Ako vam ime tvrtke Servus iz Splita ništa ne govori, vjerojatno ćete se začuditi ako vam kažemo da je riječ o lideru na hrvatskom maloprodajnom tržištu naočala. No to je doista tako. Stvar je samo u tome što je splitska tvrtka mnogo poznatija po svom brendu nego po svom imenu. Brend je Optika Anda, a ako vam ni to još uvijek ništa ne govori, to vam je onaj čiji je ambasador Tonči Huljić s onom, autorici ovog teksta blago iritantnom, pjesmicom koja počinje sa ‘škiljim, škiljim, škiljim ja...‘. Osobno mišljenje o reklamnom spotu sasvim je irelevantno s obzirom na to da očito ima popriličan učinak na poslovni uspjeh tvrtke Servus.
Da lidersku poziciju na tržištu prodaje naočala mjerimo brojem poslovnica, odnosno prodajnih mjesta i njihovom teritorijalnom rasprostranjenosti, brojem oftalmoloških ordinacija ili brojem zaposlenih, daleko ispred svih bila bi zagrebačka Ghetaldus optika. Ta tvrtka, osnovana još 1957. godine, a danas u pretežitom vlasništvu obitelji Kokanović, naime, svoj nekadašnji status najvećeg optičara na području bivše Jugoslavije još uvijek uspijeva potvrđivati sa stotinjak poslovnica diljem Hrvatske, 30 oftalmoloških ordinacija i više od 300 zaposlenika. No od prije dvije godine ne i financijskim rezultatima poslovanja.
Još 2021. godine Ghetaldus optika prema ukupnom je prihodu, koji je te godine iznosio 21,4 milijuna eura i bio u petogodišnjem prosjeku, koji je donekle bio narušen samo u pandemijskoj 2020. godini, bila oko 3,5 milijuna eura jača od Servusa, odnosno Optike Anda. Već u 2022. godini Ghetaldus optici prihod je pao na 20,6 milijuna eura, a Servusu je skočio na 22,6 milijuna eura. Još veći jaz pri usporedbi višegodišnjih računa dobiti i gubitka tih dviju tvrtki iskazuje se na stavci neto dobiti. U posljednjih je pet godina za koje su javno objavljeni njihovi rezultati poslovanja (dakle, bez prošle godine) Ghetaldus optika imala promjenjivu izvedbu neto dobiti (najmanje u 2019. godini kada je iznosila 232 tisuće eura, najviše u 2020. godini kada je bila 1,08 milijuna), a Servusu je dobit konstantno rasla i to od 1,29 milijuna eura u 2018. godini do 4,1 milijun u 2022. godini, odnosno šest i pol puta više nego što je te godine ostvarila Ghetaldus optika.
Strast Splićana za kupovanjem sunčanih naočala bila je više nego dobra osnova Nini Banović za odluku da se njezina tvrtka Servus, registrirana za unutarnju i vanjsku trgovinu, turizam, ugostiteljstvo i usluge, koju je osnovala 1994. godine, nekoliko godina poslije, otvaranjem prve optičarske radnje s tri zaposlenika, profilira upravo u tom segmentu trgovine. Bilo joj je dovoljno godinu dana da shvati kako će se iz mnoštva malih trgovaca sunčanim naočalama izdvojiti proširenjem ponude na dioptrijske naočale, pa je 2000. godine otvorila još jednu optiku, ovaj put obogaćenu oftalmološkom Poliklinikom Anda, u kojoj su zaposleni prvi liječnik oftalmolog i prvi optičar. Time su udareni temelji kompanije koja će u iduća dva desetljeća s prepoznatljivim brendom prerasti u poslovno najuspješniju na tom tržištu u Hrvatskoj.
Tri su ključna rizika za nastavak ekspanzivnog rasta Optike Anda. Inače najveći rizik u toj djelatnosti uvijek je pad kupovne moći, što se trenutačno ne događa, ali nikad se ne može znati u kojem će se trenutku i to dogoditi. Drugi rizik vezan je uz uvjete nabave robe za prodaju. Otkako su se 2018. godine spojili francuski Essilor i talijanska Luxottica, dva najveća globalna proizvođača leća i naočala, čime je stvoren konglomerat EssilorLuxottica, iz čijih tvornica na tržište dolaze gotovo svi veliki brendovi dizajnerskih naočala (Bvlgari, Dolce & Gabbana, Armani, Miu Miu, Ralph Lauren, Prada, Versace, Ray Ban, Vogue...), taj dobavljač može određivati cijene po svojoj volji, što i čini. Kupcima, u ovom slučaju Optici Anda, preostaju dvije stvari: ili će svake godine prihvatiti sve nepovoljnije uvjete pri nabavi robe ili će tražiti nove i povoljnije dobavljače. Pitanje je samo gdje ih naći i kako će održavati renome bez najpoznatijih brendova. Treći rizik je stručna radna snaga, koje na tržištu više nego nedostaje.
Cijeli članak možete pročitati u novom tiskanom i digitalnom izdanju Lidera