Ulazeći u Viroviticu sa zapada, iz pravca Bjelovara, Varaždina ili Koprivnice, tik iza obilaznice s lijeve strane Podravske magistrale, dočekat će nas impresivni pogled na 24 plastenika ukupne površine 35.000 četvornih metara iz kojih svakodnevno, ovisno o sezoni, u trgovačke centre odlaze paprika babura i roga, cvjetača, krastavci, razne vrste salate i druge povrtne kulture. Plastenike je podiglo vodoprivredno poduzeće Brana iz Virovitice koje će nagodinu obilježiti sedam desetljeća rada. Kako se i zašto, privatna tvrtka u vlasništvu sadašnjih i bivših radnika, poznata po izvođenju svih vrsta građevinskih radova od hidromelioracija, izgradnje komunalne infrastrukture pa do izgradnje složenih objekata - škola, sportskih dvorana, pročistača otpadnih voda, industrijskih hala, i mostova, odlučila uz core business baviti i poljoprivredom.
- Iako smo u sektoru građevine jedna od jačih firmi u Hrvatskoj, s dobrim referencama i timom vrhunskih stručnjaka zahvaljujući kojima možemo konkurirati na svim natječajima, razmišljali smo, zbog sigurnosti i eventualnih poremećaja na tržištu, razvijati još neke segmente i 2005. godine odlučili smo izgraditi ULO hladnjaču za čuvanje voća i povrća – prisjeća se direktor Brane Slavko Rajnović.
Hladnjača kapaciteta 2.800 četvornih metara sa 12 odvojenih komora opremljenih ULO sustavom (Ultra Low Oxigen) i sustavom za regulaciju vlage, prvotno je bila namijenjena skladištenju jabuka proizvođača s područja Virovitičko-podravske županije. Uz nju je i linija za sortiranje voća i povrća, kapaciteta 4000 kilograma na sat, te ostala oprema za prihvat, pakiranje i otpremu robe.
Kako bi popunili kapacitete 2013. godine krenuli su i u vlastitu otvorenu i plasteničku proizvodnju. Postupno su povećavali površine pa danas povrće uzgajaju na 10 hektara unajmljenog zemljišta (od Grada Virovitice), a na 13,5 hektara podigli su i dva voćnjaka s plantažama jabuka. Ali, tu nisu stali.
- Ovih dana završila je sadnja šljiva i jabuka na po 5,5 hektara, a ovisno o klimatskim prilikama planirana je sadnja 10 do 15 hektara oraha. Bit će impresivno, ne znam da li se igdje u Hrvatskoj sadi više voćnjaka. Potražnja je veća nego što u ovom trenutku možemo ponuditi, procijenili smo da je pravo vrijeme za ulaganje u voćarstvo. Nije nam cilj poticaj, to je apsolutno sporedna stavka. Da se sutra ukinu ne bi nam nedostajali. Radimo ono što mislimo da treba raditi – kaže Ivan Obrovac, voditelj proizvodno prerađivačkog sektora u Brani, zadužen za poljoprivredu.
Prošle godine na tržište su plasirali 6.000 tona svježeg voća i povrća, 20 posto tih količina završilo je u izvozu. Kada su 2015. godine otvoreni fondovi za ruralni razvoj, uspješno se prijavljuju na razne mjere, a uz pomoć njih počeli su proizvoditi i prirodne sokove.
- Nije sva jabuka za markete i trgovačke centre. Smatrali smo da ih se može preraditi i plasirati na tržište kao gotov proizvod kojim povećavamo vrijednost robe. Krenuli smo postupno, uz pomoć lokalne agencije VIDRE prijavili smo se na natječaj iz mjere 4.2.1 Ruralnog razvoja. Nije to bio neki veliki iznos, oko 360 tisuća kuna, ali dovoljno za obnovu i prilagodbu zgrade koju smo imali i kupnju opreme za proizvodnju prirodnih sokova. I počela je borba – obilazak sajmova, prezentacija hotelskim lancima i lokalnim kafićima. Ali, teško je konkurirati svjetskim bedovima na tom tržištu. Hotelijerima, izuzev Maistre, nismo bili zanimljivi tako da sam se osobno uvjerio kako je takozvano povezivanje zelene i plave Hrvatske zapravo priča iz prahistorije do koje nitko ne drži. Počeli smo puniti robne marke za velike trgovačke lance i danas godišnje proizvodimo oko 300 tisuća litara prirodnih sokova od više vrsta voća i povrća – ističe Obrovac.
U zadnjih nekoliko mjeseci proizvodnju sokova otežava inflacija jer svaka nova narudžba čepova, boca i kartonske ambalaže donosi i novu cijenu.
- Korigirali smo vrijednost naših proizvoda, ali nismo očekivali toliki skok. Osigurali smo ranije i dio ambalaže, a sada dobivamo ponude danas za danas. Ako ne platimo avansno sutra će biti druge cijene koje rastu za pet do deset posto. Trenutno je zaista teško napraviti kvalitetan plan s obzirom na svakodnevne poremećaje na tržištu, no zahvaljujući vrlo dobrom odnosu s našim kupcima, vjerujem da ćemo zajednički prevladati trenutne poteškoće i da će se situacija smiriti u nadolazećem periodu – zabrinut je Obrovac.
U segmentu poljoprivrede radi 80 do 90 radnika ovisno o sezoni i potrebama. Sve ih je teže naći, ali trude se zadržati ih kroz čitavu godinu kombinirajući rad u svim sektorima poljoprivredne proizvodnje u Brani.
Srednjoročni plan je stabilizirati proizvodnju, očuvati kvalitetu, bazirati se samo na nekoliko kultura kojima će Brana biti prepoznatljivi na tržištu i povećati izvoz, a dugoročni podići još 20 hektara voćnjaka i cjelokupnu povrćarsku proizvodnju preselite pod plastenike.