Tvrtke i tržišta
StoryEditor

Paradoks tržišta rada: Poslodavci vape za radnicima, dok visokoobrazovani teže pronalaze prilike

19. Prosinac 2024.
Visokoobrazovani u područjima, primjerice, ljudskih resursa, marketinga, pa čak i IT-ja, teže pronalaze poslove u struci

Gotovo da nema poduzetnika u Hrvatskoj koji u razgovoru s novinarima ne istakne nedostatak radne snage kao jedan od glavnih, ako ne i najveći izazov s kojim se trenutno suočava. Istovremeno, dojam iz razgovora s ljudima u svakodnevnom životu jest da mnogim visokoobrazovanim ljudima, posebno mladima, i dalje treba podosta vremena da pronađu svoje prve poslove u struci, dok oni nešto iskusniji, nezadovoljni trenutnim radnim mjestima, teško pronalaze bolje prilike, čak i u donedavno vrlo propulzivnoj IT industriji. S obzirom na ta dva naizgled oprečna iskaza, odlučili smo provjeriti kakva je zbilja situacija ‘na terenu‘.

image

Tomislav Radoš

foto Ratko Mavar
Građevina, turizam i trgovina sektori su s trenutačno najvećom potražnjom za radnom snagom, ističe Tomislav Radoš, potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za industriju i održivi razvoj. Domaći je bazen dostupne radne snage iskorišten, pa upravo ti sektori bilježe najveći priljev stranih radnika. – Trenutačno ih je najviše iz BiH, Nepala, Srbije, Indije i Sjeverne Makedonije, a očekivanja su da će se isti trend nastaviti i u 2025. godini. Većinom se radi o srednje ili niže kvalificiranim radnicima i profilima zanimanja, no prisutna je i potreba za privlačenjem visokoobrazovanih stranih radnika – objasnio je Radoš.

To potvrđuju i podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Naime, u razdoblju od siječnja do studenoga 2024. godine, najveća potražnja za radnicima zabilježena je u djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (39.793), najviše u bolnicama (64,6 posto), i obrazovanja (35.701), najvećim dijelom osnovno obrazovanje (40,1 posto). Slijede prerađivačka industrija (31.299) te trgovina na veliko i malo (25.569). Te četiri djelatnosti čine 53,4 posto udjela u ukupnom broju traženih radnika. Dakle, izuzmu li se javni sektori poput zdravstva i obrazovanja, prerađivačka industrija i trgovina u privatnom sektoru prednjače po potražnji za radnicima.

Neusklađenost ponude i potražnje

No te industrije u vrhu su i po broju nezaposlenih osoba (prerađivačka industrija 12.144, trgovina na veliko i malo 10.949). Ipak, nezaposlenih je mnogo i u turizmu, točnije, u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, 11.369. Iz HZZ-a kao razlog za to navodi kraj ljetne turističke sezone.

– Iz navedenog se može zaključiti da osim što je po pojedinim djelatnostima prosječan broj nezaposlenih osoba znatno manji od broja traženih radnika, razlike između ponude i potražnje radne snage nastale su i uslijed sezonalnosti zapošljavanja, najviše u sektorima turizma i ugostiteljstva, zatim neusklađenosti vještina i obrazovanja nezaposlenih gdje nezaposleni nemaju potrebne kvalifikacije koje poslodavci traže, lošijih uvjeta rada i visine plaća koje određene djelatnosti čine manje privlačnim za radnike i sl. Općenito, možemo reći da kontinuirano nedostaje radnika u zdravstvu, obrazovanju, prerađivačkoj industriji, trgovini na veliko i malo, zatim u djelatnosti pripreme i usluživanja hrane te građevinarstvu – objašnjavaju iz HZZ-a.

image

Aleksandar Zemunić

Poslodavci iz navedenih sektora muku muče koga će zaposliti na tim nerijetko manje plaćenim poslovima, pa zbog toga posežu za stranim radnicima. No dok smo u Hrvatskoj imali veliku nezaposlenost, nije bio toliki izazov pronaći kandidate za manje plaćene poslove, ističe to Aleksandar Zemunić, direktor Selectio Grupe, dodajući da je danas stanje na tržištu bitno drugačije.

– Zbog nedostatka radne snage, čak i na manje zahtjevnim poslovima, trošak rada raste. Takve zahtjeve mogu pratiti samo organizacije kojima profitabilnost to dopušta, kao i organizacije koje rade u sivoj ili crnoj zoni, a koje na neke druge načine ‘plaćaju‘ rad svojih zaposlenika. Naravno, do usklađivanja ponude i potražnje kompetencija na našem tržištu može doći samo suradnjom Vlade, obrazovnih institucija i poslovnog sektora – kaže Zemunić.

Viškovi na ograničenom tržištu

S druge strane, visokoobrazovani u područjima, primjerice, ljudskih resursa, marketinga, pa čak i IT-ja, teže pronalaze poslove u struci. Radoš također kao razlog tomu navodi obrazovanje u područjima koja nisu u skladu s potrebama tržišta rada, no napominje da nisu svi poslovi nižih kvalifikacija slabije plaćeni. Kao primjer navodi da obrtnička zanimanja.

– Generalno, zanimanja iz STEM područja osiguravaju bolju zapošljivost i viša primanja od, primjerice, pojedinih zanimanja iz humanističkih područja, no trendovi su podložni promjenama koje ovise o ekonomskim ciklusima. Tako nije neobično da u nekim propulzivnim industrijama poput IT-ja nastupi nekoliko ciklusa usporavanja ili ubrzavanja zaposlenosti. Primjerice, nedavno objavljena HGK analiza IT industrije za 2023. godinu pokazuje prve znakove usporavanja nakon intenzivnog rasta u prethodnim godinama koje karakterizira blago usporavanje rasta broja zaposlenih, poslovnih prihoda i prihoda od izvoza u usporedbi s prosječnim rastom u prethodnih pet godina.

Navedeni podaci ipak nisu razlog, da se, primjerice, studenti ne odlučuju za karijeru iz područja informacijskih znanosti koje su postale neizostavan segment svake industrije i tehnološkog procesa. U strukturi nižih kvalifikacija, potražnja i primanja zaposlenih u primjerice, uslužnim djelatnostima poput ugostiteljstva i turizma, snažno su rasla zadnjih godina. Također raste i interes učenika za strukovnim i obrtničkim zanimanjima koja prate potrebe tržišta rada pa se ne može generalizirati da su poslovi nižih kvalifikacija slabije plaćeni od onih viših kvalifikacija – objašnjava Radoš.

Pa ipak, podaci HZZ-a svjedoče da je od siječnja do studenoga ove godine najviše nezaposlenih bilo sa završenom srednjom školom, čak 60 posto, dok su osobe sa završenim fakultetom, akademijom, magisterijem i doktoratom imale 9 posto udjela u ukupnom broju nezaposlenih osoba. Među visokoobrazovanim osobama, najviše je ekonomskih stručnjaka (17,2 posto), zatim pravnika (6,3 posto), učitelja razredne nastave (4,1 posto) te agronoma (3,2 posto).

I stručnjaci iz Selectio Grupe unazad nekoliko godine uočavaju sve veći priljev visokoobrazovanih kandidata zainteresiranih za područja kao što su HR ili marketing, a jedan od razloga je, također smatraju, neusklađenost upisnih kvota na našim sveučilištima sa stanjem na tržištu.

– To rezultira viškovima na vrlo ograničenom tržištu. Istovremeno se smanjuje potražnja za kandidatima iz IT-a koja je nastala pokretanjem startupova i otvaranjem IT kompanija. Sada je nekoliko većih IT kompanija u recesiji što se odražava na globalnoj razini, a značajan je i utjecaj umjetne inteligencije i tehnologije koja zamjenjuje dobar dio mladih IT eksperata, posebice onih na početnim pozicijama – kaže Zemunić.

Pad zaposlenosti u sektorima izloženima inozemnoj konkurenciji

Službeni podaci HZZ-a pokazuju da se ove godine od siječnja do studenoga najmanje zapošljavalo u administrativnim djelatnostima (smanjenje za 11,7 posto), djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (za 10,2 posto manje) i prerađivačkoj industriji (za 9,6 posto manje), u odnosu na isto razdoblje 2023. Radoš ističe da u pravilu oni sektori ekonomije koji se vežu na domaću ekonomiju bilježe rast u zapošljavanju, dok je pad zaposlenosti koncentriran u sektorima koji su izloženiji inozemnoj konkurenciji i čiji prihodi više ovise o izvozu.

– Dobar primjer je građevina koja u prvih 10 mjeseci 2024. bilježi rast od gotovo 10 posto u odnosu na isto razdoblje 2023. godine. Više od 5000 radnika specijaliziranih građevinskih djelatnosti zaposleno je u navedenom razdoblju. Također, trgovina na veliko i malo, prijevoz i skladištenje te ugostiteljstvo sektori su koji bilježe osjetne stope rasta zaposlenosti. S druge strane, one djelatnosti, prvenstveno iz prerađivačke industrije, čije poslovanje ovisi o izvozu ili su izloženi inozemnoj konkurenciji – odjeća, proizvodnja kože – bilježe pad zaposlenosti. Utjecaj pada narudžbi iz inozemstva, na primjer, Njemačke, vidljiv je u smanjenju zaposlenosti u drvnoj industriji te proizvodnji namještaja. Za sada, metalne industrije i elektroindustrija bilježe rast zaposlenih, premda signali s bitnih izvoznih tržišta nisu ohrabrujući – pojašnjava Radoš.

Nerealni životopisi i zahtjevi

image

Valentina Haddad

Međutim, gledajući sve struke zajedno, HZZ nije evidentirao značajnije smanjenje zapošljavanja – ono je bilo samo 1,4 posto manje u odnosu na prethodnu godinu. Značajnu razliku u zapošljavanju na razini struka ne primjećuju ni u Selectio Grupi, ali primjećuju sve više prijava za posao koje na papiru izgledaju odlično, a sve manje kandidata koji odgovaraju željenom profilu. Taj trend vide u svim strukama, kaže Valentina Haddad, voditeljica odjela za regrutiranje i selekciju iz Selectio Grupe.

– AI je omogućio da svačiji profil, životopis i motivacijsko pismo izgledaju kvalitetno što postaje velik izazov u procesima zapošljavanja. Taj je trend najvidljiviji kod zapošljavanja blue collar pozicija i nižih specijalističkih pozicija. Za više specijalističke, menadžerske i executive pozicije je nešto drugačiji trend jer za takve pozicije nema dovoljno kandidata zainteresiranih za promjene u karijeri. Kandidati za prelazak u novu tvrtku ponekad traže i nerealno visoke plaće da nadoknade osjećaj inflacije, a ako online obrazac traje duže od 15 minuta ne žele se niti prijaviti. Vrhunski kandidati najčešće biraju poznate kompanije koje imaju snažan, najčešće globalni brend. Zato ostale tvrtke ponekad imaju osjećaj da dobivaju drugorazredni, nemotivirani kadar – objašnjava Haddad razloge zašto im klijenti sve češće javljaju da na portalima za poslove i u javnim bazama kandidata ne mogu pronaći traženi profil zaposlenika.

20. prosinac 2024 08:56