Hrvatsko je gospodarstvo preživjelo dvije godine pandemije, preživjet će i posljedice ruske invazije na Ukrajinu i zapadnih sankcija prema Rusiji. Svi strahovi realnog sektora u ovom se trenutku svode na jedan zajednički nazivnik: drastičan rast cijena energenata.
Analizirali smo otpornost hrvatskoga gospodarstva prikazom stanja trinaest velikih sektora, a pozabavili smo se i minianalizom otpornosti državnih financija na izazove i neizvjesnosti koje su proizašle iz najnovije – rusko-ukrajinske – krize. Poduzetnike i analitičare, dobre poznavatelje pojedinog sektora, pitali smo kakva je trenutačna situacija u pojedinom sektoru, kojim se taktikama koriste kako bi prevladali izazove u poslovanju, kakve su kratkoročne i dugoročne sektorske prognoze te koje mjere za minimiziranje posljedica krize očekuju od države.
Situacija u gotovo svim sektorima, pokazalo se, složena je. Poduzetnici su u ovom trenutku suočeni s mnogo pitanja na koja nemaju odgovore jednostavno stoga što nitko ne zna reći do kada će sve ovo trajati i gdje je plafon cijenama energenata koje više ne ugrožavaju samo industrijsku proizvodnju već i djelatnosti poput hotelijerstva. Riječ 'inflacija' ne spominje se često, valjda da se ne bi dodatno prizivala, no zabrinutost je sveprisutna. Čini se da nijedan poduzetnik zbog rasta cijena inputa ne bi želio dizati svoje cijene, ali jasno je da će mnogi to morati učiniti.
Prije no što su ruske trupe upale u Ukrajinu, domaći su poduzetnici uglavnom uspjeli manevrirati s nabavom sirovine, repromaterijala, komponenata i opreme očekujući kako će se globalni lanci, prema prognozama svjetskih analitičara, do kraja godine vratiti na pretpandemijsko razdoblje. Isto su tako kalkulirali kako sa što manje žrtava u financijskom rezultatu dočekati ljeto, za kada se prognoziralo da će se cijene primiriti. Udar cijena energenata na poslovanje, međutim, sada je samo produbio probleme s nabavom i dodao im novu dimenziju. Do prije nekoliko mjeseci roba se (samo) nije mogla lako i brzo nabaviti, sada je još i sve poskupjelo.
Unatoč svim neizvjesnostima poslovanja u sadašnjim okolnostima analiza poslovanja pojedinih sektora pokazuje relativno dobru razinu otpornosti hrvatskoga gospodarstva i na najnoviju krizu. Naravno, treba biti svjestan toga da otpornost u svakom slučaju ima i svoj vijek trajanja.
U ovom trenutku najbolja je vijest da nijedan sektor ne vapi da nema dosta posla. Neki sektori tek vape da nemaju dosta sirovine i materijala, ili da bi u dogledno vrijeme bez toga mogli ostati, pa zazivaju državu da to spriječi kako zna i umije, najbolje zabranom ili ograničenjem izvoza onih sirovina, primjerice drva, za kojima je na europskom tržištu glad vladala već i prije, a sada se još dodatno povećala.
Budući da je svaka kriza ujedno prilika, pojedini bi sektori u idućem razdoblju mogli profitirati, i to upravo na onome što se još donedavno smatralo najvećim hrvatskim problemom, što će reći na činjenici da izvozimo sirovinu i poluproizvode, a da nam manjka proizvoda s visokom dodanom vrijednošću. E, sada su upravo sirovine i poluproizvodi najtraženija roba na svjetskom tržištu. Poljoprivreda bi u ovoj godini mogla doživjeti renesansu zahvaljujući ratarskim kulturama, od pšenice do suncokreta; turizam je (opet) u prednosti pred svojim mediteranskim konkurentima, prije svega zbog toga što je najvažnijim emitivnim tržištima dostupan cestom; metalska i elektroindustrija neće moći disati od posla zbog intenziviranja ulaganja u obnovljive izvore energije i tako dalje.
Još samo kad bi se novim 'obnovljivcima' mogli zamijeniti plin i nafta do sutra popodne… 
Cijeli tekst o stanju i predviđanjima u brojnim sektorima poput bankarstva, poljoprivrede, prehrambene industrije, energetike, trgovine, turizma, elektroindustrije, metalske industrije, graditeljstvo, transporta, IT-a, telekom sektora, pročitajte u novom tiskanom i digitalnom izdanju Lidera.