Tvrtke i tržišta
StoryEditor

[Poslovna scena] Mali poduzetnik u Zagrebu treba samo preživjeti skupu energiju, sporu birokraciju i visoke poreze

27. Srpanj 2022.

Prije točno osam mjeseci iz Pule smo krenuli u veliki obilazak Hrvatske. Uoči Nove godine obavili smo i inspekciju Rijeke i Primorsko-goranske županije, a u siječnju smo počeli objavljivati serijal 'Poslovna scena' i nastavili obilazak. Do danas smo uzduž i poprijeko obišli sve hrvatske županije i napravili više od 15 tisuća kilometara. Objavili smo 50 tekstova u digitalnom i tiskanom izdanju Lidera (28 u sklopu serijala i 'usput' još 14 kompanijskih i poduzetničkih priča te devet intervjua s najvažnijim poduzetnicima i menadžerima).

Osim toga, 'Poslovna scena' ima i svoj život na Liderovu portalu, na kojem smo do ovog utorka objavili 174 teksta 's terena', među kojima oko 140 pojedinačnih poduzetničkih priča – od tekstova o najvećim lokalnim kompanijama do onih o malim poduzetnicima sa zanimljivim projektima koji su prvi put došli u medije.

Tako smo u 29. tjednu došli i do Zagreba. I pritom smo sve okrenuli naglavačke. Odlučili smo ignorirati velike. Naime, prije manje od mjesec dana, početkom srpnja, objavili smo posebno izdanje '1000 najvećih'. Među njima je 496 tvrtki sa sjedištem u Zagrebu. I u najzastupljenijim sektorima lideri su mahom iz Zagreba. O njima smo, dakle, pisali prije manje od mjesec dana. Umjesto da to ponavljamo, u ovome serijalu odlučili smo predstaviti samo zagrebačko malo gospodarstvo.

Pa, u kakvim okolnostima žive i rade zagrebački mali poduzetnici, od jučer osnovanih startupova koji sanjaju da postanu jednorozi do onih koji su na pragu tranzicije u veliki biznis. Na to pitanje nema jednoznačnog odgovora. Prema podacima Hrvatske gospodarske komore, zagrebački mali poduzetnici radili su prošle godine s EBITDA maržom od 15,3 posto. Istodobno su velike tvrtke imale udjel zbroja operativne dobiti i amortizacije u ukupnim prihodima od samo 11,5 posto. No, zato velike tvrtke posluju 'pozitivnije' – prošlu godinu u minusu je završila svaka deveta velika tvrtka, ali i čak svaka treća mala. Taj odnos dobitaša i gubitaša posljednjih pet godina kod velikih je sve veći, a kod malih pada.

Iz jedne ad hoc ankete među članovima Udruge Glas poduzetnika proizlazi da ih od lokalne uprave više muče porezi. Traže smanjenje nameta i poreznih davanja, ponajprije niže poreze na rad te povećanje neoporezivog primitka i dodataka kako bi mogli povećati plaće djelatnika. Porezna uprava uvjerljivo je glavni bauk od kojeg strepe. S druge strane, logično je da im je od najveće pomoći UGP, a odmah iza toga slijede banke, ali i – Porezna uprava. Sve u svemu, dali su poduzetničkoj klimi u kojoj posluju 'čvrstu dvojku' (prosječna ocjena 2,4).

Isto pitanje postavili smo i profesoru na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu Marku Kolakoviću, koji odlično poznaje prilike u poduzetništvu. Proučava ga godinama i predaje niz kolegija o poduzetništvu. On poduzetničku klimu za pokretanje novih poslovnih projekata i/ili otvaranjem novih tvrtki u gradu Zagrebu ocjenjuje vrlo dobrom (4).

Ako nas je Hrvatska nečemu naučila, to je kako preživjeti, priča glumica i poduzetnica Sanja Drakulić, koja je uspjela razviti platformu Duart, svojevrsni hrvatski filmski LinkedIn, a ambicijom da preraste u regionalni projekt (o kojem ćemo posebno pisati u nastavku serijala). 

Možda upravo ta izjava najbolje ilustrira situaciju u zagrebačkom malom gospodarstvu. Tko uspije poslovati pozitivno unatoč rastu cijena energije, te svim poreznim, prireznim i parafiskalnim nametima, i tko pronađe izlaz iz zagrebačkoga birokratskog labirinta – otvoreno mu je tržište Hrvatske, regije, pa i cijeloga svijeta. A neki mogu dogurati i do sanjanog statusa jednoroga.  

► Kompletan tekst možete pročitati u novom digitalnom ili tiskanom izdanju Lidera

Sutra: Zašto neke tvrtke u Zagrebu razmatraju gašenje proizvodnje?

29. rujan 2022 09:50