Ovo su najmoćnije žene hrvatskog biznisa

Poslovni tjednik Lider i ove je godine na svojoj tradicionalnoj konferenciji 'Žene u biznisu', koja je održana danas u zagrebačkom Mozaik Event Centru, imenovao deset najmoćnijih žena hrvatskog biznisa. Titulu najmoćnije žene i ove je godine odnijela Zsuzsanna Ortutay, predsjednica Uprave Ine.

Nova imena na popisu najmoćnijih ove godine su Nikolina Dizdar Čehulić, predsjednica Uprave Plive, Aleksandra Rašić, članica Uprave Zagrebačke banke, i Đozi Heberling, članica Uprave Plodina.

Petnaestu godinu zaredom Lider organizira međunarodni susret žena i više od dvadeset godina objavljuje svoju godišnju rang-listu tristo najmoćnijih žena. U odabiru se primjenjuje kriterij upravljačke moći, odnosno ukupnih prihoda kompanija koje vode, u čemu pomaže partner Dun & Bradstreet. U odabiru deset najmoćnijih uz upravljačku moć primjenjuju se i neki 'mekši' kriteriji, odnosno koliki je njihov utjecaj, i to ne samo u kompanijama kojima predsjedaju nego i na cjelokupno gospodarstvo i društvo.

Tko se smjestio u vrh rang-liste najmoćnijih?

1. Zsuzsanna Ortutay, predsjednica Uprave Ine

Prva na Liderovu popisu najmoćnijih žena u biznisu i ove godine dolazi iz sektora u kojemu je moć bitna, iz energetike. Zsuzsanna Ortutay vodi Inu od 2023., nakon što se četvrt stoljeća uspinjala po hijerarhijskim ljestvicama u nacionalnim naftnim kompanijama Mol Grupi, Slovnaftu i Ini. U Hrvatskoj Ortutay primjećuje napredak u uvjetima za profesionalni razvoj žena iako su muškarci i dalje dominantni, što smatra dodatnim poticajem za poslovne žene.

Zsuzsanna Ortutay, INA

Nakon dodjele nagrada Ortutay se osvrnula na trendove u svojoj industriji rekavši da je energetska transformacija dugoročan trend, a kratkoročno je presudno kako integrirati ‘pravi’ AI u poslovanje.

– Mladim ženama poručujem: vjerujte sebi, birajte svoje odluke i posudite malo samopouzdanja od muških kolega – izjavila je Ortutay. 

2. Martina Dalić, predsjednica Uprave Podravke

U poslovnome svijetu u Hrvatskoj malo je ljudi koji su uspješno kombinirali akademsku, političku i poslovnu karijeru koja uključuje i upravljanje velikim sustavima u financijskom i proizvodnom sektoru. Ne začuđuje stoga što je Martina Dalić kao predsjednica Uprave Podravke tu tvrtku uspjela dovesti do rezultata koji joj jamče mjesto u vrhu Liderove rang-liste najmoćnijih žena u hrvatskome biznisu. U vodstvu Podravke Dalić se nije ograničila samo na razvoj poslovanja i rezultate koji se mjere eurima, nego je Podravkina Uprava pod njezinim vodstvom ove godine oživila Zakladu 'Zlata Bartl', nakon dulje neaktivnosti.

Martina Dalić, Podravka

3. Nataša Rapaić, predsjednica Uprave Hrvatskog Telekoma

Biti među prve tri najmoćnije žene u hrvatskome biznisu nije mala stvar. Predsjednica Uprave HT-a Nataša Rapaić drugu je godinu zaredom u tom ekskluzivnom klubu, a prije je u top 10 ulazila i kao članica Uprave iste kompanije. U srpnju prošle godine preuzela je ulogu predsjednice Uprave HT-a i osobito je ponosna na to što je prva osoba na tom položaju koja je došla iz same kompanije. Rapaić je žena s bogatim poslovnim iskustvom u Hrvatskoj i inozemstvu te je dobro  čuti da na svome profesionalnom putu nije nailazila na zapreke i izazove samo zato što je žena.

Nataša Rapaić, HT

– Ovo je za mene iznimno važna godina, prva koju sam cijelu odradila kao predsjednica Uprave i u kojoj smo ostvarili sve što smo si zacrtali – rekla je Rapaić nakon dodjele priznanja. Naglasila je da tehnologije poput umjetne inteligencije mijenjaju način života i poslovanja te je dodala kako vjeruje da će upravo umjetna inteligencija obilježiti 2026. godinu.

4. Lada Tedeschi Fiorio, članica Uprave Atlantic Grupe

Nečije iskustvo uvelike određuju spol i rod, a nečije neka druga odrednica osobne povijesti i karaktera. U svakom slučaju, prizma kroz koju doživljavamo svijet različita je za svakoga od nas, ali zajedničko joj je da je određuje ono što čini pojedinca. U slučaju Lade Tedeschi Fiorio, članice Uprave Atlantic Grupe, koja je ove godine ponovno među najmoćnijim ženama u biznisu, iskustvo je više bilo određeno obiteljskim podrijetlom nego činjenicom da je žena. Imala je snažnu potrebu da se dokaže više od drugih, da 'opravda' svoje mjesto, kako nam je rekla, no s vremenom se ipak naučila da se ne treba boriti protiv činjenica.

Lada Tedeschi Fiorio, Atlantic Grupa

– Voditi organizaciju znači suočavati se s otporima, a jedini pravi alat za rješavanje otpora su svrha, disciplina i davanje vlastitog primjera drugima – izjavila je Fiorio Tedeschi dodajući da je poticanje ideja i dopuštanje pogrešaka pravi način za stvaranje pozitivne atmosfere u organizacijama.

5. Anita Letica, predsjednica Uprave Philip Morrisa Zagreb

Već je redovito naša gošća u top 10 najmoćnijih žena u biznisu u Hrvatskoj i nije iznenađenje što je to i ove godine. Predsjednica Uprave Philipa Morrisa Zagreb Anita Letica u samom je vrhu otkad je preuzela tu funkciju 2015., a osim za hrvatsko tržište, od 2018. zadužena je i za slovensko. Primjećujući da u Hrvatskoj postoji mnogo prostora za napredak – i zbog podzastupljenosti žena na upravljačkim pozicijama i zbog općenite razlike u plaćama i mogućnostima napredovanja – Letica je istaknula da je važno ne samo govoriti o tome već i provoditi konkretne mjere te mijenjati stvari nabolje.

Anita Letica, Philip Morris Zagreb

6. Nikolina Dizdar Čehulić, predsjednica Uprave Plive

U top 10 Liderove liste tristo najmoćnijih žena u biznisu ove godine, na šesto mjesto, ušla je Nikolina Dizdar Čehulić, predsjednica Uprave Plive, najveće farmaceutske tvrtke u Hrvatskoj i jedne od općenito najvećih naših tvrtki. Profesionalno se razvijala u Hrvatskoj i inozemstvu: radila je u reviziji u Arthuru Andersenu, zatim u E&Y-u, a od 2004. je u Plivi, gdje je najprije 2013. ušla u Upravu, a na čelo joj je stala ove godine. Žene su u Plivi na menadžerskoj razini brojnije od muškaraca. Vjeruje da mješoviti timovi donose najjače rezultate jer, kako kaže, različita iskustva prirodno donose bolja rješenja.

Nikolina Dizdar Čehulić, Pliva

– Žene često same sebi budu najveći kritičari, zato je ključno naučiti reći 'ne' i jasno postaviti prioritete – izjavila je Dizdar Čehulić nakon dodjele priznanja. Dodala je da rast kroz kompaniju donosi i profesionalan razvoj, no da je važno jasno reći što želite i tko ste. 

– Imala sam sreću graditi karijeru u međunarodnim organizacijama koje prepoznaju napredak i daju podršku – rekla je Dizdar Čehulić.

7. Aleksandra Rašić, članica Uprave Zagrebačke banke

Kako je živjeti i raditi na relaciji Zagreb – Beograd te koliko je živaca i snage potrebno za to zna članica Uprave Zagrebačke banke Aleksandra Rašić, koja je na tu poziciju došla 2024. iz UniCredit banke Srbija, a prije toga je, 2019. i 2020., bila i predsjednica uprave UniCredit Leasinga Hrvatska. Ove se godine prvi puta našla među top 10 najmoćnijih žena u biznisu, zauzevši sedmo mjesto.

Aleksandra Rašić, Zagrebačka banka

– Većinu svojih odluka donosim na temelju podataka, oni su moj najvažniji alat, a intuiciju vidim kao nadogradnju stečenu iskustvom – izjavila je Rašić dodajući da ju je duga karijera u financijama naučila racionalnosti i neimpulzivnosti. 

– Zdravstveni izazov bio je prekretnica koja me naučila usporiti, reći ‘ne’ i pronaći aktivnosti koje me regeneriraju – rekla je Rašić.

8. Andrea Pavlović, članica Uprave Privredne banke Zagreb

Već više od dvadeset godina Andrea Pavlović dio je Privredne banke Zagreb na različitim liderskim pozicijama, a članicom Uprave imenovana je vrlo rano, s 37 godina, te je ujedno bila prva žena u Upravi PBZ-a, koji je dio Intesa Sanpaolo Grupe. Na Liderovoj prošlogodišnjoj rang-listi najmoćnijih žena našla se drugi put te je nakon prošlogodišnjeg sedmog sada zasjela na osmo mjesto. Karijeru je započela u Ekonomskom institutu u Zagrebu s obzirom na to da se u to vrijeme željela baviti znanstvenim radom, no brzo je shvatila da joj više odgovara dinamičnije poslovno okružje pa se pridružila timu PBZ-a. Ipak, usporedno se bavila znanstvenim radom te je radila sa studentima.

Andrea Pavlović, PBZ

– Danas svi plešemo na rubu burnouta, zato moramo svjesno pratiti što nam troši, a što puni energiju – rekla je Pavlović dodajući da se slabost ne smije doživljavati kao neuspjeh već treba prepoznati teške trenutke i stres, kontrolirati ih i dati si priliku da se osjećamo loše, a onda i usporiti. 

9. Ivana Pek Lučić, članica Uprave PPD-a

Kako se može u deset godina napredovati od juniorske pozicije do čvrste pozicije u top 10 najmoćnijih žena u hrvatskom biznisu, najbolje pokazuje primjer Ivane Pek Lučić. Već je poznato da je u samo pet godina napredovala do rukovodeće pozicije u Prvome plinarskom društvu (PPD), a 2024. ušla je u Upravu PPD-a i uz dotadašnja zaduženja upravljanja portfeljom preuzela i nabavu plina. Zbog toga je prošle godine prvi put ušla na Liderovu rang-listu deset najmoćnijih žena hrvatskog biznisa, na osmo mjesto, a ove se godine našla na devetom.

Ivana Pek Lučić, PPD

10. Đozi Heberling, članica Uprave Plodina

Prvih deset na Liderovoj listi tristo najmoćnijih žena u biznisu ove godine zaokružuje jedno ime dobro poznato domaćem poslovnom svijetu. Riječ je o Đozi Heberling, dugogodišnjoj članici Uprave Plodina, kompanije koja je lani u prihodima došla vrlo blizu granici od milijarde eura, nakon što je u dvadeset godina kontinuiranog rada u menadžmentu Plodina bila redovita gošća na ovim godišnjim listama. Brzo je napredovala kroz hijerarhijsku strukturu Plodina: prošla je mjesta referentice nabave, komercijalne direktorice, izvršne direktorice, a 2006. postala je članica Uprave. Zapravo, Heberling je od tada prva operativka Plodina i desna ruka vlasnika Mile Ćurkovića te je tako postala, uz vlasnika, jedan od sinonima za Plodine u poslovnome svijetu.

Đozi Heberling, Plodine

Upravljačka moć najmoćnijih žena raste i koncentrira se u sve manje kompanija

Žene su, dokazao je to i Lider, koji 21 godinu kontinuirano prati tko su najmoćnije žene u biznisu, nezaobilazan dio menadžmenta lokomotiva hrvatskog biznisa.

Ovogodišnja rang-lista 300 najmoćnijih poslovnih žena koju smo napravili u suradnji s tvrtkom Dun & Bradstreet otkriva da tri stotine najmoćnijih poslovnih žena u Hrvatskoj upravlja sa 61,08 milijardi eura, što je oko 15 posto više nego prethodne godine. S obzirom na to da je broj tvrtki iz kojih dolaze te menadžerice ostao isti kao lani – 161, jasno je da se upravljačka moć koncentrira u sve manje velikih korporacija.

Općenito, trend smanjenja broja tvrtki zastupljenih na Liderovoj rang-listi tristo najmoćnijih žena u biznisu traje dugo, pri čemu je posebno izražen od pandemijske 2020. godine. U istom razdoblju ukupna upravljačka moć tih tvrtki također se povećavala, a raste i prosječna veličina tvrtke. Rekordi su zabilježeni u 2022. godini kad je ukupna upravljačka moć u svim tvrtkama s naše liste bila veća od današnje i iznosila 67,9 milijardi eura, a prosječna veličina tvrtke dosegla 409 milijuna eura.

Na ovogodišnjoj listi, koju smo utemeljili na podacima za prethodnu godinu, prosječna veličina tvrtke iznosila je 366 milijuna eura. Taj trend koncentracije vidljiv je i kod predsjednica uprave. Prosječna tvrtka kojoj je predsjednica uprave žena s Liderove ovogodišnje liste ima 290,8 milijuna eura prihoda, a sve tvrtke imaju ukupnu upravljačku moć od 14,5 milijardi eura.