Po brzini usvajanja umjetne inteligencije Hrvatska u globalnoj sredini

Regija u kojoj se nalazi i Hrvatska na sredini je globalne ljestvice država s najbržim usvajanjem alata umjetne inteligencije. jedan je od ta zaključaka istraživanja koje je proveo Institut za AI ekonomiju, vodeći Microsoftov think tank. Ta je organizacija objavila izvješće 'AI Diffusion Report', koje pruža sveobuhvatan pregled gdje se umjetna inteligencija koristi, razvija i gradi na globalnoj razini.

Izvješće donosi procjene usvajanja umjetne inteligencije po državama, uvide u inovacijske centre, trendove vezane uz AI vještine te naglašava ključnu ulogu digitalne infrastrukture u omogućavanju ravnopravnog pristupa umjetnoj inteligenciji. Umjetna inteligencija je nova velika tehnologija opće namjene i najbrže šireća tehnologija u ljudskoj povijesti. U manje od tri godine više od 1,2 milijarde ljudi koristilo je AI alate, i to brže nego što se u prošlosti širila upotreba interneta, osobnih računala ili pametnih telefona.

Ipak, kao i kod prijašnjih tehnologija opće namjene, njezine se koristi ne šire ravnomjerno. Upotreba AI tehnologije u Globalnom Sjeveru otprilike je dvostruko veća nego u Globalnom Jugu. Bez usmjerenih napora, taj će jaz desetljećima određivati tko ima koristi od umjetne inteligencije.

Tri sile koje pokreću AI transformaciju

Brza difuzija umjetne inteligencije potaknuta je trima međusobno povezanim silama: graditelji tzv. frontier kompanija - kompanije koje su istraživači i kreatori modela koji pomiču granice umjetne inteligencije; graditelji infrastrukture - inženjeri i institucije koje skaliraju inovacije kroz računalnu snagu, povezanost i razvoj vještina; i korisnici - pojedinci i organizacije koji primjenjuju AI za učenje, stvaranje i rješavanje stvarnih problema.

Usvajanje AI tehnologije raste tamo gdje postoje snažne ekonomske osnove, a zaostaje gdje ih nema. U središtu tog jaza nalaze se ključni temelji: električna energija koja pokreće uređaje i podatkovne centre; podatkovni centri koji čine okosnicu globalnih mreža; internet koji povezuje korisnike i omogućuje protok podataka; digitalne i AI vještine koje otključavaju sposobnost korištenja i inoviranja; i jezik, koji određuje tko može pristupiti AI-u i kako se on razvija.

Kalin Dimitchev, Country Manager u Microsoft Adriaticu

- Zemlje u ovoj regiji imaju jedinstvenu priliku preskočiti određene korake i ući u svijet naprednih tehnologija, učiti od razvijenijih tržišta te pretvoriti raznolikost u prednost. Izvješće pokazuje stabilan napredak u Bugarskoj, Sloveniji, Hrvatskoj i Srbiji, no za iskorištavanje punog potencijala potrebna su dodatna ulaganja u AI i cloud infrastrukturu, razvoj digitalnih i AI vještina te rješenja koja mogu osigurati konkurentsku prednost u globalnoj AI utrci - kazao je Kalin Dimtchev, Country Manager u Microsoft Adriaticu.

Najbrže usvajanje u povijesti

Kao tehnologija opće namjene, umjetna inteligencija se oslanja na tri temeljne tehnologije – električnu energiju, povezanost i računalnu snagu. Njegovo je usvajanje najbrže ondje gdje te osnove postoje, a najsporije gdje ih nema. Gotovo četiri milijarde ljudi - polovica svijeta - još uvijek nema osnovne uvjete za korištenje AI-a. 

Usvajanje AI-a u Globalnom Sjeveru dvostruko je veće nego u Globalnom Jugu, a jaz se naglo širi u zemljama s BDP-om po stanovniku manjim od 20 tisuća dolara. U nekim zemljama Globalnog Sjevera više od polovice radno sposobnog stanovništva koristi AI, dok u dijelovima podsaharske Afrike i Azije neke od najmanje razvijenih zemalja imaju stope usvajanja ispod 10 posto.

Za usvajanje je važno i pitanje jezika. primjerice, zemlje u kojima prevladavaju jezici s malo dostupnih resursa - poput Malavija ili Laosa - bilježe nižu stopu usvajanja AI-a, čak i uz prilagodbu BDP-a i pristup internetu. UAE (59,4%), Singapur (58,6%), Norveška (45,3%) i Irska (41,7%) prednjače u usvajanju AI-a, zahvaljujući snažnom pristupu tehnologiji, obrazovanju i koordiniranim politikama.

U Adriatic regiji svjedočimo umjerenoj us AI tehnologije. Bugarska ima stopu usvajanja od 25.4%, Slovenija 24.6%, Hrvatska 21.8% i Srbija 19.7%. Zemlje regije tako se nalaze na sredini globalne difuzije AI-a. Iz perspektive tzv. graditelja frontier kompanija, broj AI modela i dalje raste, dok se razlika u performansi smanjuje. SAD predvodi s OpenAI GPT-5, a Kina zaostaje manje od šest mjeseci. Samo sedam zemalja - SAD, Kina, Francuska, Južna Koreja, Ujedinjeno Kraljevstvo, Kanada i Izrael - nalazi se među prvih 200 modela, a razlika između prve zemlje na listi (SAD) i posljednje od njih (Izrael) sada je samo 11 mjeseci.Iz perspektive graditelja infrastrukture, SAD i Kina zajedno imaju 86% globalnog kapaciteta podatkovnih centara, što naglašava koliko je temelj AI-a i dalje koncentriran.

Ubrzanje usvajanja

- Nastavljamo pružati podršku Hrvatskoj, Srbiji, Sloveniji, Bugarskoj i svim ostalim zemljama u Adriatic regiji u smanjenju AI jaza, kroz sveobuhvatan pristup. To uključuje inicijative poput AI Skills Navigatora, LinkedIn Learninga, Microsoft for Startups programa, demokratizaciju pristupa AI-u putem alata kao što je besplatni Copilot Chat te osiguravanje sigurnog, pouzdanog i odgovornog korištenja AI-a kroz naša rješenja za kibernetičku sigurnost. Spojem vrhunskog znanja o tehnologiji, regionalnog i globalnog iskustva te snažne mreže partnera možemo ubrzati usvajanje i stvoriti opipljive rezultate - kaže Kalin Dimtchev.

Kako Dimtchev naglašava, premošćivanje tog jaza zahtijeva zajedničku predanost javnog i privatnog sektora kako bi AI postao doista inkluzivan za svaku zajednicu. Zatvaranje jaza u usvajanju umjetne inteligencije zahtijevat će koordinirane napore u području infrastrukture, vještina i jezične dostupnosti.