Pipunić: U onome što dobro radimo udvostručit ćemo kapacitete

Hrvatsko tržište kapitala ove godine proživljava svojevrsnu renesansu, a uz značajno povećanje trgovanja vrijednosnim papirima, to se vidi i u broju javnih ponuda dionica (IPO). Ove godine dogodila su se dva IPO-a, od čega je onaj osječke kompanije Žito ostao zabilježen kao najveći u hrvatskoj burzovnoj povijesti. Ova poljoprivredno-prehrambena kompanija prikupila je od malih i velikih ulagača 130 milijuna eura, prodavši 6,4 milijuna dionica po 20,30 eura. Osim 20 velikih institucionalnih ulagača, dionice je kupilo i 4400 građana, od čega 300 radnika same kompanije.

Iz Žita su prilikom IPO-a isticali kako im je dugoročni cilj stabilno isplaćivati dividendu u koju će usmjeravati između 30 i 50 posto godišnje dobiti te osnaživanje tržišne pozicije. A ta je pozicija u pojedinim segmentima poljoprivredne proizvodnje već sada prilično snažna. Naime, Žito grupa bavi se brojnim djelatnostima, zapošljava 1600 ljudi, surađuje sa 3000 kooperanata i obrađuje zajedno s njima gotovo 78 tisuća hektara zemlje. - Imamo zaokružen ciklus, prvi smo u proizvodnji jaja, drugi u svinjama, treći u mlijeku. Niti smijem, niti želim uvjeravati nekoga da se priključi u IPO – pozivamo ljude da budu naši partneri u daljnjem širenju i razvoju -  rekao je osnivač i predsjednik Uprave Marko Pipunić prije samog IPO-a.

O planovima Žita za ovu i narednu godinu, Marko Pipunić će u razgovoru '1 na 1' s glavnim urednikom Miodragom Šajatovićem otkriti na tradicionalnoj Liderovoj konferenciji Dan velikih planova, koja će se održati 24. rujna u Zagrebu. A tih planova ne manjka, ako je suditi po dosadašnjim najavama. Naime, čelni ljudi Žita nakon IPO-a su poručili kako će prikupljeni kapital uložiti isključivo u Hrvatskoj, odnosno Slavoniji. U planu je izgradnja novog svinjogojstva, novih farmi, povećanje samodostatnosti Hrvatske u proizvodnji svinjskog mesa, izgradnja nove tvornice stočne hrane, proširenje kapaciteta uljare i pršutane te ulaganje u obnovljive izvore energije.

U novoj vlasničkoj strukturi Žita institucionalni ulagači i drugi sudionici IPO-a imaju zajedno 25 posto plus jednu dionicu tvrtke. Koliko je ovo bio značajan događaj za kompaniju, ali i za njega osobno, Marko Pipunić je otkrio prilikom početka trgovanja dionicom na Zagrebačkoj burzi krajem srpnja. Tada je kazao kako mu je to drugi najveći korak u poslovnoj karijeri, nakon odluke da prije 35 godina napusti dobro plaćen posao i krene u poduzetničke vode. – Ovo je mnogo veći izazov, ali nije izlet u nepoznato. Uvjeren sam da je ovo najbolja odluka za budućnost Žita i njegovih djelatnika te svih onih koji su izravno zainteresirani da kompanija dobro posluje – naglasio je Pipunić.

U posljednjih devet godina Žito grupa investirala je više od 200 milijuna eura, a u novom ciklusu planira uložiti dodatnih stotinjak milijuna eura. Pipunić vidi priliku u svinjogojstvu jer smo u toj djelatnosti nedostatni i možemo biti konkurentni europskim proizvođačima. - U svinjogojstvu imamo znanje, dobar know how. Idemo tome što dobro radimo udvostručiti kapacitete, povećati proizvodnju pršuta jer sa sadašnjih 160 tisuća imamo potražnju veću za 20, 30 posto nego što ih možemo isporučiti. Tu smo odlučili povećati kapacitet za 50 posto. To je ono što možemo u kratkom roku. Energija je danas svima u svijetu zanimljiva, bojimo se hoćemo ili nećemo imati struje, a mi smo samodostatni, onoliko koliko je potrošimo, toliko i proizvedemo – izjavio je Pipunić početkom lipnja.

Hrvatska poljoprivreda već godinama ima problema sa sve nižom produktivnošću i konkurentnošću, a rezultat toga je sve veći uvoz hrane i poljoprivrednih proizvoda. Ipak, kompanije poput Žita dokazuju da se na domaću poljoprivredu može gledati i drugačije, kao na priliku za dobru zaradu. To dokazuju i brojke o proizvodnji Žita. Kompanija godišnje proizvede više od 300.000 tona ratarskih kultura žitarica, uljarica i industrijskog bilja, otkupljuje ratarske kulture s oko 60.000 hektara poljoprivrednih površina u vlasništvu kooperanata. Uz uzgoj 6700 krmača i čak 175 tisuća tovljenika, te novih 25.200 komada koje se očekuju na tek otvorenoj desetoj farmi, tu je 5000 tovne junadi godišnje, više od 20 milijuna litara mlijeka na tri farme, te 130 milijuna jaja u dvjema farmama. Tvornica ulja u Čepinu, koju je Žito kupilo kada je bila pred stečajem, prerađuje 150 tisuća tona uljarica godišnje i s 95 posto udjela je lider prerade ulja u Hrvatskoj.  

U posljednjih 16 godina Liderov Dan velikih planova postao je političko-ekonomski ‘must be‘ događaj. Do sada je okupio oko 5700 sudionika i 300 govornika iz redova industrijskih lidera, makroekonomskih stručnjaka, visokih političkih dužnosnika čelnika i utjecajnih osoba iz javnog života. Ovaj status  potvrdit će i ove godine svojim programom i izborom govornika, mahom predvodnika raznih industrija u Hrvatskoj, svjetskih makroekonomista, predstavnika javnog sektora i državnih institucija, od kojih ćemo iz prve ruke saznati što nas čeka i kako se prilagoditi nepovoljnim okolnostima koje okružje kontinuirano nameće.

Ne propustite priliku za druženje s najuspješnijim poduzetnicima, prijavite se na vrijeme za sudjelovanje na 17. Danu velikih planova koji se održava 24. rujna u hotelu Westin Zagreb.