Tvrtke i tržišta
StoryEditor

Ovo su najveći stvaratelji nove vrijednosti među malim, srednjim i mikrotvrtkama

23. Listopad 2022.

Čak 72 od 150 najboljih iz segmenta malih i srednjih poduzeća (MSP) u većinskom su stranom vlasništvu. Od toga su stranci – uglavnom multinacionalke – osnovali 58, a tek 14 tvrtki s popisa kupili su od domaćih osnivača. Tvrtke u stranom vlasništvu posluju bolje od domaćih. Uostalom, stranci imaju većinsko vlasništvo u najboljoj mikrotvrtki (Drugi plan), najboljoj maloj (Abest) i najboljoj srednjoj (GLS Croatia)

Lista najboljih malih, srednjih i mikrotvrtki, koju smo pripremili zajedno s Dunom & Bradstreetom, opovrgava tezu da su stranci pokupovali sve velike kompanije koje nešto vrijede i koje su bile na tržištu. Prava je istina da su stranci zavladali i scenom MSP-a (malog i srednjeg poduzetništva), i to njezinim najlukrativnijim dijelom – najboljim tvrtkama u tom sektoru. Od 150 najboljih tvrtki s naše trostruke liste (top 50 mikrotvrtki te isto toliko malih i srednjih) čak su 72 u stranom vlasništvu. Tih 48 posto tvrtki pod inozemnom kontrolom znatno je veći udjel nego u cijelom hrvatskom gospodarstvu, gdje stranci upravljaju sa 6700 subjekata, što je udjel od samo 3,7 posto. Slični su nerazmjeri i u drugim kategorijama. Stranci u Hrvatskoj upravljaju tvrtkama koje ostvaruju 31 posto svih prihoda (a na našoj listi udjel je od 54 posto), sa 17 posto zaposlenih (na listi 54 posto) i ostvaruju 27,5 posto dodane vrijednosti (najbolji MSP-ovi – 57 posto).

Te činjenice ne treba shvaćati ksenofobično. Treba priznati da strane kompanije u Hrvatskoj jednostavno posluju bolje od domaćeg prosjeka. Ili imaju bolji know-how, jači brend, bolji proizvod ili konkurentniju cijenu… Osim toga, u svojim maticama najčešće imaju znatno bolje financijsko zaleđe od domaće konkurencije, posebno u MSP-u.

Također, u tvrtkama s liste nije riječ samo o kupovanju domaće pameti; u prvom je planu ‘kupovanje‘ tržišta. Od 72 strane tvrtke čak 58 su strani poduzetnici – najčešće multinacionalke – sami osnovali, a na listi je samo 14 izvorno domaćih tvrtki koje su stranci kupili od domaćih osnivača.

Osnovni kriterij – manje od 250 zaposlenih

Ova lista rađena je prema metodologiji koju, zajedno s Dunom & Bradstreetom, upotrebljavamo za rangiranje najuspješnijih kompanija u našoj publikaciji ‘500 najboljih‘. Glavni kriterij je novostvorena vrijednost koja, pojednostavnjeno, odgovara zbroju bruto plaća i bruto dobiti. Računa se zbroj dobiti prije oporezivanja, neto plaća, poreza i prireza na plaće: svih doprinosa iz plaće i na nju, autorskih honorara i ugovora o djelu sa svim porezima i doprinosima na osnovi takvih ugovora, studentskih honorara, uključujući poreze i druga davanja na osnovi ugovora o radu studenata te stipendija, od čega se oduzimaju sredstva primljena kao dotacije ili subvencije iz državnog proračuna odnosno proračuna lokalnih jedinica.

U konkurenciju su bile tvrtke koje ispunjavaju kriterije Europske unije za svrstavanje u MSP, i još smo ih malo zaoštrili limitiranjem prihoda (na 375 milijuna kuna) i imovine (na 325 milijuna kuna). Naime, za potpore i nepovratna sredstva namijenjena MSP-u mogu se natjecati tvrtke s manje od 250 zaposlenih, koje imaju ili prihode manje od 50 milijuna eura ili imovinu manju od 43 milijuna eura. Naime, sve tvrtke iznad tog limita za hrvatske su prilike velike. To su, primjerice, Fibis, AGS Hrvatska ili JT International Zagreb, koji su formalno srednje tvrtke (prema kriterijima broja zaposlenih i imovine), ali su s prihodima većim od milijardu kuna među sto najvećih kompanija.

Osim broja zaposlenih, prihoda i imovine, uzeli smo u obzir i dodatne eliminacijske kriterije. Naime, ako je tvrtka partnerska (ako ima 25-50 posto udjela u drugim tvrtkama ili ako druge tvrtke u njoj imaju toliko udjela) ili djeluje kao povezano poduzeće (ima u većinskom vlasništvu druge tvrtke ili je druga tvrtka većinski vlasnik) njihovi se rezultati zbrajaju, pa tako na listu nisu ušle tvrtke koje samostalno ispunjavaju kriterije MSP-a, ali posluju u velikim grupacijama poput Energije naturalis, Končara, Žita, C.I.O.S Grupe…

Problematične prekogranične veze

Taj kriterij povezanosti nismo mogli upotrijebiti u prekograničnim vezama jer za sve tvrtke u većinskom stranom vlasništvu ne postoje objedinjeni podaci o poslovanju. Tako su na listi i tvrtke koje posluju u Hrvatskoj, a u vlasništvu su ponajvećih svjetskih sustava. U većinskom stranom vlasništvu su i najbolje tvrtke u sve tri kategorije – Drugi plan među mikrotvrtkama, Abest među malima i General Logistics Systems Croatia među srednjima.

Primjerice, tvrtka Puni broj u vlasništvu je Super sporta, koji je najveća domaća kompanija u kategoriji igara na sreću, pa je ispala s liste jer zajedno znatno premašuju kriterije MSP-a. No što se vlasničkoga geografskog podrijetla tiče, da je Puni broj u izravnom vlasništvu češkog fonda Emma Capital, bio bi na listi.

Sve tvrtke u stranom vlasništvu posluju u Hrvatskoj kao samostalni subjekti, ali koriste se svim benefitima svojih matičnih kompanija. Na listi smo ih posebno označili jer su u prednosti nad domaćim tvrtkama. Osim toga, one se ne mogu koristiti sredstvima iz fondova EU prema kriterijima MSP-a. Čak 96 od 150 tvrtki s liste je iz Zagreba, što pobija uobičajenu tezu da je glavni grad ekonomski jak zato što su u njemu najveće kompanije, od kojih mnoge posluju i po cijeloj Hrvatskoj, a prihodi se zbrajaju u sjedištu. Zagreb u 1000 najboljih ima manje od 50 posto kompanija, a kad je riječ o najboljim iz MSP sektora, to je gotovo dvije trećine (64 posto), što pokazuje da Zagreb ima ne samo apsolutno, nego i relativno najjaču scenu MSP-a u Hrvatskoj. Raspodjela je različita i u ostatku države, gdje obično prevladavaju tvrtke iz tri najveća središta. No na ovoj Liderovoj listi među 150 MSP-ova samo su tri iz Splita i Rijeke, a tek jedan iz Osijeka. Tri predstavnika ima i relativno najjače hrvatsko poslovno središte – Sveta Nedelja, a drugo mjesto na listi osvojila je Velika Gorica, s četiri tvrtke. Ostala središta imaju najviše dvije tvrtke na listi, na kojoj je zastupljeno 39 gradova i sela.

Najviše tvrtki iz MSP-a među najboljima posluje u sektoru trgovine (35). Slijede industrijalci (23) i IT (22), R&D (devet), graditeljstvo (osam), prijevoz i turizam (po šest) i nekretnine (pet), a ostalih 36 tvrtki dolazi iz ostalih sektora.

Među njima su po tri koje se bave filmom i TV-om te isto toliko odvjetničkih ureda i konzultanata. Izdvojili bismo i dvije tvrtke iz obrazovnog sektora, ali to nije nijedna klasična škola. Trinom Damira Brozovića najveći je hrvatski specijalizirani centar za pripremanje maturanata za državnu maturu i prijemne ispite na fakultetima, što pak govori o kvaliteti javnih srednjih škola, a Heli centar Toplice obučava profesionalne pilote na simulatorima, no daje priliku i svim zainteresiranima da upravljaju helikopterom, ali virtualno.

Što se tiče proizvodnih tvrtki, treba naglasiti da su među njih 23 samo tri mikrotvrtke i dvije male tvrtke te 18 u kategoriji srednjih. A to su već za hrvatske prilike veće tvrtke, među kojima je najveći čakovečki Centrometal, koji je s 351 milijunom kuna prihoda po veličini 316. tvrtka u Hrvatskoj. O tome koliko je domaća poslovna scena ‘tanka‘ govori i podatak da čak 39 od 150 tvrtki s liste MSP-a, iako formalno u kategoriji srednjih, ulazi među 1000 najvećih tvrtki. Uostalom, u Hrvatskoj samo 359 tvrtki ima više od 250 zaposlenih. I to je jedan od razloga što su od 150 tvrtki s liste najboljih među MSP-ovima čak 52 među 500 najboljih u apsolutnoj konkurenciji, a 99 ih je u top 1000 prema novostvorenoj vrijednosti.

Sličnosti između Drugog plana i Croteama

Dobra zastupljenost IT-a među najboljim tvrtkama iz MSP-a ne čudi, pogotovu zato što je čak 16 od 22 registrirano ponajprije za računalno programiranje. S druge strane, malo iznenađuje udjel R&D-a, ali taj smo sektor uzeli u širem smislu, pa su tu osim najpoznatijeg Ineteca – instituta za nuklearnu tehnologiju i srodnih zaista istraživačkih tvrtki i dvije koje se bave tehničkim ispitivanjem i analizom, i tehničkim savjetovanjem.

Najbolja hrvatska mikrotvrtka nije nepoznata javnosti. Doduše, producentska kuća Drugi plan poznatija je po svojim proizvodima, a najuspješniji među njima je televizijski serijal ‘Novine‘, koji je prikazivan tri sezone na HTV-u, a probio se i na strana tržišta. Sudjelovala je i u produkciji HBO-ove serije ‘Uspjeh‘. Izlaskom na strana tržišta prošle su godine prihodi upeterostručeni, a za čak 85 posto zaslužan je izvoz. Tvrtku se povezuje s vlasnicima Miodragom Silom i Nebojšom Tarabom, koji i upravljaju tvrtkom. No poslovnu eksploziju treba povezivati i s novim većinskim vlasnikom, njemačkom produkcijskom kućom Beta Film, koja je prošle godine preuzela 51 posto udjela pa je tako i Drugi plan prešao među tvrtke u većinskom stranom vlasništvu.

I najbolja mala tvrtka, zagrebački Abest, imala je put sličan Drugom planu. Riječ je o najvećoj od pet sastavnica najpoznatijega hrvatskog brenda videoigara Croteam, a najpoznatiji je po seriji igara ‘Serious Sam‘. Tvrtku je prije dvije godine od osnivača Romana Ribarića preuzeo američki izdavač videoigara Devolver Digital. I Ribarić je ostao u Upravi, kao i Sila i Taraba, samo su mu se na direktorskoj poziciji pridružili Douglas Craham Morin i Graeme Shearer Struthers.

General Logistics Systems Croatia najbolja je srednja tvrtka i također je u stranom vlasništvu. Posluje u sklopu GLS Groupa, jednog od najvećih svjetskih dostavnih sustava, koji posluje u 40-ak zemalja i dostavom 870 milijuna paketa na godinu ostvaruje prihode od pet milijardi eura. GLS u Hrvatskoj posluje od 2013., u posljednjih pet godina više je nego utrostručio prihode, a dobit je narasla šest puta. Tvrtka je, kao i sve dostavne službe, odlično iskoristila vrijeme pandemije i lockdowna. Ima stotinjak zaposlenih i više od 500 vozila. U ožujku prošle godine otvoren je novi distribucijski centar u Stupniku, čime je GLS osigurao znatno proširenje kapaciteta u domaćoj distribuciji te ojačao međunarodnu distributivnu mrežu.

Slobodno možemo reći da je ova lista zaista crème de la crème hrvatskog biznisa. Tisuću najboljih kompanija ostvaruje novu vrijednost na razini 22 posto prihoda, a 150 najboljih tvrtki iz MSP-a ostvaruje gotovo dvostruko veći udjel nove vrijednosti u prihodima – čak 41 posto. Slično je i kad NV usporedimo s brojem zaposlenih. Tvrtke iz top 1000 ostvaruju 296 tisuća kuna NV-a po zaposlenom, a top 150 iz MSP-a ostvaruje više nego dvostruko – 630 tisuća kuna. 

Cijelu listu možete vidjeti u digitalnom ili tiskanom izdanju poslovnog tjednika Lider. 

26. svibanj 2024 11:05