Financijski podaci o prošlogodišnjem poslovanju kompanija koje su crème de la crème hrvatskog biznisa podsjećaju da 2024. nije bilo lako
Specifičan karakter. Tim bismo riječima najbolje opisali stanje hrvatskoga gospodarstva, a da nikoga ne uvrijedimo ili da pretjerano ne kritiziramo. Prilagodljivo krizama, bio bi još jedan zgodan opis koji bi više toga skrivao nego što bi otkrivao. Kad bismo bili malo slobodniji, rekli bismo da je stanje takvo kakvo jest jer se gospodarstvo, kao i država, oslanja na turističku sezonu. No to ne znači da hrvatsko gospodarstvo ima potporu države, situacija je gotovo dijametralno suprotna, ali unatoč tomu naše gospodarstvo opstaje u uvjetima koji nisu bajni. Da se može bolje, može, ali tada bi trebalo provesti bolne rezove i duboke reforme. Prva bi reforma preispitala ulogu države u gospodarstvu, a druga oslanjanje na sigurnu luku hrvatske ekonomije, odnosno turizam.
Turizam je naša zlatna koka, konstanta koja donosi rast i prihode, koja ima mnoge multiplikativne učinke i koja prva osjeti turbulencije kad je, slikovito ćemo reći, retrogradni Merkur u pitanju. Problema ne manjka ni s infrastrukturom. Prometnice, željeznica, digitalna infrastruktura. Sve su to područja na kojima bi Hrvatska mogla pokazati više. A tu su i izazovi na tržištu rada i u demografiji. Dok se mladi poduzetnici hrabro bore s inovacijama i novim poslovnim modelima, zemlja se suočava s izazovom starenja stanovništva i odljevom mozgova. Ni Sherlock Holmes ne bi mogao riješiti misterij kako privući talente i zadržati ih u zemlji. A tu je i geopolitički kontekst. U doba kada se globalni trgovački vjetrovi mijenjaju Hrvatska se uopće ne pita kako najbolje iskoristiti svoju poziciju u srcu Europe jer je izvoznih prilika ionako malo. A i to je u aktualnoj Merkurovoj poziciji u globalnoj neurozi uoči trgovinskog rata dobra vijest!
U tim okolnostima najbolje što hrvatsko gospodarstvo ima stane u Liderove specijalne priloge ‘1000 najvećih‘ ili ‘500 najboljih‘, a sada smo obradili tek pet teškaša. Ne zato što su doista crème de la crème našeg biznisa, što realno jesu, nego zato što su te kompanije objavile financijska izvješća za prošlu godinu. Riječ je o Ini, Podravci, Atlantic Grupi, HT-u i Valamaru.
Inin prihod daleko od rekorda
Ina je dominantan tržišni lider u svojoj djelatnosti, u proizvodnji rafiniranih naftnih proizvoda. S malo više od četiri milijarde eura prihoda 2023. imala je udio od gotovo 99 posto u ukupnim prihodima djelatnosti, u kojoj inače posluje ukupno 13 trgovačkih društava obveznika poreza na dobit. Konsolidacija te tvrtke obuhvaća dvadeset trgovačkih društava, od kojih je devet hrvatskih, a jedananest je registrirano u inozemstvu.
– U 2024. Ina je konsolidirano ostvarila četiri milijarde eura ukupnih prihoda, 42 milijuna eura ili jedan posto manje u odnosu na 4,1 za 2023., a čak 738,8 milijuna eura ili 16,3 posto u odnosu na rekordnih 4,8 milijardi eura za 2022. U šest godina, od 2019. do 2024., uključujući 2019. kao općenito najbolju gospodarsku godinu prije 2020., odnosno prije pandemije, prihodi su u prosjeku rasli za 4,4 posto na godinu, EBIT za 2024. iznosio je 239,4 milijuna eura, 91 milijuna manje u odnosu na 330,4 za 2023., a EBIT marža od šest posto 2024. bila je za 26,7 posto manja u odnosu na 8,2 posto 2023. U šest godina u prosjeku je rasla za 11,7 posto – tumači Liderov analitičar Nikola Nikšić, poslovni savjetnik i osnivač Konter savjetovanja, te napominje da se ne smije zaboraviti da je Ina 2022. bila najveća obveznica dodatnog poreza na (ekstra)dobit. U toj je godini obračunala 252,4 milijuna eura poreza, što je u odnosu na 408,6 milijuna eura bruto dobiti bio udio od 38,2 posto.
Promjene Podravkina mjesta na ljestvici
Podravka je zaključila akviziciju poljoprivrednog segmenta Fortenova grupe i preuzela Belje, Vupik, PIK Vinkovci, Energiju Gradec, Belje Agro-vet te Felix.
– Otvaramo novo poglavlje u povijesti Grupe Podravka. Tom akvizicijom kompanija će premašiti prihode iznad milijardu eura, a imat će i više od 8800 zaposlenih. Tim procesom potvrđujemo predanost razvoju hrvatskoga gospodarstva i domaće poljoprivrede – rekla je predsjednica Uprave Podravke Martina Dalić, ujedno predsjednica Nadzornog odbora društva Podravka Agri.
Podravka je, bez imalo lažne skromnosti, jedno veliko dioničko društvo koje obuhvaća i Belupo, iz sasvim druge djelatnosti, proizvodnje farmaceutskih proizvoda, koje je 2023. s 116,6 milijuna ukupnih prihoda imalo udio od 15,1 posto u 718,2 milijuna eura Podravknih konsolidiranih prihoda i s 20,3 milijuna neto dobiti udio od 26,9 posto u 75,3 milijuna eura Podravkne konsolidirane neto dobiti. Konsolidacija također obuhvaća Žito Ljubljana, čija je primarna djelatnost proizvodnja kruha, a koje je 2023. ostvarilo 101,4 milijuna ukupnih prihoda, udio od 14,1 posto u Podravkinim konsolidiranim prihodima. Konsolidacija još obuhvaća i četiri inozemna poduzeća, Podravkine podružnice u Sarajevu, Srbiji, Češkoj i Poljskoj. Fortenovin agrobiznis tek je ove godine napokon akviriran pa će tek nagodinu njegovi financijski podaci biti skenirani u konsolidiranom izvješću.
Podravka, promatrano konsolidirano, objašnjava Nikšić, prema ukupnim prihodima od 2019. do 2022. bila je konstantno na četvrtome mjestu rang-liste teškaša sa Zagrebačke burze, iza Ine, HT-a i Atlantic Grupe. Godine 2023. pala je na peto mjesto, i to iza Končar grupe, a 2024. još jedno mjesto niže, čak i iza Medike.
– U 2024. ukupni su prihodi porasli za 7,8 posto, s 718,2 na 774 milijuna eura, a u šest godina u prosjeku za 4,6 posto. Rashodi su rasli manje: 2024. u odnosu na 2023. za 5,1 posto, a u prosjeku u šest godina za 3,8 posto, tako da su sve razine profita i marži profita znatno poboljšane. EBIT je za 2024. bio 80 milijuna eura, 20,7 milijuna eura više u odnosu na 59,3 milijuna eura 2023. EBIT marža od 10,4 u 2024. bila je 25,4 posto veća u odnosu na 8,3 posto 2023., a u šest godina u prosjeku je rasla za 13,4 posto – rekao je Nikšić.
Preskočena i Atlantic Grupa
Atlantic Grupa regionalni je lider u pojedinim segmentima hrane i pića koji, kao i Podravka, ima snažnu želju za jačim izvoznim iskorakom. A to, kao i kod Podravke, znači da mora investirati ne samo u inovacije nego i diverzificirati portfelj kako bi mogla pratiti trendove u prehrambenoj industriji. I, kao i Podravka, nosi se s mnogim neizvjesnostima u globalnim poslovnim uvjetima. Atlantic Grupa u konsolidaciji obuhvaća čak 23 trgovačka društva različitih djelatnosti prehrambeno-prerađivačke industrije, farmaceutike i trgovine. U Hrvatskoj je većina tih tvrtki, njih devet, četiri su diljem EU-a, a dvadeset u regiji bivše države.
Atlantic Grupa, promatrano konsolidirano, prema ukupnim je prihodima od 2019. do 2023. bila na trećemu mjestu rang-liste teškaša sa Zagrebačke burze, iza Ine i HT-a. U 2024., kad je prema ukupnim prihodima preskočila ljestvicu od milijardu eura, odnosno 1,1 milijardu eura, na trećem ju je mjestu s razlikom od 10,9 milijuna eura preskočila najbrže rastuća hrvatska tvrtka Končar grupa, pa se Atlantic Grupa pomaknula na četvrto mjesto.
– U 2024. ukupni su prihodi porasli za 109,5 milijuna eura ili 11,1 posto u odnosu na 987,1 milijuna eura 2023., a u šest godina u prosjeku su rasli za sedam posto. Rashodi su rasli više: 2024. u odnosu na 2023. za 11,8 posto, a u prosjeku u šest godina za osam posto. EBIT je za 2024. iznosio 45,8 milijuna eura, 1,1 milijun eura više u odnosu na 44,7 milijuna eura 2023. EBIT marža od 4,2 posto 2024. bila je za 7,7 posto manja u odnosu na 4,5 posto 2023., a u šest godina u prosjeku je pala za 12,1 posto – tumači Nikšić.
Porastao Valamarov financijski dug
Valamar Riviera, turistička kompanija među teškašima, u konsolidaciji obuhvaća još jedno veliko dioničko društvo iz djelatnosti hotelijerstva, Imperial Riviera Rab, te dva manja društva, Bugenviliju i Magične stijene iz Dubrovnika. Tržišni je lider koji je prema ukupnim prihodima za 2024. s 420,3 milijuna eura držao udio od 33,8 posto od ukupno 1,24 milijarde prihoda 14 dioničkih društava iz djelatnosti hotelijerstva čije vrijednosnice kotiraju na Zagrebačkoj burzi. Iza njega su Maistra, Plava laguna te Arena Hospitality Group.
– U 2024. ukupni su prihodi porasli za 44,9 milijuna ili 12 posto u odnosu na 375,3 milijuna eura 2023., a u šest godina u prosjeku su porasli za 6,1 posto. Rashodi su rasli više: 2024. u odnosu na 2023. za 12,1 posto, a u prosjeku u šest godina za 6,4 posto. U 2024. financijski je dug porastao za 39,7 milijuna eura, s 294 milijuna eura 31. prosinca 2023. na 333,8 milijuna eura 31. prosinca 2024., tako da je 2024. i trošak kamata bio 13,8 milijuna eura, 5,2 milijuna veći u odnosu na 8,6 milijuna eura 2023. EBIT je 2024. iznosio 50,4 milijuna eura, osam milijuna ili 18,9 posto više u odnosu na 42,4 milijuna eura 2023. – analizira Nikšić.
U HT-u poboljšane sve razine profita
Od čak tri teškaša iz djelatnosti žičane komunikacije HT je prema ukupnim prihodima 2023. bio vodeći. S 829,6 milijuna eura imao je udio od 52,2 posto, A1 s 531,7 milijuna eura 31,4 posto, a Telemach s 278,5 milijuna eura 16,4 posto. HT-ova konsolidacija obuhvaća još pet trgovačkih društava, od kojih su četiri hrvatska (Combis iz djelatnosti računalnog programiranja, Iskon Internet, HT holding, HT servisi), te Crnogorski telekom.
– U 2024. HT je konsolidirano ostvarilo 1,12 milijardu eura ukupnih prihoda, 67,4 milijuna eura ili 6,4 posto više u odnosu na 1,06 milijardu eura prihoda 2023. U šest godina, od 2019. do 2024., ukupni su prihodi u prosjeku rasli 1,1 posto na godinu. Rashodi su rasli manje: 2024. u odnosu na 2023. rasli su za 5,7 posto, a u prosjeku u šest godina za samo 0,3 posto, tako da su sve razine profita i marži profita poboljšane. EBIT je 2024. iznosio 179,6 milijuna eura, 18,2 milijuna eura više u odnosu na 161,4 milijuna eura 2023. – zaključuje Nikšić.