‘;
U CFA udruzi smatraju kako bi status rastućeg tržišta poslao pozitivan signal svim tržišnim dionicima i donio niz prednosti, uključujući veću vidljivost hrvatskih dionica, privlačnost za institucionalne ulagače, posebno strane, te poboljšan pristup tržištu. No iz sadašnje je perspektive put do ispunjavanja tih kriterija još prilično dug i trnovit
Poljska, Turska, Grčka, Mađarska i Češka pet je europskih predstavnica kojima je MSCI (Morgan Stanley Capital International) dodijelio status rastućeg tržišta (engl. emerging market). MSCI globalni je pružatelj niza dioničkih ili obvezničkih indeksa kojima se koriste globalni burzovno utrživi fondovi (ETF), što snažno utječe na likvidnost uključenih dionica. To nam potvrđuju i na Praškoj burzi, gdje su za Lider poručili kako uključenje u indeks MSCI Emerging Markets posebno utječe na likvidnost. To je osobito vidljivo u vrijeme promjene sastavnica indeksa, kada promet dionicama koje ulaze u indeks i izlaze iz njega raste i za nekoliko puta, tvrde s češke burze.
U tome biranom društvu htjela bi se naći i Hrvatska, odnosno barem je to želja Ministarstva financija. Status rastućeg tržišta jedan je od glavnih ciljeva strategije razvoja tržišta kapitala, čije je donošenje najavljeno još potkraj prošle godine. Naime, radna skupina u Ministarstvu financija formirana je još 2023., a temelj za donošenje strategije jest prijedlog koji je sastavila CFA udruga Hrvatska. Iako je ministar Marko Primorac prošle godine više puta javno istaknuo kako strategija ‘samo što nije gotova‘, šira javnost, posebno ona financijska, još nije vidjela što je Vlada prihvatila od ukupno 25 prijedloga CFA udruge.
Egzotično tržište
Hrvatsko tržište kapitala ima status rubnoga, odnosno graničnog tržišta (engl. frontier market), zbog čega je manje privlačno za strane ulagače, posebno one veće (i ozbiljnije). Vrlo je malo stranih institucionalnih ulagača kojima regulativa dopušta ulagati u rubna tržišta. Kako stoji u objašnjenju CFA udruge, ta tržišta često karakteriziraju veća politička, ekonomska i društvena nestabilnost, manja likvidnost te niža razina transparentnosti i pravne zaštite. Uglavnom, prilično dobar opis stanja u Hrvatskoj, ne samo na tržištu kapitala.
– Ulagači koji odluče ulagati u rubna tržišta obično su institucionalni ulagači, hedge-fondovi ili pojedinci sa stručnim znanjem o tim tržištima – stoji u analizi CFA udruge.
Kad bi domaće tržište kapitala uspjelo ispuniti kriterije za napredovanje u višu kategoriju rastućeg tržišta prema MSCI-evoj metodologiji, otvorile bi se nove prilike za rast. U CFA udruzi smatraju kako bi status rastućeg tržišta također poslao pozitivan signal svim tržišnim dionicima i donio niz prednosti, uključujući veću vidljivost hrvatskih dionica, privlačnost za institucionalne ulagače, posebno strane, te poboljšan pristup tržištu. No iz sadašnje je perspektive put do ispunjavanja tih kriterija još prilično dug i trnovit.
Koje kriterije Hrvatska treba ispuniti da bi joj MSCI priznao status rastućeg tržišta, što je kod njihova ispunjenja problematično te što stručni poznavatelji hrvatskog tržišta kapitala kažu o tome doznajte u novom broju Lidera.