Oprezno trgovanje na europskim burzama uoči pregovora o Ukrajini

Na europskim burzama u ponedjeljak prijepodne najvažniji regionalni indeksi imali su mješovitu izvedbu, dok se investitori nadaju mogućem postizanju mirovnog sporazuma u Ukrajini, a za nove smjernice čekaju i objavu podataka o inflaciji u SAD‑u i u EU te nadolazeće carinske pregovore.

Paneuropski indeks STOX 600 jutros je porastao za 0,3 posto na 548 bodova te je sada blizu rekordne razine koju je ostvario 31. srpnja. Istodobno, londonski Ftse porastao je 0,36 posto, na 9.128 bodova, dok je frankfurtski DAX u minusu 0,23 posto, na 24.107 bodova, a pariški CAC za 0,1 posto, na 7.735 bodova.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij dobio je diplomatsku podršku Europe i NATO pakta uoči rusko-američkog samita koji će se održati ovaj tjedan. Najavljeni sastanak raspirio je strahovanja Kijeva da bi ruski predsjednik Vladimir Putin i američki predsjednik Donald Trump mogli pokušati diktirati uvjete za okončavanje rata koji traje već tri i pol godine.

Trump će se s Putinom sastati u Aljasci u petak, a američki predsjednik rekao je da bi potencijalni dogovor mogao obuhvaćati 'neke razmjene teritorija na dobrobit obiju (strana)'.

Pale dionice njemačkih kompanija

Nada u mirovni sporazum uteg je za njemačke obrambene kompanije. Tako su dionice Rheinmetalla pale za 3,7 posto, dok su dionice kompanija Renk i Hensoldt kliznule za 3, odnosno 2,1 posto.

Najveće gubitnice bile su dionice Orsteda, s padom cijene za 22 posto nakon što je ta danska kompanija za razvoj vjetroelektrana objavila da planira izdavanje prava na dionice u vrijednosti od 60 milijardi kruna (9,4 milijarde dolara) zbog nepovoljnih trendova na američkom tržištu vjetroelektrana na moru.

Za gotovo 3 posto pale su i dionice njemačke kompanije za umjetnu inteligenciju (AI) Northern Data nakon što je američki Rumble, koji se bavi videouslugama i uslugama upravljanja podacima, objavio da razmatra mogućnost kupnje te kompanije za oko 1,17 milijardi dolara.

Azijske burze u plusu, bez reakcija na FT članak o Nvidiji i AMD-u

Na azijskim burzama glavni indeksi u ponedjeljak su porasli, poduprti dobrim poslovnim rezultatima kompanija, prije svega u tehnološkom sektoru, pri čemu zasad čini se investitori ne znaju kako reagirati na objavu Financial Timesa (FT) da su se dva velika proizvođača čipova dogovorila s američkom vladom da 15 posto od svoje prodaje u Kini daju SAD-u.

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica bio je oko 6 sati u plusu 0,1 posto, pri čemu je južnokorejski burzovni indeks stagnirao, nakon što je u tjednu ranije skočio 2,9 posto. Kineske burze ojačale su 0,3 posto nakon što su podaci pokazali da je inflacija potrošačkih cijena u Kini porasla u srpnju, ali su proizvođačke cijene nastavile padati pa golemi proizvodni sektor te zemlje izvozi deflaciju u ostatak svijeta.

Japansko tržište dionica zatvoreno je zbog praznika, no terminski Nikkei indeks dosegnuo je 42.465 bodova, što sugerira da će indeks ovog tjedna testirati svoj rekord svih vremena od 42.426 bodova.

U fokusu ulagača u velikoj mjeri bili su trgovina i geopolitika, s obzirom da rok za uvođenje američkih carina Kini istječe u utorak pa jačaju očekivanja da će se ponovno produljiti.

FT: 15 posto prihoda od prodaje čipova američkoj vladi?

Analitičari zasad još razmatraju kako reagirati na vijest koju je objavio Financial Times o tome da su proizvođači čipova Nvidia i Advanced Micro Devices (AMD) pristali dati američkoj vladi udio prihoda od određenih čipova prodanih u Kini u sklopu dosad neviđenog dogovora s Bijelom kućom. U zamjenu za 15 posto prihoda od prodaje čipova, dva proizvođača čipova dobit će izvozne dozvole za prodaju Nvidijinih H20 i AMD-ovih MI308 čipova u Kini, prema Financial Timesu.

Dogovor dolazi u trenutku kada američki predsjednik Trump i dalje prijeti uvođenjem carina, ali i naglašava spremnost Bijele kuće da napravi iznimke kao alat za pregovaranje. Prošli tjedan Trump je rekao da će uvesti 100-postotnu carinu na uvoz poluvodiča i čipova, osim ako tvrtka 'ne gradi u Sjedinjenim Državama'.

Izvršni direktor Nvidije Jensen Huang sastao se s Trumpom prošli tjedan, prema Financial Timesu. 'Slijedimo pravila koja američka vlada postavlja za naše sudjelovanje na svjetskim tržištima', izjavili su iz Nvidie za FT.

U međuvremenu, Reuters je izvijestio u nedjelju da je Yuyuan Tantian, profil povezan s kineskom državnom televizijom CCTV, u članku objavljenom na WeChatu naveo da Nvidijini H20 čipovi nisu tehnološki napredni niti ekološki i sigurnosno prihvatljivi.

Iz Nvidije su kasnije odgovorili na optužbe kineskih državnih medija da njegovi H20 čipovi za umjetnu inteligenciju predstavljaju nacionalni sigurnosni rizik za Kinu, poručivši da je 'kibernetička sigurnost za nas od ključne važnosti te da Nvidia nema 'stražnja vrata' u svojim čipovima koja bi ikome omogućila daljinski pristup ili kontrolu nad njima'.

Fokus na inflaciji

Glavni makroekonomski pokazatelj kojega svi iščekuju su potrošačke cijene u SAD-u, koji će biti objavljen u utorak. Analitičari očekuju da će utjecaj carina pojačati inflaciju na godišnjih 3 posto, odnosno iznad Fedovih ciljanih 2 posto. Viša inflacija kočila bi Fedove dužnosnike u smanjivanju kamatnih stopa, za koje se sada na tržištu očekuje s velikom vjerojatnosti da će u rujnu biti snižene.

- Ton Feda se promijenio jer je niz dužnosnika izrazio zabrinutost zbog gospodarskog rasta nakon slabog izvješća o zaposlenosti u srpnju. Sada očekujemo da će Fed ponovno pokrenuti ciklus popuštanja monetarne politike u rujnu. Rizici od recesije su povišeni na 40 posto, no još ne vidimo mogućnost za seriju smanjenja veću od 25 baznih bodova - rekao je Bruce Kasman, glavni ekonomist JPMorgana.

Izgledi za nižim kamatnim stopama pogoduju ulaganju u dionice, no zato slabi tečaj dolara.

Na deviznim tržištima danas se prigušeno trguje, jer nema japanskih ulagača i trgovaca zbog praznika. Dolarov indeks tek je neznatno oslabio, na 98.104 boda, nakon prošlotjednog pada za 0,4 posto.

Pritom je tečaj eura ojačao 0,2 posto prema dolaru, na 1,1666 dolara, dok je dolar oslabio 0,28 posto prema jenu, na 146.46 jena.