Tvrtke i tržišta
StoryEditor

Okončan postupak sanacije nad Sberbankom

13. Travanj 2022.

Savjet Hrvatske narodne banke donio je odluku kojom se okončava postupak sanacije nad Sberbank - u sanaciji na dan 13. travnja 2022., u 23:59:59 sata. Prijenosom dionica na novog dioničara i imenovanjem sanacijske uprave provedene su sve sanacijske mjere potrebne da bi se likvidnosna situacija te banke stabilizirala i spriječio daljnji odljev depozita te su na taj način prestali postojati razlozi za nastavkom postupka sanacije nad bankom.

Pritom je Savjet HNB-a donio odluku o izdavanju suglasnosti da Tadija Vrdoljak obavlja funkciju predsjednika uprave, a Ognjen Brakus i Boris Bekavac funkcije članova uprave Sberbank nakon okončanja postupka sanacije.   

Uz to, Savjet HNB-a je donio odluku o izdavanju suglasnosti Nadzornom odboru Croatia banke, da Katarina Stanić obavlja funkciju članice uprave te banke.

Sukladno zahtjevu Croatia banke Savjet HNB-a je donio odluku o ažuriranju rješenja o odobrenju za rad tako da se iz istog briše obavljanje sljedećih financijskih usluga: izvršavanje naloga za račun klijenata; trgovanje za vlastiti račun; usluge provedbe ponude, odnosno prodaje financijskih instrumenata uz obvezu otkupa; i usluge vezane uz uslugu provedbe ponude, odnosno prodaje financijskih instrumenata uz obvezu otkupa.

Savjet HNB-a je, na zahtjev Karlovačke banke, donio odluku o ažuriranju rješenja o odobrenju za rad na način da se iz istog briše pružanje dodatne financijske usluge - poslova vezanih uz prodaju polica osiguranja.

Nadalje, Savjet HNB-a donio je i rješenje kojim se izdaje odobrenje da Privredna banka Zagreb pripoji PBZ stambenu štedionicu.

Savjet HNB-a na današnjoj je sjednici raspravljao i o tekućim gospodarskim i financijskim kretanjima te je usvojio projekciju monetarne politike za razdoblje od 2022. do 2025. Na dnevnom je redu također bilo izvješće o stanju bankovnog sustava za 2021., a usvojena je i odluka o financijskim izvještajima HNB-a za 2021. Savjet je donio i nekoliko drugih odluka iz svoje nadležnosti.

Raspoloživi visokofrekventni podaci upućuju na ubrzanje rasta realne aktivnosti u prvom tromjesečju, premda bi se godišnja stopa rasta mogla smanjiti u odnosu na prethodno tromjesečje. U ostatku godine očekuje se usporavanje gospodarskog rasta, ponajprije zbog nepovoljnih neizravnih i izravnih ekonomskih učinaka ruske invazije na Ukrajinu.

Cijene energenata i drugih sirovina na svjetskom tržištu su skočile i postale volatilnije. Pod pretpostavkom razmjerno kratkog trajanja rata u Ukrajini te postupne normalizacije cijena energenata i sirovina na svjetskom tržištu, HNB je u osnovnome scenariju smanjio očekivani godišnji rast realnog BDP-u 2022. godini s 4,1 posto projiciranih u prosincu 2021. na 3,2 posto.

Inflacija potrošačkih cijena nastavila se ubrzavati na početku godine, kao posljedica visokih cijena energenata i drugih sirovina, zatim poremećaja u lancima opskrbe zbog kojih su poskupjeli određeni poluproizvodi (primjerice poluvodiči) te visokih vozarina. Na razini cijele 2022. inflacija bi mogla u prosjeku iznositi 5,4 posto (nakon 2,6 posto u 2021.).

Saldo tekućega i kapitalnog računa platne bilance u posljednjem se tromjesečju 2021. pogoršao u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, ponajprije zbog rasta dobiti banaka i poduzeća u vlasništvu nerezidenata, premda je na razini cijele 2021. vidljivo znatno poboljšanje zahvaljujući snažnom oporavku prihoda od turističke potrošnje stranih gostiju. Zbog rasta cijena energenata u tekućoj se godini očekuje manji višak na tekućem i kapitalnom računu nego prošle godine, ali će se i dalje zadržati na razmjerno visokoj razini od 5,0 posto BDP-a.

Slobodna novčana sredstva banaka nastavila su dosezati najviše razine dosad, što je odraz nastavka provođenja ekspanzivne monetarne politike koje je pridonijelo i dodatnom smanjenju troškova financiranja poduzeća i stanovništva. Godišnja stopa rasta plasmana banaka ubrzala se  na 4,0 posto u veljači, što je rezultat ubrzavanja rasta plasmana nefinancijskim poduzećima, dok je stopa rasta plasmana stanovništvu ostala na razini prethodnog mjeseca.

Pritom su stambeni krediti nastavili usporavati, dok se rast gotovinskih nenamjenskih kredita tek blago ubrzao.

Snažan oporavak ekonomske aktivnosti u prošloj godini rezultirao je znatnim smanjenjem udjela javnog duga u BDP-u na 79,6 posto na kraju 2021., a u prva dva mjeseca tekuće godine primjetno je blago smanjenje manjka u odnosu na isto razdoblje lani. U 2022. očekuje se u osnovom scenariju daljnje poboljšanje nominalnog proračunskog salda i smanjenje duga opće države.

23. studeni 2024 21:14