Pad cijena kave ne znači kraj tržišnih neizvjesnosti

Suša u Brazilu, najvećem svjetskom proizvođaču kave, i zabrinutost zbog mogućih američkih carina na uvoz iz te zemlje uzrokovale su rast cijena terminskih ugovora za arabica kavu. Cijene su sredinom srpnja dosegnule najvišu razinu u dva tjedna, međutim, nakon toga su pale.

Ipak, zbog mogućnosti uvođenja 50-postotnih carina koje bi dodatno mogle uzdrmati tržište i dovesti do rasta cijena u SAD-u i ostatku svijeta, potrošače, trgovce i ugostitelje i dalje čeka neizvjesnost oko cijena kave.

Naime, Sjedinjene Američke Države su najveći svjetski potrošač kave, a više od trećine kave uvoze upravo iz Brazila. Eventualno uvođenje viših carina moglo bi znatno smanjiti američke zalihe i poskupjeti kavu na svjetskoj razini, osobito ako Brazil uvede protumjere.

Takav razvoj događaja najviše bi pogodio distributere, pržionice, trgovce i ugostitelje koji se već ionako bore s visokim ulaznim troškovima.

Pet najvećih tvrtki drži tržište

No unatoč geopolitičkim neizvjesnostima, tržišne prognoze za sada ostaju stabilne. Brazilska žetva za sezonu 2025./2026. dobro napreduje, do 9. srpnja obrano je 69 posto zasijanih površina, što je više nego lani (66 posto) i iznad petogodišnjeg prosjeka (62 posto). Udio ubrane robuste iznosi 88 posto, a arabice 58 posto. To zasad donekle smanjuje pritiske na daljnji rast cijena.

Globalno tržište kave osjetljivo je na svaki poremećaj jer njime dominira mali broj moćnih trgovaca.

Pet najvećih tvrtki, Neumann Kaffee Gruppe (Njemačka), Louis Dreyfus Company (Francuska/Nizozemska), ECOM Agroindustrial (Švicarska), Volcafe (Ujedinjeno Kraljevstvo) i Olam International (Singapur), godišnje preraspodijele više od 3,5 milijuna tona zelene (nepržene) kave, čime kontroliraju ključne dijelove opskrbnog lanca.

Brazil i Vijetnam proizvode više od polovice ukupne svjetske kave. Brazil drži čak 38 posto globalne proizvodnje, a Vijetnam 17 posto, dok ostatak dolazi iz Kolumbije, Indonezije, Etiopije i Ugande. Bilo kakvi klimatski poremećaji, problemi u logistici ili političke tenzije u tim regijama vrlo se brzo odražavaju na cijenu sirovine.

Daljnja poskupljenja?

Kava je drugi najveći resurs na svijetu kojim se trguje, odmah iza sirove nafte, i izravno ili neizravno osigurava egzistenciju za oko 125 milijuna ljudi. Vrijednost globalnog tržišta kave procjenjuje se na više od 100 milijardi dolara godišnje, a potrošnja doseže nevjerojatnih 500 milijardi šalica godišnje.

Za potrošače, ali i za ugostitelje i trgovce, svaka nestabilnost u opskrbi znači nastavak neizvjesnosti. Iako cijene trenutno padaju, tržište ostaje nestabilno. Novi val poskupljenja nije isključen, pogotovo ako se potvrde najave o američkim carinama i ako klimatski uvjeti pogoršaju urod u najvažnijim zemljama proizvođačima.

Iako je ispijanje kave svakodnevni ritual milijunima ljudi diljem svijeta, sve više postaje i ogledalo globalnih političkih i ekonomskih previranja. Stoga su pržionice i distributeri prisiljeni pažljivo planirati zalihe i korigirati cijene prema krajnjim kupcima, odnosno povećati ih.