Obiteljska tvrtka Šestan-Busch jedna je od onih koje su osjetile posljedice pandemije, zbog čega je prošle godine došlo do pada poslovnih prihoda u odnosu na 2020. Razlog ne leži samo u rastu cijena sirovina i ukupnog prijevoza, već i u smanjenim vojnim i policijskim proračunima jer je državama u toj situaciji bilo važnije novac izdvajati za cjepiva i ostale proizvode vezane za pandemiju.
Prihod kompanije u vlasništvu hrvatske obitelji Šestan i njemačke obitelji Busch, na čijem je čelu je Alojzije Šestan, lani je pala 17 posto (sa 77,9 milijuna kuna na 64,7 milijuna), dok je dobit više nego prepolovljena (pet milijuna kuna umjesto 11,2 milijuna. Ipak, ova godina pokazuje da se tvrtka brzo vraća na stare staze poslovanja. Nastavljen je rad na temelju već postignutih ugovora lani, primjerice za francusku žandarmeriju, što je tvrtki dalo, veli Šestan, dobar ulaz u poslovnu 2022. I rat u Ukrajini promijenio je dosta toga na tržištu.
- Za nas u blago pozitivnom smislu. Nekakve spektakularne količine nisu bile moguće za isporuku, obzirom da se tražila isporuka sredstava odmah, što nije bilo moguće. Ali, vidljivo je ponovno orijentiranje svijeta i EU prema obrani i sigurnosti te se kotač potražnje u ovom segmentu ponovno pomaknuo u pozitivnom smjeru. U smislu ulaganja tvrtka je u prošloj i ovoj godini uložila u dogradnju nove proizvodne hale koja se priprema za širenje proizvodnog portfelja prema niši proizvoda iz segmenta civilne zaštite. Također, nakon intenzivnog istraživačkog rada, dva nova proizvoda u segmentu civilne sigurnosti trebat će punu komercijalizaciju i uvođenje u proces industrijske proizvodnje – veli Šestan.
Za istraživanje i razvoj posljednjih nekoliko godina kako bi postepeno ulazili u segment civilne sigurnosti uloženo je 15-ak milijuna kuna. Platili su određene aktivnosti razvoja nove multifunkcionalne zaštitne kacige i polietilenske kacige, a dio toga vraćeno im je kroz korištenje ESI fondova. Osim toga, dosta su investirali u projekt zaštitne maske u koji su krenuli odmah po izbijanju pandemije, a rezultat je pripremljen prototip nulte serije nove taktičke zaštitne polumaske koja može odgovoriti na razne vrste ugroza, uključujući KBRN (kemijsko-biološko-radiološko-nuklearnu). Zato im je trebala nova hala u koju je uloženo dodatnih pet milijuna kuna.
Da će posla za tu tvrtku iz Preloga biti, sugerira i to što se po EU, kaže Šestan, pune skladišta osobne zaštitne opreme, KBRN sredstava, i svega što doprinosi kolektivnoj sigurnosti.
- Donesen je dokument Strateški kompas na razini EU koji jako fokusira i inzistira na pitanju obrane i sigurnosti. U najavi je formiranje određenih snaga brzog odgovora na razini EU koje će također trebati opremiti. Mehanizmi European Peace Facility su jako aktivni i u punoj provedbi. NATO programi i natječaji putem NSPA modela se konstantno pojavljuju za razna sredstva. Rat u Ukrajini i tamo vidljivi golemi sigurnosni rizici i prijetnje do kraja su razotkrili slabosti u sustavu područja obrane i sigurnosti na razini EU, ali i Hrvatske. Sve je to u konačnici dovelo do pomaka tržištu i pojačanoj potražnji za sredstvima vojne opreme i obrambenih sredstava. Pozitivna je to stvar za naše društvo koje će uskoro nuditi puni portfelj proizvoda za osobnu zaštitu. Od kaciga za vojsku, policiju, i civilnu zaštitu, pa do novih taktičkih zaštitnih polumaski koje mogu primjenu imati i za građanstvo – kaže Šestan.
U tom smislu smatra da tvrtku čeka dosta zahtjevno pozicioniranje u okviru segmenta civilne zaštite. Suradnja s MUP-ovim Ravnateljstvom civilne zaštite dosta je dobra, a pokušat će se pozicionirati i na razini EU kad je riječ o određenim programima, primjerice EDF (European Defence Fund), EPF (European Peace Facility), NATO DIANA (Defence innovation accelerator network), RESC EU, i sl.. Uspiju li, dobit će nove izvore prihoda u trenucima dok potencijalno bude stagnacija u niši vojnih proizvoda.
Za takav ambiciozan plan tvrtka će trebati kadrove. Šestan kaže da je 60-ak zaposlenih uglavnom s područja Preloga i šire okolice. Lojalni su, no teško nalaze nove, a srednje strukovne škole na tom području nisu svojim obrazovnim programima toliko povezane s procesima i zahtjevima struke koju treba Šestan-Busch. Ima tu, kaže, nekih pomaka koje radi grad Prelog u smislu dovođenja određenih stručnih programa (tipa 3D printing) i omogućavanja edukacija, ali naglašava da bi trebalo toga biti više.
- Osobno smatramo i da se znanost i akademska zajednica u Hrvatskoj treba aktivnije uključiti u neke zajedničke inicijative s nama. Primjerice, zašto ne raditi na projektima istraživanja novih materijala za balistiku, aplikaciju grafena i nanomaterijala u okvirima proizvodnje i obrade. Hrvatska znanost zasad ide različitim kolosijekom od svojeg gospodarstva. Zašto ne napraviti zadatke i diplomske radove na balistici, obradi materijala, ili istraživanju raznih novih komponenata u procese izrade balističkih ili zaštitnih kaciga. Neke stvari rješavamo kroz suradnju s Hrvatskim klasterom konkurentnosti obrambene industrije koje trenutno funkcionira kao medijator za ove razvojne programe – ističe Šestan.
Sutra: Tomaplast proizvodi plastične kapice za Hespo, a mladi gazda usput skuplja Porine u grupi Ogenj