Najzapadniji slavonski grad Novska čije su gospodarske snage tradicionalno bile poljoprivreda, tekstilna i drvna industrija suvereno postaje središte gejming industrije. Na ostvarenju te vizije radi se od 2016. godine, a dvije obnovljene zgrade u koje se smjestio poduzetnički inkubator PISMO te 70-ak stanara, što poduzetnika početnika, što tvrtki, najbolji su dokaz da je vizija zaživjela.
Pomno osmišljenim planom koji obuhvaća sve razine obrazovanja te posebno osmišljene edukacije u gradu od 11 tisuća stanovnika nastaje kritična masa spremna uzeti svoju porciju kolača na tržištu videoigara koje će, prema procjenama tvrtke za analize tržišta videoigara i e-sporta Newzoo, iduće godine doseći vrijednost od 200 milijardi dolara.
Upravo strelovit rast gejming industrije bio je razlog zašto se Razvojna agencija Sisačko-moslavačke županije – Simora odlučila izgraditi inkubator specijaliziran za videoigre. U projektu vrijednom gotovo 25 milijuna kuna, od čega je 20 milijuna kuna bespovratnih EU sredstava, u nekoliko su godina obnovili dvije zgrade u koje su smjestili urede, impresivne simulatore s VR opremom, glazbeni studio, video studio, motion capture studio s 24 kamere, fotogrametrijski studio sa 170 fotoaparata (u kojem Liderov fotograf Ratko Mavar nije skidao blaženi smiješak s lica), multimedijski prostor i konferencijsku dvoranu.Kroz ove jedinstvene studije u Hrvatskoj provela nas je Ivana Matanović, zadužena za odnose s javnošću inkubatora PISMO, pojašnjavajući da su se uz izgradnju infrastrukture morali pobrinuti i za radnu snagu.
Sto ljudi na listi čekanja za edukacije
Za početak pokrenute su dvije edukacije kojima se polaznici osposobljavaju za samostalno kreiranje videoigara – za programere i za usavršavanje u izradi grafike za videoigre. Te su edukacije besplatne, traju šest mjeseci, svaki dan po osam sati. Nezaposlenima koji imaju završenu minimalno četverogodišnju srednju školu Hrvatski zavod za zapošljavanje za trajanja edukacije osigurava naknadu u visini minimalne plaće i putne troškove. To je polučilo ogroman interes. Čak 87 polaznika je nezaposleno prije pohađanja edukacije, a 66 posto ih u prvom mjesecu po završetku šestomjesečnog programa radi u IT sektoru.
– Sad se završava šesta edukacija, većina njih već ima osiguran posao. To je jedna od najboljih edukacija koje je HZZ financirao. To je ujedno i razlog što je Simora dobila europsku nagradu kao najbolja razvojna agencija. Već sada je sto ljudi na listi čekanja, iako poziv otvaramo dva puta godišnje. Mi uzimamo najbolje, svi kandidati moraju proći testiranje – ističe Matanović navodeći da je dosad te edukacije završilo 220 polaznika, od kojih je njih 67 pokrenulo startupove u inkubatoru PISMO te oni zasad imaju stotinjak zaposlenih.
Srednjoškolski program
Budući da se prijavljivalo sve više mladih, Simora je uvidjela da postoji potreba da se oformi redovni srednjoškolski program obrazovanja. U suradnji s Ministarstvom obrazovanja napravljen je kurikulum te se od 2019. po dvadeset učenika može upisati za smjer tehničara za razvoj videoigara u Tehničkoj školi Sisak i od 2020. u Srednjoj školi Novska.
– Ove godine se upisao već treći razred u Sisku i drugi u Novskoj, a nakon što srednje škole s ovog područja 14 godina nisu sudjelovale u informatičkom natjecanju, tehničari za razvoj videoigara su zahvaljujući tom programu i dodatnom radu s našim mentorom Dominikom ove godine 'rasturili' na natjecanju. Budući da je interes i za srednjoškolski program velik, shvatili smo da nam treba učenički dom u Novskoj, pa su Grad i Županija uložili i u to – veselo prepričava Matanović kako je zahvaljujući opredjeljenju za razvoj gejming industrije krenula velika preobrazba Novske.
Kako su polaznici edukacija iz raznih gradova, pokrenulo se i tržište iznajmljivanja smještaja, a dodatno će se proširiti i obnovom hotela Knopp, originalno sagrađenog u drugoj polovici 19. stoljeća koji je desetljećima bio zapušten.
– Lokalno stanovništvo svakako osjeća benefite. Polaznici naših edukacija tu žive, jedu, uključuju se u život lokalne zajednice. Gejmerski svijet popravlja Novsku, uvijek nađu nešto. Imaju sitnije projekte, ali oni se tek educiraju, kasnije će moći daleko više i bolje. Na primjer, polaznici posljednje generacije su napravili odličnu aplikaciju za teretanu u Novskoj jer su shvatili da ne znaju baratati s tim spravama, a teretana je otvorena 24/7 i nema im tko pokazati. Otišli su vlasniku i prodali su mu tu aplikaciju – ispričala je Matanović neke pikanterije iz svakodnevnog života u inkubatoru.
Gejmerski kampus – strateški projekt
Iako je u PISMO-u živahno i projekata ne manjka, u povojima je i gigantski idući korak – izgradnja kampusa u Novskoj kojim bi taj grad trebao postati europskim središtem gejminga. Kampus unutar kojeg se planiraju izgraditi fakultet, studentski i učenički dom, akcelerator gejming industrije i poduzetnički inkubator za eSport, odnosno eSport arena s više tisuća mjesta uvršten je i na popis strateških projekata Hrvatske. Procijenjena vrijednost investicije je 50 milijuna eura, ali inflacija i rast cijena sirovina mogle bi taj iznos ponešto povećati.
– Za izgradnju kampusa očekujemo sredstva iz Just Transition fonda, a dio projektne dokumentacije vjerojatno ćemo financirati iz NPOO-a. Već smo potpisali ugovor s projektantom za izradu projektno-tehničke dokumentacije. Gradnja je predviđena kroz dvije godine, toliko će trebati od prve lopate do prvih stanara – kaže Matanović.
Pojašnjava da će kampus omogućiti startupovima stasalim u inkubatoru preseljenje u akcelerator, a učenici, koji zasad nemaju mogućnost nakon završenog srednjoškolskog programa za tehničara za razvoj videoigara nastaviti obrazovanje na tom smjeru, moći će upisati petogodišnji studij na fakultetu u Novskoj koji će spadati pod Sveučilište u Zagrebu. Budući da će eSport vjerojatno uskoro postati olimpijski sport i da je sam po sebi već sada veliko tržište, eSport arena na kampusu bit će vrlo atraktivna, a omogućit će, tumači Matanović, i da se dorađuju igre dok ih više osoba simultano igra.
Stanovnici PISMA
Obišli smo i nekoliko startupova iz inkubatora.
Grow je ušao u drugu godinu poslovanja, a već se može pohvaliti da je sudjelovao na CES-u, najvećem svjetskom sajmu potrošačke elektronike u Las Vegasu. Tamo je ove godine predstavio svoje pametne naočale koje na desnom staklu u stvarnom vremenu ispisuju ono što se govori i tako omogućuju gluhima i osobama oštećenog sluha da komuniciraju. Zasad one rade samo na engleskom jeziku, ali osnivačima Growa, bračnom paru Josipi i Kristijanu Benceku želja je ponuditi ih na što više jezika.
Oduševili su posjetitelje u Las Vegasu, ali svjesni su da njihovu ideju mogu preuzeti puno moćniji konkurenti poput Googlea i Huaweija. Proizvod ne mogu zaštititi jer naočale već postoje, softver isto, jedino bi mogli zaštititi kod, to su već pokušali, ali bezuspješno. Trenutačno traže investitora i nimalo ne žale što su dali otkaze na poslovima u Kutini, upisali se na edukaciju u Novskoj i otvorili nešto svoje.
Isto nam kažu Mateja i Stefan Vedrina koji već više od dvije godine sa svojim obrtima 'Hiroma Design' i 'Stegris' stvaraju zajedničke projekte proširene stvarnosti. Zahvaljujući edukaciji u PISMO-u Stefan ih programira, a Mateja modelira.
Pokazuju nam projekt koji su radili za Novsku i njime zainteresirali druge hrvatske, ali i strane gradove. Naime, poveli su nas u kratku šetnju povijesti Novske gdje smo mogli vidjeti zgrade koje više ne postoje i ispričali nam da je 1880-ih taj grad poharao tornado koji je počupao mnogo stabala i udario temelj drvnoj industriji. Sada rade takav projekt za Sisak, a osim toga posvetili su se edukativnoj aplikaciji Moopies za predškolski uzrast koju su predstavili na ovogodišnjem CES-u. Aplikacija djecu stavlja u ulogu učitelja tako što pomažu malim čudovištima Moopies koji su pali na Zemlju u stjecanju znanja o našem planetu te tako zapravo zajedno uče.
Puni dojmova o tome kako je malo potrebno da nova industrija procvjeta upoznajemo legendu inkubatora PISMO Dominika Cvetkovskog koji nam već u prvim minutama pokazuje da ništa ne radi brzinom sporijom od 'sto na sat', a to je vjerojatno i razlog kako stigne istovremeno raditi 'sto stvari'. Profesor je na edukacijama za Unity, već tri godine ima vlastiti startup Pismo Games s puno, puno projekata i predsjednik je Hrvatske udruge izrađivača video igara (HUIZVI).
Cvetkovskom su tek 23 godine, ali iza njega je i desetak godina iskustva. Kao znatiželjni desetogodišnjak počeo je upijati sve što se moglo o 3D animiranju, modeliranju i programiranju, sa 16 je već u SAD-u imao otvorenu firmu i freelancanjem te popravljanjem računala i mobitela osiguravao svoju plaću. Prije no što je zahvaljujućim brojnim preporukama zapeo za oko SIMORA-i, radio je u Algebri. Imao je ponuda za zapošljavanje u Europi, ali odlučio se doći u Novsku i poučavati polaznike edukacija čarima programiranja i modeliranja grafike za videoigre.Kada nabraja na čemu sada trenutačno radi, čovjeku se zavrti u glavi. Po uzoru na aplikaciju za razlaganje i odvoz otpada kakvu je napravio za Novsku, razvija univerzalnu aplikaciju koju će moći ponuditi drugim gradovima. Usto izrađuje četiri igre proširene stvarnosti za šibenske tvrđave, za jednu udrugu izrađuje VR igru kojom djeca uče o raketama i svemiru. Izrađuje i internetske stranice i završava projekt za udrugu suradnika u učenju – četiri igre o sigurnosti na internetu koje će biti dio obavezne nastave informatike u cijeloj Hrvatskoj. Paralelno s time Pismo Games razvija i dvije igre za koje traži investitore
Uz svoje projekte koordinira i projekte na kojima rade polaznici Unity programa, a to nije lak zadatak. Još kada se tome pridoda angažman u HUIVI-ju u kojem se sada radi na pola milijuna kuna vrijednom projektu izrade videoigara za civilna društva kako reagirati u slučaju potresa, korone i poplave, dobiva se jasna slika koliko je Cvetkovski u 'petoj brzini'.
Iako dobiva ponude, ljudi ga diljem svijeta pozivaju da dođe raditi za njih, svestrani startupovac kaže da mu je 'još zabavno ovdje'. I nama je bilo zabavno, ali posao zove.