Za kompaniju Jadran tvornica čarapa pokrenut je prethodni postupak na Trgovačkom sudu u Zagrebu, Stalna služba u Karlovcu, kako bi se utvrdilo postoje li pretpostavke za stečajni postupak. Prijedlog je podnijela kompanija zbog nemogućnosti plaćanja obaveza duže od 60 dana, što je i obaveza prema Stečajnom zakonu, a ročište radi očitovanja o prijedlogu za otvaranje stečajnog postupka održat će se 27. ožujka 2024. u Karlovcu.
Trgovački sud je rješenje donio na prijedlog Jadrana temeljeći ga na odredabama čl. 16. i čl. 109. Stečajnog zakona. U prijedlogu se navodi da blokada računa i novčanih sredstava traje preko 60 dana, što je argumentirano dostavom potvrde o neizvršenim osnovama za plaćanje Financijske agencije od 28. veljače 2024. U potvrdi stoji da je Jadran već 110 dana u neprekinutoj blokadi te da je ukupno dužan 167.109,33 eura. Uz prijedlog predlagatelj je dostavio popis imovine i obveza, izvatke iz zemljišnih knjiga, izjavu o imovini namijenjenoj prodaji i ulaganju u imovinu, popis pokretnina, vozila, izvještaj o sudskim predmetima i izjavu o broju zaposlenih.
Inače, Trgovački sud u Zagrebu je u ožujku 2018. potvrdio predstečajni sporazum koji je Jadran tvornica čarapa potpisao s vjerovnicima. No osim poteškoća u poslovanju već duže vrijeme postoje nesuglasice između direktora Vinka Barišića i malih dioničara, kojih je preko 200. Naime, ne računajući Valamar rivijeru koja je najveći pojedinačni dioničar s 24,87 posto dionica, u vlasničkoj strukturi značajniji su dioničari Kuzman Marasović s 20,3 posto, Mario Tadinac (11,23 posto), Deni Barišić sa 7,06 posto i Darko Prpić sa 6,58 posto. Prpić slovi za najglasnijeg malog dioničara koji traži poništavanje ranijih odluka kojima su, kako tvrdi, oštećeni i tvrtka i dioničari. Tvrdi da je direktor Barišić najvrjedniji dio poslova Jadrana prebacio na dvije tvrtke koje su registrirane na adresi kompanije te nose i slično ime – Jadran čarape proizvodnja i Jadran čarape trgovina, a koje su u Barišićevom privatnom vlasništvu, odnosno u vlasništvu člana njegove obitelji – Denija Barišića, koji je ujedno i u NO-u Jadran tvornice čarapa.
Zanimljivo je pri tom da je Barišić bio jedan od većih pojedinačnih dioničara Jadrana, no danas je pao na 0,03 posto suvlasništva nakon što je u srpnju prošle godine ovrhom otuđeno 12.415 dionica, što čini 8,8 posto dionica. Pet mjeseci kasnije desila se još jedna velika promjena u vlasničkoj strukturi kada je najveći pojedinačni dioničar postao Valamar (do tada je imao već 1,55 posto vlasničkog udjela) kupivši dionice Danka Prgometa, dotadašnjega najvećeg pojedinačnog suvlasnika tvrtke. Nagađalo se da je Valamar nevoljko ušao u taj aranžman na temelju prebijanja nekog starog potraživanja. Valamar je od Prgometa kupio paket od 23,32 posto Jadranovih dionica te je (uz ranijih 1,55 posto) s 24,87 posto dioničkog udjela preuzeo poziciju najvećega pojedinačnog vlasnika tvornice čarapa, tvrtke čiji prihodi iz godine u godinu padaju, a gubitak joj raste.
Još uvijek nisu objavljeni rezultati poslovanja za prošlu godinu, no Jadran tvornica čarapa je 2022. godine uprihodovala 3,9 milijuna eura, što je za gotovo deset posto rast u odnosu na 2021. No kompanija je nastavila bilježiti gubitke – te 2022. iznosio je 557.200 eura, što je ipak manje u odnosu na gubitak od prije tri godine kada je iznosio – 806.300 eura.