OpenAI stiže u Europu dok EU ulaže milijarde u AI infrastrukturu

U jeku globalne utrke za dominaciju u području umjetne inteligencije, Europa ulaže nezapamćena sredstva kako bi ojačala svoju digitalnu suverenost. Dok Europska unija gradi gigavatne AI tvornice, američki OpenAI lansira svoj prvi podatkovni centar na europskom tlu. Riječ je o povijesnim infrastrukturnim projektima koji označavaju novu fazu u razvoju umjetne inteligencije.

 Europska unija pokreće ambiciozan projekt izgradnje gigavatnih AI tvornica, naprednih podatkovnih centara s ogromnom procesorskom snagom, čime želi stvoriti 'dinamički ekosustav' koji povezuje računalnu snagu, podatke i stručnjake za razvoj vrhunskih modela umjetne inteligencije, prenosi CNBC. Prema Henni Virkkunen, potpredsjednici Europske komisije, ove tvornice bit će četiri puta snažnije od najjačih postojećih postrojenja, ali zahtijevaju ulaganja u milijardama eura. Očekuju da će dodatno osigurati 15 posto ukupnog računalnog kapaciteta EU-a, što je značajan skok u odnosu na SAD, koji drži trećinu globalnog kapaciteta.

Za prvi krug projekta EU je osigurala 10 milijardi eura za izgradnju 13 AI postrojenja i 20 milijardi kao početnu investiciju u gigatvornice što je najveće javno ulaganje u AI na svijetu. Za sada su zaprimljeni projekti za 60 lokacija u 16 država članica, a u planu je tražiti dodatna privatna ulaganja. EU cilja objediniti startupove, istraživače i visokokvalitetne skupove podataka na jednom mjestu. Virkkunen navodi da Europa ima 30 posto više AI istraživača po glavi stanovnika od SAD-a i oko sedam tisuća AI startupova, no manjka računalnog kapaciteta.

Stručnjaci poput Andreja Kukhnina (UBS) i Martina Wilkija (Citi) ističu da gigatvornice trebaju povezati GPU kapacitete s energetskom mrežom snage barem jednog gigavata. Izazovi uključuju kašnjenja u dozvolama, visoke energetske troškove i potrebe za obnovom mreže.

Slično rješenje već testiraju u Norveškoj, gdje Telenor gradi AI pogon sa sigurnosnim primjenama poput prevođenja osjetljivih razgovora. EU planira da prve gigatvornice budu operativne već početkom jeseni, uključujući veliki projekt u Münchenu. Gigatvornice su izrazito važne jer predstavljaju ključnu infrastrukturualnu prekretnicu EU-a u jačanju tehnološkog suvereniteta i konkurentnosti u globalnoj AI utrci. 

OpenAI prvi put u Europi pokreće AI podatkovni centar

Američka tvrtka OpenAI pokrenula je veliki infrastrukturni projekt u Europi – prvi podatkovni centar na Starom kontinentu, nazvan Stargate Norway. U partnerstvu s norveškom industrijskom grupom Aker ASA i infrastrukturnom tvrtkom Nscale Global Holdings, centar će se graditi u Kvandalu, u blizini Narvika. Vrijednost ulaganja procjenjuje se na oko milijardu dolara, a cilj je proširiti europsku infrastrukturu za razvoj umjetne inteligencije.

Objekt će u početnoj fazi imati kapacitet od 230 megavata, a koristi isključivo zelenu hidroenergiju, s mogućnošću proširenja na 520 MW. Do kraja 2026. godine planira se instalacija čak 100 tisuća NVIDIA-inih GPU-ova, što bi ovo središte moglo učiniti jednim od najmoćnijih u Europi za razvoj i treniranje AI modela.

Projekt je osmišljen s naglaskom na održivost – višak topline koristit će se za potporu lokalnim industrijama s niskim emisijama, a sustav će imati napredno tekućinsko hlađenje čipova. Računalni resursi bit će dostupni i istraživačima i startupovima iz Norveške i okolnih zemalja sjeverne Europe.

Stargate Norway dio je OpenAI-jeve globalne strategije 'OpenAI for Countries', kojom se nastoji razviti suverena AI infrastruktura u suradnji s nacionalnim partnerima. Nakon slične inicijative u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, ovaj projekt dodatno potvrđuje namjeru OpenAI-a da decentralizira ključne AI kapacitete.

Predsjednik uprave Aker ASA, Øyvind Eriksen, istaknuo je da projekt postavlja Norvešku kao lidera u odgovornom razvoju umjetne inteligencije, dok iz OpenAI-a naglašavaju da je jačanje europske digitalne neovisnosti ključan cilj ove investicije.