Podatkovni centri postaju tvornice umjetne inteligencije

Kako raste potražnja za računalnom snagom potrebnom za treniranje i korištenje modela umjetne inteligencije, tako se mijenjaju i tehnički standardi podatkovnih centara u kojima se ti procesi odvijaju. Naime, zbog većih zahtjeva za energijom, novim načinima hlađenja i pritiska na brzu izgradnju, podatkovni centri postaju svojevrsne 'tvornice umjetne inteligencije'.

– S pojavom AI-ja najveća tehnička promjena jest prelazak sa zračnog na hlađenje tekućinom, što postaje nužnost – objasnio je Igor Grdić, regionalni direktor za Srednju i Istočnu Europu i član Uprave Vertiva Croatia, na današnjem susretu s novinarima.

Grdić je istaknuo da se u podatkovnim centrima nalazi kritična infrastruktura, jer u njima rade softverski sustavi za promet, kontrolu leta ili digitalne servise koji nikada ne smiju stati.

– Ako i dođe do zastoja, mora postojati backup, poput baterija – napomenuo je Grdić.

Vertiv u Hrvatskoj razvija i proizvodi sustave koji napajaju, hlade i smještaju servere te drugu IT opremu u podatkovnim centrima. U Zagrebu inženjerski tim dizajnira i razvija rješenja, dok se proizvodnja velikog dijela opreme, koja uključuje sve traženije i efikasnije prefabricirane module koji zauzimaju manje prostora i omogućuju bržu izgradnju, odvija u tvornici u Rugvici. Tamo radi polovica od ukupno 650 zaposlenih u Hrvatskoj.

Prihodi tvrtke Vertiv Croatia u 2024. iznosili su 203,8 milijuna eura, što predstavlja rast od 47,7 posto u odnosu na 2023. godinu. Dobit je u istom razdoblju porasla sa 8,9 milijuna eura na 16,6 milijuna eura, što jerast od čak 86,5 posto.

Grdić potvrđuje da se i u 2025. godini očekuje nastavak rasta poslovanja Vertiva, potaknut širenjem primjene i zahtjeva umjetne inteligencije.

Sve je više interesa za gradnjom podatkovnih centara

Kako raste interes za ulaganja u umjetnu inteligenciju, sve više kompanija i investitora ulazi u područje podatkovnih centara.

– Do sada su u tom segmentu uglavnom ulagale velike tehnološke ili industrijske kompanije, no s AI-jem se pojavljuju novi igrači koji žele graditi podatkovne centre za vlastite potrebe ili ih iznajmljivati drugima – pojasnio je Grdić.

Slične trendove potvrđuje i Vedran Brzić, potpredsjednik za infrastrukturna rješenja za Europu, Bliski istok i Afriku. Prema njegovim riječima, potražnja za infrastrukturom je naglo porasla, a potrebe su znatno veće nego ranije.

– Rack koji je nekad bio 10 kilovata sada je deset puta snažniji, što zahtijeva drugačiji pristup energiji i hlađenju – dodao je Brzić.

Naveo je i da su tri glavna izazova u izgradnji podatkovnih centara osiguranje dovoljne količine energije, pronalazak prostora i brzina izgradnje. Upravo u tome ulogu dobivaju prefabricirana i modularna rješenja.

– Investitori žele da podatkovni centar što prije počne raditi i donositi zaradu, pa se sve češće koriste prefabricirana rješenja. Ona zauzimaju do 30 posto manje prostora i omogućuju brže puštanje podatkovnog centra u rad – objasnio je Brzić.

Dakle, vrijeme do prvog prihoda (time to revenue) postalo je presudno, a vrijeme isporuke Vertivovih prefabriciranih rješenja od, primjerice, 12 megavata je oko godinu dana, pri čemu najduže traje faza dizajna.

No, osim novih investitora, predviđa se da će velike kompanije u sektorima zdravstva, transporta i energetike imati veliku potrebu za AI kapacitetima, kao i telekomi.

U Europi se AI podatkovni centri najviše grade u Skandinaviji

Kako su objasnili Grdić i Brzić, najveća potražnja za ovakvim objektima trenutno dolazi iz SAD-a i Azije, dok u Europi prednjače skandinavske zemlje poput Švedske i Norveške zbog dostupne energije i uvjeta za efikasnije hlađenje. Ulaganja snažno rastu i na Bliskom istoku, osobito u Saudijskoj Arabiji.

Sve su češće i namjere i investicije država koje žele da su ti podatkovni centri s važnim podacima na njihovom tlu.

No osim gradnje novih podatkovnih centara, može se reći da i nadogradnja postojećeg podatkovnog centra danas apsolutno mora biti usklađena s većim zahtjevima umjetne inteligencije.