Ortutay: U proizvodnju iz OIE idućih godina ulažemo više desetaka milijuna eura

Kako se repozicionirati prema zahtjevima energetske tranzicije i cilju dekarbonizacije? Energetske kompanije utemeljene na eksploataciji fosilnih goriva to očekivano rade eksperimentiranjem s obnovljivim izvorima energije. Put je različit za svaku ovakvu tvrtku, a dodatne izazove na njemu predstavljaju i zahtjevi za energetskom neovisnošću i sigurnošću Europe, koji su se kristalizirali nakon ruske agresije na Ukrajinu.

U slučaju INA-e, strateško repozicioniranje odvija se kroz kombinaciju strateških investicija u „različite košare“, pa je tako od prodavača i proizvođača nafte i naftnih derivata, ova naftna industrija na najboljem putu da uskoro svoj proizvodni portfelj upotpuni ne samo već energijom iz sunca, već i iz vodika, biometana i geotermalnih zaliha.

– INA ove godine planira realizirati sve zacrtane projekte i očekuje još jednu uspješnu poslovnu godinu. Velike napore ulažemo kako bi maksimalno povećali tradicionalnu proizvodnju nafte i plina, dok istovremeno aktivno istražujemo potencijal geotermalne energije. Traje i turistička sezona, koja donosi povećane zahtjeve za naše kolege u logistici, komercijali i maloprodaji. Oni su spremni odgovoriti na sve izazove te i u ovom segmentu očekujemo snažan rezultat – poručila je predsjednica uprave INA-e Zsuzsanna Ortutay.

O planovima INA-e za ovu i narednu godinu, Zsuzsanna Ortutay će više govoriti na tradicionalnoj Liderovoj konferenciji Dan velikih planova,  koja će se održati 24. rujna u Zagrebu. Sad smo je upitali kako se INA prilagođava europskim ciljevima energetske tranzicije.

– INA u nadolazećim godinama planira značajna ulaganja u proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora, ukupne vrijednosti od više desetaka milijuna eura. Među ostvarenim projektima ističu se solarne elektrane Virje i Sisak, koje zajedno godišnje proizvode 16 GWh električne energije. U pripremi su i nove investicije – sunčane elektrane Banova Jaruga (8,8 MW) i Kostrena (48,3 MW), čije se puštanje u rad očekuje u sljedećim godinama. Posebno važan korak u energetskoj tranziciji je izgradnja postrojenja za proizvodnju zelenog vodika u sklopu Rafinerije nafte Rijeka. Postrojenje će imati elektrolizator snage 10 MW, a napajat će se električnom energijom iz solarne elektrane Urinj (12,9 MW) – navela je Ortutay.

Modernizaciju riječke rafinerije INA smatra korakom prema održivom poslovanju segmenta prerade fosilnih goriva. Podaci INA-e govore da je projekt modernizacije ove rafinerije, s investicijskom vrijednošću od više od 700 milijuna eura, na 97 posto dovršenosti. Pored toga, ovu povijesno najveću pojedinačnu investiciju INA-e prate i projekti povećanja energetske učinkovitosti rafinerije, s ulaganjem od 58 milijuna eura u 2024. i dodatnih 40 milijuna eura planiranih u sljedeće četiri godine. Na drugim lokacijama, pak, INA više ulaže u postizanje raznovrsnosti proizvodnje.

– U Sisku se razvija postrojenje za proizvodnju biometana koje će koristiti poljoprivredne ostatke i biorazgradivi otpad kao sirovinu. Ukupna vrijednost ovih dvaju projekata iznosi gotovo 100 milijuna eura. INA također ulaže u geotermalnu energiju kao jedan od strateških pravaca razvoja. Ove godine pokrenuto je prvo istražno bušenje geotermalne bušotine Leščan GT-1 u blizini Đurđevca, koja je dosegla dubinu od 3800 metara. Ako se ležište pokaže isplativim, planira se dodatno bušenje i izgradnja geotermalne elektrane. Vrijednost ove potencijalne investicije procjenjuje se na oko 170 milijuna eura. Kroz ovakve projekte INA aktivno doprinosi energetskoj tranziciji Hrvatske i jačanju održivih izvora energije u svom portfelju. – rekla je Zsuzsunna Ortutay.

Mimo strateških ciljeva koji traže goleme investicije, domaći trgovci energijom i drugim dobrima susreću se i s izazovima koje postavlja sezonalnost turizma u Hrvatskoj. Naime, svakog ljeta u Hrvatsku pristignu milijuni ljudi i pojačaju potražnju za svime, posebno za energijom, odnosno u INA-inom slučaju gorivom.

– INA kontinuirano prati tržišne trendove i potrebe potrošača, osobito u razdobljima pojačane potražnje poput turističke sezone. Kako bi odgovorila na rastuće potrebe za gorivom, kompanija provodi niz operativnih i logističkih prilagodbi, uključujući povećanje zaliha na strateškim lokacijama, optimizaciju distribucijskih ruta te usku suradnju s partnerima u maloprodajnoj mreži – konstatirala je predsjednica uprave INA-e.

U posljednjih 16 godina Liderov Dan velikih planova postao je političko-ekonomski ‘must be‘ događaj. Do sada je okupio oko 5700 sudionika i 300 govornika iz redova industrijskih lidera, makroekonomskih stručnjaka, visokih političkih dužnosnika čelnika i utjecajnih osoba iz javnog života. Ovaj status  potvrdit će i ove godine svojim programom i izborom govornika, mahom predvodnika raznih industrija u Hrvatskoj, svjetskih makroekonomista, predstavnika javnog sektora i državnih institucija, od kojih ćemo iz prve ruke saznati što nas čeka i kako se prilagoditi nepovoljnim okolnostima koje okružje kontinuirano nameće.

Ne propustite priliku za druženje s najuspješnijim poduzetnicima, prijavite se na vrijeme za sudjelovanje na 17. Danu velikih planova koji se održava 24. rujna u hotelu Westin Zagreb.