Orqa ima kapacitet za dronove, MORH ambiciju, čeka se Europa

Uspjeh u borbenoj primjeni malih vojnih dronova u nesretnom ratu u Ukrajini stvorio je jamstvo masovne potražnje za ovom vrstom strojeva vojne namjene, uz činjenicu da je domaća obrambena industrija ionako izvozno orijentirana i konkurentna na međunarodnom tržištu, mogli bi se pokazati ključnima u ostvarenju najave ministra obrane Ivana Anušića da bi Hrvatska mogla preuzeti vodeću ulogu u proizvodnji ovih uređaja u Europskoj uniji. Zasad, međutim, ova inicijativa još je u povojima i tek predstoje ključni koraci u njenom razvoju.

- Hrvatska je, s obzirom na kapacitete i sposobnosti domaće obrambene industrije, iskazala interes za preuzimanjem uloge vodeće nacije u zajedničkoj nabavi, proizvodnji i industrijskoj suradnji kada je riječ o malim dronovima na području Europe. Riječ je o domaćim obrambenim tvrtkama koje imaju sposobnost proizvodnje malih dronova. Dronovi bi se proizvodili u hrvatskim tvrtkama i u potpunosti bi bili izrađeni od komponenti s područja Hrvatske i Europe. Riječ je o o inicijalnoj fazi, a u budućim fazama moći ćemo iznijeti više informacija o ovom projektu – navelo je Ministarstvo obrane u odgovoru na upit Lidera.

Prema Anušićevim riječima, aktualni proizvodni kapaciteti domaćih tvrtki kreću se oko pola milijuna komada malih borbenih dronova godišnje, što bi se moglo povećati ako Hrvatska zaista i dobije ulogu kakvu ministar priželjkuje. Ministrova ambicija uklapa se u ubrzani razvoj zajedničkih obrambenih kapaciteta EU u kojima će dronovi biti među prioritetima. Zajednička nabava i programi financiranja europskih sredstvima otvorit će priliku i manjim članicama, posebno onima koje se pokušaju asertivno pozicionirati.

- Imajući u vidu iskustva iz aktualnog rata u Ukrajini, besposadni sustavi u zraku, na moru i na kopnu bit će sve prisutniji u svim budućim sukobima. Osim toga, uočljiv je naglasak na masovno korištenje raznih besposadnih sustava, čija je brojnost na bojištu, pa tako i u nabavi, sve veća, a sposobnosti također u eksplozivnome rastu. Sve to praktično pa garantira masovnu potražnju koju današnji, klasično postavljeni proizvodni kapaciteti u Europi, teško mogu zadovoljiti.

Uz to, takav razvoj stvari otvara i prostor za stalne inovacije, budući da se iz Ukrajine čuje da razni sustavi ondje doživljavaju unapređenja u ritmu od skoro svaka dva tjedna ponešto. Dakle, to je ogroman prostor za dinamične inovatore i opskrbu kako Ukrajine, tako još više pojedinih oružanih snaga EU/NATO država s kvalitetnom opremom koja je prošla terenske provjere na ukrajinskim ratištima – ocijenio je obrambeni analitičar Igor Tabak.

Orqa spremna

U ovom planu ključna uloga prirodno je rezervirana za osječku Orqu, tvrtku koja proizvodi besposadne letjelice raznih namjena i koja bi, i bez ovih aktivnosti, u aktualnoj situaciji uspješno nastavila svoj razvoj. Naime, Orqa je već prisutna na više od 50 tržišta diljem svijeta. Bez obzira na to, Orqa je podržala Anušićevu inicijativu.

- Poznavajući stanje na tržištu i globalne potrebe definirane aktualnim geopolitičkim izazovima, ne iznenađuje nas što je SAFE uredba Europske komisije besposadne sustave svrstala među prioritete prve kategorije, u okviru financijskog paketa vrijednog 150 milijardi eura. U tom kontekstu, Orqa u potpunosti podržava plan Ministarstva obrane za razvoj nacionalnih obrambenih kapaciteta u skladu s modernim tehnološkim trendovima. U tome smo spremni sudjelovati svojim razvojnim, tehnološkim, i proizvodnim kapacitetima – navela je u odgovoru Orqa na čijem je čelu Srđan Kovačević.

Srđan Kovačević

Kako su naveli, jedna od ključnih njihovih prednosti jest da sve kritične komponente razvijaju i proizvode njihovi inženjeri i stručnjaci, za razliku od većine konkurenata na zapadnom tržištu. A proizvodnju, istaknuli su iz Orqe, mogu i distribuirano i decentralizirano uspostaviti kroz mrežu partnera te posljednje dvije godine rade na razvoju proizvodne mreže u Europi i SAD-u.

- Za jačanje liderske pozicije nužno je kontinuirano ulaganje u tehnološka područja usko povezana s robotikom, poput poluvodiča i mikroelektronike. Kritičnu ulogu u tome imat će podrška Republike Hrvatske i Europske unije, prije svega kroz IPCEI i slične strateške inicijative i razvojne programe. Petogodišnji cilj nam je učiniti ovaj dio Europe žarištem inovacija u području zračne robotike i robotike općenito – deklarirala je Orqa svoje ambiciozne ciljeve.

A kako bi MORH i država mogli pomoći tome? Analitičar Igor Tabak pojasnio je da bi MORH mogao ne samo stvarati potražnju za domaćim proizvodima uopće, već i ciljano gurati inovacije u segmentu besposadnih letjelica i zračne robotike, ali i drugim segmentima obrambene industrije u kojima su prisutni značajni domaći proizvođači.

- Kao prvo, MORH bi morao preferencijalno kupovati domaće proizvode koji su se do sada dokazali u izvozu. Time bi pomogao stabilnost poslovanja domaćih proizvođača i između pojedinih razvojnih i prodajnih ciklusa. S druge strane, Ministarstvo bi ciljanim natječajima trebalo pomagati razvoj novih proizvoda – bilo samostalno, ili još bolje u suradnji s razvojnim programima EU/NATO, ili u nastavku na interne razvojne programe samih proizvođača, a koji to moraju neprekidno raditi radi opstanka na stranim tržištima – rekao je Tabak.

Ujedno bi se, ocijenio je ovaj vojni analitičar, moralo industrijsku suradnju uključivati u sve velike inozemne nabave za obranu i tako pomoći povezati domaće proizvođače s inozemnim partnerima u sektoru obrane.