka za velike jezične modele. Ovo je najavilo novu industriju poznatu kao generativna umjetna inteligencija, koja rađa chatbotove i drugi softver koji može učiti, razumjeti i generirati informacije u obliku teksta, slika i videa.
Prošlogodišnji veliki uspjeh OpenAI-jevog ChatGPT-a pomogao je pretvoriti H100 čipove u najpopularniju robu u Silicijskoj dolini. Meta, recimo, planira povećati svoju ukupnu zalihu H100 čipova na 350 tisuća u 2024., rekao je izvršni direktor Mark Zuckerberg početkom ove godine.
Ponuda, a ne potražnja, postala je glavno ograničenje za Nvidijin rast u kratkom roku. - Nvidia je omogućila potpuno novu računalnu paradigmu koja se zove generativna umjetna inteligencija - rekao je Huang tijekom razgovora s investitorima.
Velike tehnološke tvrtke zaslužne su za gotovo 40 posto Nvidijinih prihoda, no njezini kupci su se diverzificirali jer sve više industrija žuri ulagati u hardver za AI računalstvo. Huang je rekao da industrije, uključujući automobilsku, financijske usluge i zdravstvo, sada troše na njegove čipove ‘više milijardi dolara‘. Dodao je da suverene nacije, uključujući Japan, Kanadu i Francusku, postaju sve veći kupci Nvidije dok koriste podatke građana za stvaranje vlastitih AI modela.
Nvidijin odjel za podatkovne centre najveći je pokretač prodaje, generirajući 18,4 milijarde dolara prihoda u četvrtom kvartalu, što je 409 posto više u odnosu na isto razdoblje prošle godine dok su čipovi za igre ostvarili su 2,9 milijardi dolara prodaje.
Hoće li se ove sulude stope rasta nastaviti, pitaju se mnogi analitičari, dok se Nvidia prebacuje i na nove proizvode kao što je vrhunski AI čip, B100, za koji se očekuje da će početi isporučivati kasnije ove godine. Ako se i oni pokažu kvalitetnim kako što se najavljuje, Nvidiji neće biti kraja.
Ipak, konkurencija polako nastaje, pa su se čak i neki kupci Nvidijinih čipova okrenuli vlastitoj proizvodnji. Tu je također i Kina, koja je u prošlosti činila četvrtinu prihoda Nvidije, a sada želi vlastite AI čipove. No, čak i uz pad prodaje u Kini na ‘srednji jednoznamenkasti postotak‘ ukupnog prihoda, prema tvrtki, analitičari su pozdravili njezine najnovije rezultate. Šef strategije kapitala Saxo banke Peter Garnry rekao je da je to ‘lud‘ rezultat.
- Ovako nešto nisam vidio u svojoj karijeri. No, Nvidiji će biti sve teže nadmašiti očekivanja, a ovo bi mogao biti posljednji ludi kvartal za tvrtku – zaključio je Garnry.
Nvidijin osnivač i predsjednik Jensen Huang je američki biznismen i inženjer elektrotehnike rođen na Tajvanu, a magazin Forbes nedavno je procijenio Huangovo neto bogatstvo na 60 milijardi dolara, što ga čini 24. najbogatijom osobom na svijetu. Huang je jedan od najvećih individualnih dioničara Nvidie i posjeduje oko 1,3 milijuna dionica što čini 0,21 posto udjela. Tri najveća institucionalna dionačara, svaki s oko sedam posto udjela, su Vanguard Group, BlackRock i FMR.