Dobre vijesti napokon stižu iz Njemačke gdje je jaka građevinska aktivnost podigla ukupnu industrijsku proizvodnju za 3,5 posto, što je iznad očekivanja. Brine i dalje snažan pad outputa perjanice njemačke ekonomije - automobilske industrije
Industrijska proizvodnja u Njemačkoj rasla je u siječnju snažnije u odnosu na očekivanja za čak 3,5 posto mjesečno (konsenzus: +1,4 posto) prvenstveno zahvaljujući snažnom oporavku građevinskog sektora (+12,6 posto) te djelomično pod utjecajem blage zime, navodi Hrvatska udruga poslodavaca u svojoj analizi tjedna. Iskustva im, međutim, pokazuju da se neočekivani zaokreti u kretanju proizvodnje često dogode na prijelazu iz stare u novu godinu zbog problema u sezonskoj te kalendarskoj prilagodbi podataka.
Čak je i prerađivačka industrija poništila dio prosinačkog minusa i rasla 1,9 posto mjesečno zahvaljujući snažnom oporavku mnogih energetski-intenzivnih grana nakon pada cijena energenata i vjerojatno labavijih politika racionalizacije njihove potrošnje. Jedina no nimalo beznačajna iznimka u općenito pozitivnom ozračju jest perjanica njemačke ekonomije - automobilska industrija - gdje output ponovo bilježi snažan pad, suprotno najavama udruženja proizvođača automobila (VDA).
Siječanjski podaci podigli su njemačku proizvodnju za 2 posto u odnosu na prosjek četvrtog kvartala 2022., što budi nadu u izbjegavanje tehničke recesije (drugi kvartalni pad BDP-a zaredom).
Nejasna je, međutim, situacija oko tvorničkih narudžbi. Naime, unatoč rastu narudžbi od 1,0 posto mjesečno, one su pod neuobičajenom snažnim utjecajem ‘duplanja’ volatilnih narudžbi velikih vrijednosti (npr. avioni). Narudžbe potrošačkih te intermedijarnih dobara pale su 5 do 6 posto, odnosno 8,9 posto mjesečno. Bez njih, ukupne narudžbe bi bile u padu od oko 2 posto mjesečno, što samo nastavlja silazni trend dinamike narudžbi s maksimuma zabilježenog polovicom 2021. godine.
Ako ne dođe do osjetnijeg oporavka narudžbi, u narednim mjesecima industrijska proizvodnja vjerojatno će pasti. Također, prevladava visoka neizvjesnost s obzirom na daljnji pad trgovine na malo u siječnju (-0,3 posto mjesečno) te rastući negativni utjecaj naglog rasta kamata na domaću te inozemnu potražnju.